Connect with us

Politika

PRIJE NEKOLIKO MINUTA! Donald Tramp Mlađi sletio na banjalučki aerodrom

Donald Tramp Mlađi sletio je na banjalučki aerodrom nakon više od devet sati leta.

Pokazuju to podaci “Flightradar24”.

Tramp Mlađi sletio je oko 12.50 časova, 15 minuta prije nego što je planirano.

Podsjećamo, Tramp Mlađi je poletio iz West Palm Beacha.

Pojačane mjere bezbjednosti u Banjaluci
Zbog njegovog dolaska u Banjaluci su velike mjere bezbjednosti.

Reporter “Nezavisnih novina” obišao je ulice Banjaluke, zabilježio je da je pred Banskom dvorom postrojena i policija, a parking kod zgrade “Eurospleta” zagrađen je žutom trakom sa obavještenjem da je na njemu parkiranje zabranjeno.

Kako javljaju građani, policija u ulici pored parka “Mladen Stojanović” ni pješacima ne dozvoljava kretanje, već ih preusmjerava na okolne ulice.

Panel diskusija u Banskom dvoru
Tramp Mlađi bi trebalo da učestvuje u panel-diskusiji u Banskom dvoru.
Nezavisne

Politika

SERDAROVU BOGATSTVO, a RiTE Ugljeviku minus od 40 miliona

Slavodobitne tvrdnje iz Vlade Republike Srpske da će davanjem 240 miliona maraka ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu za njegovu firmu „Comsar Energy RS“ biti stabilizovan rad Rudnika i Termoelektrane Ugljevik u potpunosti su pale u vodu, jer RiTE Ugljevik ove i naredne godine planira gubitak od skoro 40 miliona maraka, otkriva CAPITAL.

Plan poslovanja RiTE Ugljevik za period 2026-2028. godina u potpunosti demantuje tvrdnje iz Vlade da je upravo za potrebe ovog javnog preduzeća kupljena firma ruskog oligarha koja je posjedovala koncesiju za, kako se tvrdilo, bogato eksploataciono polje „Ugljevik istok 2“.

Umjesto stajanja na zelenu granu, RiTE Ugljevik ove godine planira poslovni gubitak od 6,6 miliona, a iduće godine od čak 33,1 milion maraka. To pokazuje konsolidovani plan poslovanja za trogodišnji period u čijem posjedu je CAPITAL.

Pri tome nije jasno kako će RiTE ovogodišnji gubitak svesti na planiranih 6,6 miliona s obzirom na to da je prema zvaničnim podacima u prvom kvartalu ove godine prijavio minus od čak 35,8 miliona maraka, što je za skoro osam miliona maraka više nego u cijeloj prošloj godini koju je završio u minusu od oko 28 miliona maraka.

Da je Vlada od Rašida Serdarova kupila mačka u džaku i da apsolutno nije jasno zašto mu je dato 240 miliona KM pokazuju detalji iz Plana poslovanja za period 2026.-2028. godina.

Prema tom planu, RiTE Ugljevik u navedenom periodu mora da uradi dopunski rudarski projekat za „Ugljevik Istok 2“, Studiju ekonomske opravdanosti eksploatacije uglja na tom ležištu, kao i Studiju o procjeni uticaja eksploatacije uglja na tom ležištu na životnu sredinu.

S obzirom na to, postavlja se pitanje na osnovu čega je ocijenjeno da „Comsar Energy RS“ vrijedi 240 miliona, ako tek treba da se radi Studija ekonomske opravdanosti eksploatacije uglja na ležištu Ugljevik Istok 2.

„U cilju omogućavanja nesmetanog izvođenja projektovanih rudarskih radova neophodno je vršiti postupak eksproprijacije nekretnina, a u skladu sa prioritetima i planovima koje dostavlja Radna jedinica ‘Rudnik’“, navodi se u Planu poslovanja, čime se i iz tog ugla postavlja pitanje šta je kupljeno od ruskog oligarha, ako Republika Srpska tek mora da vrši eksproprijaciju nekretnina za potrebe eksploatacije uglja na ležištu za koje je dato 240 miliona KM.

Kada je u pitanju planirani minus u ovoj i narednoj godini od skoro 40 miliona KM, precizira se da osnovni uzrok za planiranje negativnog rezultata poslovanja predstavlja nedovoljan planirani obim proizvodnje električne energije u 2026. godini.

Pored toga, priznaje se i da je Sporazum sa Elektrogospodarstvom Slovenije kojim je stavljena tačka na priču o 1,3 milijarde KM teškoj arbitraži u Vašingtonu, a koja je visila nad glavom RiTE „Ugljevik“, nepovoljan po RiTE Ugljevik.

Tim Sporazumom RiTE se obavezala da će sve dok radi trećinu proizvedene struje isporučivati Slovencima, a sada se kaže da „jedan od uzroka planiranog negativnog rezultata predstavlja i niska ugovorena prodajna cijena električne energije proistekla iz Sporazuma sa EGS-om u iznosu od 109,52 KM/Mwh“.

„Pri postojećem obimu proizvodnje i navedenim prodajnim cijenama električne energije preduzeće ne može obezbijediti potreban prihod od prodaje električne energije za pokriće troškova poslovanja i obezbeđenje pozitivnog rezultata poslovanja. Negativan rezultat poslovanja je planiran i u 2027. godini u visini od 33,1 milion kada je planiran kapitalni remont od 120 dana“, navodi se u Planu poslovanja i kaže da se u 2028. godini planira dobitak od 9,2 miliona KM.

Pored navoda iz Plana poslovanja, naš sagovornik odlično upućen u rad ovog javnog preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS kaže da je glavni krivac za skoro potpuni krah ovog javnog preduzeća isključivo politika.

„Teško stanje u RiTE Ugljevik godinama unazad je prikrivano i gurano pod tepih. Prekomjeran broj radnika je proizvod predizbornog zapošljavanja i gomilanja nepotrebne radne snage“, tvrdi naš izvor iz RiTE Ugljevik.

On objašnjava da je svojevremeno za potrebe predizborne kampanje osmišljen projekat poznat kao „roditelj za dijete“.

„To je podrazumijevalo da se umjesto roditelja koji bi napustio RiTE ili otišao u penziju bilo zaposleno njegovo dijete. To djeluje humano, ali rezultat je da je umjesto npr. vozača dampera ili proizvodnog radnika bio zaposlen pravnik ili IT stručnjak. To je dovelo do toga da fali proizvodnih radnika, a da pravnika i IT stručnjaka ima napretek“, objašnjava naš izvor.

On na kraju ističe da u ovom preduzeću, kao i u cijelom sistemu Elektroprivrede RS ima previše zaposlenih koje je na posao dovela politika i koji svoju platu ne zarađuju, već primaju, ali koje zbog stranačkih veza i političkih razloga niko ne može da otpusti.

Nastavi čitati

Politika

Izborne liste pred javnošću tek krajem avgusta, KAMPANJA KREĆE 4. SEPTEMBRA

Nakon što je istekao rok za predaju kandidatskih lista, Centralna izborna komisija BiH do 23. jula izvršiće žrijeb za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkim listićima, a nakon toga, tačnije do 31. jula, i konačno ovjeriti kandidatske liste.

Nakon toga, političke partije dužne su da podnesu liste za kompenzacione mandate do 5. avgusta, a konačne liste sa kandidatima biće dostupne javnosti do 20. avgusta. Tog 20. avgusta biće zaključen i centralni birački spisak, a do 27. avgusta biće i objavljen broj birača za svaku izbornu jedinicu.

Do kraja jula biće određena i biračka mjesta, a do 19. septembra biće objavljene i lokacije biračkih mjesta određenih za glasanje.

Birački odbori

Kada je riječ o biračkim odborima, prema “izbornom kalendaru”, oni bi trebalo da budu imenovani najkasnije do 20. avgusta, a obuka članova biračkih odbora biće održana od 4. septembra do 24. septembra, izuzetno do 2. oktobra.

Ovaj rok u vezi s biračkim odborima na prošlim izborima 2024. godine ozbiljno je probijen, a CIK je to učinio tek krajem septembra kada je imenovao 5.753 osoba za predsjednike biračkih odbora i 4.439 osoba za njihove zamjenike.

Izborna kampanja
Izborna kampanja, odnosno plaćeno političko oglašavanje za izbore koji se održavaju 4. oktobra, počeće mjesec dana ranije, tačnije od 4. septembra. U periodu od 2. oktobra u sedam časova pa do zatvaranja biračkih mjesta zabranjeno je objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mnjenja. Zabrana medijskog izvještavanja o aktivnostima političkih subjekata počinje 3. oktobra u sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta, a svi učesnici u izbornom procesu odnosno mediji i političari, dužni su da poštuju izbornu tišinu koja počinje 3. oktobra ujutro u sedam časova i traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Izborni rezultati
Objava preliminarnih nezvaničnih i nekompletnih rezultata opštih izbora biće na dan izbora, odnosno 4. oktobra u ponoć, zatim 5. i 6. oktobra u 12 i 19 časova, a od 7. oktobra do 10. oktobra svaki dan u 16 časova. Od 11. oktobra potvrđivanje rezultata biće svakih 48 sati. Konačno potvrđivanje rezultata opštih izbora biće najkasnije do 3. novembra, izuzetno do 20. novembra.

Nove tehnologije
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa američkom kompanijom “Smarmatic” potpisala je ugovor vrijedan 74,5 miliona KM za nabavku uređaja za biometrijsku identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića. Ovaj ugovor obuhvata i nabavku opreme, softvera, potrošnog materijala, tehničku podršku, štampanje glasačkih listića, skladištenje i distribuciju do nadležnih organa. Rok do kojeg se oprema mora dostaviti opštinskim izbornim komisijama ističe 27. septembra.

Da li će ovaj rok biti ispoštovan, još je rano govoriti. Nezvanične informacije govore da za sada ide sve u smjeru koji će omogućiti glasanje novim tehnologijama, međutim sve zavisi od dobavljača opreme, odnosno kompanije “Smartmatic”. Ova kompanija nedavno je raspisala konkurs kojim traži desetine radnika – od regionalnih koordinatora do skladištara.

Logistički izazov
Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koju je radio CIK pokazala je da će uvođenje novih tehnologija na izbore biti veliki logistički izazov. Primjera radi, biće potrebno instalirati opremu na preko 6.000 biračkih mjesta, a da bi se pokrilo skoro svako biračko mjesto biće potrebno i više od 5.300 operatera. Za skladištenje opreme biće potreban prostor od najmanje 1.500 kvadrata, gdje je moguće skladištiti najmanje 600 paleta.

Nastavi čitati

Politika

Oštar stav Kresojevića “STOP OBAVEZNOM ČLANSTVU ljekara u zdravstvenim komorama”

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević poručio je da se iz skupštinske procedure mora povući zakonsko rješenje kojim se predviđa obavezno članstvo zdravstvenih radnika u komorama, ističući da članstvo mora biti stvar ličnog izbora, a ne zakonske obaveze.

Kresojević smatra da će komore, ukoliko zaista štite interese zdravstvenih radnika i pružaju kvalitetnu podršku, imati članove i bez nametanja obavezne članarine.

– Protiv smo nametnutog članstva ljekara u zdravstvenim komorama. Ako komora zaista štiti interese zdravstvenih radnika, onda će oni u njoj biti dobrovoljno. Zato se iz skupštinske procedure mora povući zakon koji predviđa obavezno članstvo u komorama i zdravstvenim radnicima ostaviti pravo izbora – rekao je Kresojević.

On upozorava da Republika Srpska već godinama ima ozbiljan problem sa nedostatkom medicinskog kadra i da nije vrijeme za uvođenje novih finansijskih i administrativnih opterećenja.

– U vremenu kada nam nedostaje medicinskog kadra, svaki nepotreban namet treba ukinuti, a ne uvoditi. Komore moraju opravdati svoje postojanje kvalitetom rada, a ne zakonskom obavezom plaćanja članarine – istakao je Kresojević.

Dodao je da će PDP/PSS pružiti podršku zahtjevima Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske da se iz zakonskog prijedloga ukloni odredba o obaveznom članstvu u komorama.

– Podržaćemo Sindikat zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske u zahtjevu da se ovaj namet povuče i da zdravstveni radnici sami odlučuju da li žele biti članovi komora – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno