Kineska vlada optužila je američkog ministra odbrane Pita Hegseta da pokušava “posijati razdor” u azijsko-pacifičkoj regiji, nakon njegovog istupa na odbrambenoj konferenciji u Singapuru, gdje je upozorio da Kina predstavlja potencijalnu “neposrednu” prijetnju. Hegset je u subotu izjavio da se Kina “ozbiljno priprema za moguću upotrebu vojne sile kako bi promijenila ravnotežu snaga u Indo-Pacifiku”, te da izvodi probe za stvarnu invaziju na Tajvan.

“Nema smisla uljepšavati. Prijetnja koju Kina predstavlja je stvarna i može biti neposredna”, rekao je u govoru na forumu “Shangri-La Dialogue”, pozvavši zemlje regije da povećaju odbrambene izdatke. Dan kasnije, kinesko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je njegove izjave kao “pune provokacija i usmjerene na stvaranje podjela”.

“Hegset je namjerno zanemario pozive zemalja regije na mir i razvoj i umjesto toga promovisao mentalitet hladnog rata, podsticao konfrontaciju među blokovima, klevećući Kinu neutemeljenim optužbama i lažno je nazivajući ‘prijetnjom’,” poručili su iz kineskog MVP-a. “Njegove izjave bile su pune provokacija i imale su za cilj podijeliti regiju. Kina ih snažno osuđuje i odlučno im se protivi, te je uputila oštar protest SAD.”

U izjavi se takođe odbacuje Hegsetova tvrdnja da Kina teži hegemoniji. “Ne postoji nijedna zemlja na svijetu koja više zaslužuje biti nazvana hegemonijskom silom od samih Sjedinjenih Država, koje su i glavni uzrok narušavanja mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji”, poručili su iz Pekinga.

Ministarstvo je Hegseta optužilo da se “igra vatrom” s tzv. pitanjem Tajvana. Vladajuća Komunistička partija Kine (KPK) smatra Tajvan kineskom pokrajinom koju nezakonito vode separatisti i najavila je da će ga pripojiti. Tajvanska demokratski izabrana vlast i većina stanovništva odbacuju kineski suverenitet.

Australijski ministar odbrane Ričard Marles odbacio je kineske kritike Hegsetovih izjava. “Od Kine smo svjedočili najvećem konvencionalnom jačanju vojne moći neke zemlje još od završetka Drugog svjetskog rata”, rekao je u nedjelju. “To je jedan od ključnih elemenata složenog strateškog okruženja s kojim se suočavamo u regiji i globalno.”

Marles je istakao da Australija već dugo sarađuje sa saveznicima, uključujući SAD i Filipine, kako bi očuvala međunarodni poredak temeljen na pravilima, uključujući operacije slobodne plovidbe kojima se provodi UN-ova Konvencija o pravu mora. SAD nije potpisnik te konvencije.

“Shangri-La Dialogue” godišnji je sigurnosni forum koji okuplja desetine lidera, ministara odbrane i vojnih komandanata iz cijelog svijeta. Iako se većina rasprava odvija na panelima, ključne poruke često dolaze sa sastanaka iza zatvorenih vrata. Dosad su susreti SAD i Kine redovno bili obilježeni verbalnim sukobima, ali i povremenim susretima na visokom nivou, poput prošlogodišnjeg sastanka tadašnjeg kineskog ministra odbrane Donga Juna i američkog ministra Lojda Ostina.

Ove godine Kina je poslala samo skromnu delegaciju koju je predvodio kontraadmiral Hu Gangfeng, potpredsjednik Univerziteta za nacionalnu odbranu Narodnooslobodilačke vojske. Hu je u subotu na panelu, na kojem je učestvovao i čelnik britanske vojske, izjavio da su neki učesnici pokušali “provocirati, stvarati podjele i podsticati sukobe u regiji” svojim kritikama na račun Kine.

Poručio je da je stanje na moru “generalno stabilno”, ali da se regija suočava s “ozbiljnim izazovima”. Optužio je neimenovane zemlje da povećavaju vojnu prisutnost i narušavaju teritorijalni suverenitet drugih pod krinkom “slobode plovidbe”, dok istovremeno podržavaju “tajvanske separatističke snage”.

Kina polaže pravo na veći dio Južnokineskog mora, iako se to područje preklapa s teritorijalnim zahtjevima više drugih zemalja. Peking odbacuje presudu Međunarodnog suda u Hagu kojom su njegove tvrdnje proglašene nevaljanima.

U nedjelju je i ministar odbrane Singapura Čan Čun Sing upozorio da je ključno da Kina i ostatak svijeta “pravilno razumiju jedni druge”. Osvrnuvši se na skromnu kinesku prisutnost na forumu, rekao je da bi Peking trebao “iskoristiti svaku priliku” kako bi iznio svoj stav. “Bez obzira na to je li Kina fizički prisutna na ovakvim dijalozima ili ne, svi imamo odgovornost da s njom komuniciramo kroz različite kanale. Moramo izbjeći situaciju u kojoj dolazi do pogrešnog tumačenja, pogrešne procjene ili iskrivljavanja stavova. To bi bilo opasno”, poručio je Čan, prenosi Index.

Ruski Istražni komitet okarakterisao je incidente na željezničkim prugama, do kojih je došlo usljed rušenja dva mosta, kao teroristički napad. Naime, vlasti tvrde da su se mostovi u Kursku i Brjansku srušili usljed eksplozije.

Komitet je naveo da se prvi most, u Vigonjičkom okrugu Brjanske oblasti, srušio sinoć u 22.50 po lokalnom vremenu “kao rezultat eksplozije”.

Ostaci mosta pali su na putnički voz koji je u tom trenutku prolazio ispod, na relaciji iz Moskve ka Klimovu. Poginulo je sedam ljudi, a oko 69 je povrijeđeno.

Željeznički most u okrugu Železnogorsk u Kurskoj oblasti srušio se zatim jutros u tri časa po lokalnom vremenu, saopštio je komitet, usljed čega je voz koji je prolazio pao na put ispod mosta.

Mašinovođa i dva pomoćnika su povrijeđeni u nesreći.

Komitet je saopštio da njegovi službenici rade na oba mjesta kako bi utvrdili “sve okolnosti incidenta”, prenosi Telegraf.

Džejmi Dajmon upozorio je da će američko tržište obveznica “pući” pod teretom rastućeg duga zemlje, pozivajući administraciju Donalda Trampa da Ameriku usmjeri na održiviju putanju.

Izvršni direktor banke JPMorgan Chase u petak je rekao da je upozorio regulatore: “Vidjećete pucanje na tržištu obveznica.”

Dodao je:

“Kažem vam da će se ovo dogoditi. I počećete da paničite. Ja neću paničiti. Bićemo dobro.”

Upozorenje šefa najveće američke banke o rastućim rizicima za američko tržište obveznica – koje određuje troškove zaduživanja za trilione dolara duga širom svijeta – naglašava kako Volstrit postaje sve zabrinutiji zbog rastućeg nivoa nacionalnog duga.

Ovo se dešava u trenutku kada Kongres razmatra Trampov “veliki, lijepi” prijedlog budžeta, za koji se očekuje da će značajno povećati federalni deficit.

Čak i prije uvođenja zakona, koji je Predstavnički dom usvojio prošle nedjelje i trenutno se razmatra u Senatu, Kongresna kancelarija za budžet predviđala je da će dug SAD kao udio u BDP-u premašiti svoj vrhunac iz 1940-ih u narednim godinama.

Dugoročne američke obveznice su pod pritiskom zbog fiskalnih briga, sa prinosom 30-godišnjih trezorskih obveznica koje se trguju na oko 5 procenata, što je pad u odnosu na nešto više od 4 procenta na početku 2024. Agencija za kreditni rejting Mudis je takođe ovog mjeseca oduzela SAD trostruki A kreditni rejting.

Tržište državnih obveznica poraslo je sa otprilike 5 biliona dolara u 2008. godini na 29 biliona dolara danas, jer je vlada smanjila poreze i povećala potrošnju – posebno tokom pandemije koronavirusa.

Tržište je najdublje i najlikvidnije na svijetu i dugo je imalo koristi od privilegije dolara kao svjetske rezervne valute.

Ali kako je dužničko opterećenje raslo, potražnja je takođe opala. Strani investitori su se stalno povlače sa tržišta državnih obveznica tokom protekle decenije, što je ubrzala Trampova tarifna politika.

Džejmi Dajmon je rekao da rastuće geopolitičke tenzije, trgovinski ratovi i rastući nivoi duga širom svijeta znače da se “tektonske ploče” globalne ekonomije pomeraju.

“Jednostavno ne znam da li će biti kriza za šest mjeseci ili šest godina”, rekao je na Nacionalnom ekonomskom forumu Regana u Kaliforniji, pozivajući vladu da “promijeni putanju duga” i pozivajući regulatore da ublaže ograničenja za banke kako bi povećale svoj kapacitet za trgovinu obveznicama.

“Mislim da možemo poboljšati sve, uključujući i ovo, samo promjenom i modifikacijom nekih od ovih pravila i propisa.”

Njegovi komentari podsjećaju na komentare predsjednika Goldman Saksa, Džona Voldrona, koji je ranije ove nedjelje opisao rastući američki deficit kao “donekle zabrinjavajući” i upozorio da je njegov uticaj na tržište obveznica “najveći rizik za makroekonomiju trenutno”, prenosi “b92”.