Connect with us

Društvo

PRIJETI LI BIH nestašica i poskupljenje šećera

Nakon što se pojavila informacija da bi Hrvatska zbog suše mogla ostati bez šećera, zato što je uništeno više od 80 odsto roda šećere repe, naši sagovornici ističu da će se to i te kako odraziti na naše tržište, jer je upravo ova zemlja jedna od glavnih snabdjevača bh. tržišta ovom robom.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da BiH nema proizvodnju šećera, te da u potpunosti zavisimo od uvoza.

“Da li će doći do poskupljenja, zavisi isključivo od cijena u okruženju, Hrvatske i Srbije, koje imaju šećerane i koje imaju proizvodnju”, kazao je Marinković i dodao da su to zemlje iz kojih BiH najviše uvozi.

Ističe da je zabilježen pad proizvodnje zbog suše i da su se pojavile brojne bolesti šećerne repe, a definitivno će i prinos korijena šećerne repe biti smanjen i doći će sigurno do nedostataka sirovine.

“Na koji način će oni to nadoknaditi, vjerovatno će svaki vid nadoknade iziskivati i povećanje cijena u maloprodaji”, kazao je Marinković.

Iz višegradske firme “Adria”, koja proizvodi brend prefino i koja u svojoj ponudi ima i šećer u kocki, ističu da do sada nisu imali problema prilikom nabavka šećera.

“Ove godine do sada nismo imali problema u nabavci šećera zbog suše, vidjećemo šta će se dešavati u narednom periodu”, kazali su iz firme “Adria” u istakli da se oni ne bave proizvodnjom, niti preradom šećera.

“U slučaju manjih količina šećerne repe, treba očekivati da dođe do povećanja cijena šećera, ali i do manjka ove robe na tržištu”, dodaju iz ove firme.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za osam mjeseci ove godine uvezeno je 64,17 miliona kilograma šećera, u vrijednosti od 117,4 miliona KM, dok je godinu ranije za osam mjeseci uvezeno 69,9 miliona kilograma te robe, u vrijednosti od 119,7 miliona KM.

Kada je riječ o izvozu, on je za osam mjeseci ove godine iznosio nešto više od 4,2 miliona kilograma, u vrijednosti od 5,8 miliona maraka, dok je 2023. godine izvoz iznosio 1,3 miliona kilograma, u vrijednosti od oko 2,2 miliona KM.

Prema pojedinačnim stavkama, najviše je uvezeno šećera od šećerne trske ili šećerne repe i hemijski čista saharoza u krutom stanju, tačnije, uvezeno je 53,5 miliona kilograma robe u vrijednosti od 66,8 miliona maraka.

Šećer je u BiH u toku ove godine stizao iz Brazila, Srbije, Hrvatske i Francuske.

Kada se govori o industriji šećera, treba podsjetiti da je šestogodišnji stečaj bijeljinske “Šećerane”, jedine fabrike za preradu šećerne repe u BiH, okončan 2021. godine, nakon što je ovo preduzeće kupila zvornička firma “NSG Rent” za tri miliona KM.

Takođe, iz Kozarske Dubice, tačnije Hemijske prerade kukuruza “Draksenić”, sva glukoza proizvedena u njihovim pogonima izvozila se ranijih godina u Italiju, dok je danas taj nekadašnji gigant u stečaju.

Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske je zbog suše u srijedu održalo hitan sastanak, a pomoć će tražiti i od Brisela.

“Repa se držala koliko je mogla. Onda je list izvlačio vlagu iz repe i ona se smanjivala, pa su se sada osušili i repa i list”, rekao je Ivo Kelić, proizvođač šećerne repe iz Mirkovaca za hrvatski portal Dnevnik.

Na istoku se proizvodi 85 odsto repe za proizvodnju šećera, a uništeno je više od 80 odsto uroda.

“Naše porodično gazdinstvo ima negdje oko 126 hektara šećerne repe, a nećemo vaditi jedno 80 hektara”, pojasnio je Kelić.

U poljima elementarna nepogoda, a na tržištu moguća katastrofa. Suša je uništila repu ne samo u Hrvatskoj, nego i u dugim evropskim zemljama, pa je pitanje hoće li ove godine uopšte biti šećera.

“Takva je situacija i u Mađarskoj, Sloveniji, a vidio sam i u Srbiji da je strašna situacija. Pa nemam pojma više ko će sijati šećernu repu kad smo ovako na gubitku. To bi mogao biti kraj za šećeranu u Županji, posljednju u Hrvatskoj”, upozorio je Kelić.

“Vjerujte, mi radimo prepolovljenim kapacitetom, cijena tog šećera je ogromna. Sve skupa jako loša situacija”, rekao je predsjednik uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro za Dnevnik.

Related Topics:

Društvo

TUZLA UVODI PET NOVIH LINIJA KA EVROPI! Evo gdje će sve letjeti Wizzair

Na nedavno raspisanom javnom konkursu za uspostavu novih vazdušnih linija iz Međunarodnog aerodroma Tuzla javio se samo jedan ponuđač – mađarski niskotarifni prevoznik VizEr, piše Zamaaero.
Bez obzira na polemike o tome da je rok prekratak bio da bi se prijavilo više kompanija (samo pet dana) i o tome kako su uslovi konkursa bili strukturirani gotovo kao da su pisani upravo za VizEr, kao i to da je mađarska aviokompanija jedina uspjela pripremiti kompletnu dokumentaciju i prijaviti se u tako kratkom roku, nema dileme da će putnici biti na dobitku.
Prema uslovima konkursa, VizEr se obavezuje otvoriti najmanje pet novih linija iz Tuzle, i to prema sljedećim regijama: Austrija, Njemačka, Francuska, Benelux i Švedska, prenosi Marx ba.

Pored toga, sve postojeće linije moraju ostati aktivne najmanje godinu dana. Još uvijek nije potvrđeno hoće li kompanija otvoriti i šestu liniju ili će u Tuzli uspostaviti bazu, što je bila jedna od mogućnosti predviđenih konkursom, prenosi Biznis.ba.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se izuzetno toplo vrijeme!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i veoma toplo, uz malu do umjerenu oblačnost i temperaturu vazduha do 34 stepena Celzijusova.

Ujutru i prije podne preovladavaće pretežno sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Tokom dana biće vrlo toplo uz naoblačenje na jugu koje će se premještati ka istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
U Krajini i na sjeveru razvoj oblaka može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 14 do 20, na jugu i sjeveru do 22, a dnevna od 28 do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab južni i jugozapadni.

Nastavi čitati

Društvo

IZ GODINE U GODINU U MINUSU: Željeznice Republike Srpske traže veći budžetski iznos

Milion maraka predviđenih iz budžeta Republike Srpske za finansiranje infrastrukture i sufinansiranje putničkog željezničkog saobraćaja u 2025. godini – daleko je od dovoljnog za nesmetano poslovanje “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

Ovo stoji u Planu poslovanja ŽRS za period 2025–2027. godine, u kojem se ističe da trenutna budžetska podrška nije dovoljna ni za redovno servisiranje osnovnih obaveza prema radnicima, fondovima i dobavljačima.U upravi preduzeća očekuju da će se kroz rebalans budžeta iznos pomoći povećati kako bi se omogućilo redovno funkcionisanje i realizacija planiranog obima prevoza, piše Glas Srpske.

Najveći dio fiksnih troškova otpada na zarade i lična primanja zaposlenih (42%) te na amortizaciju (17%). Samo za plate i naknade u ovoj godini planirano je 48 miliona KM, dok je za amortizaciju predviđeno dodatnih 19,36 miliona. Kamatni troškovi, uglavnom po osnovu inostranih kredita, iznose nešto više od tri miliona KM.

Preduzeće planira da 2025. godine preveze oko 80.000 putnika, uz simboličan godišnji rast od 1% u naredne dvije godine. Planovi se temelje na prethodnim rezultatima, promjenama u poslovnoj politici, konkurenciji drumskog saobraćaja, mobilnosti stanovništva i drugim relevantnim faktorima.

U sektoru teretnog saobraćaja planirano je povećanje obima prevoza sa 4.078.000 tona u 2025. na preko 4,15 miliona tona u 2027. godini, uz skroman rast u skladu s analizom tržišta i potražnjom korisnika usluga.

Gubici i dalje previsoki

Uprkos planiranim aktivnostima, ŽRS će i naredne tri godine poslovati u minusu:

Godina Projektovani gubitak (KM)

2025. 37.928.595
2026. 42.487.001
2027. 41.389.520

Nova organizacija i kapitalne investicije

Krajem prošle godine, ŽRS su imale 1.798 zaposlenih. Na osnovu zaključka Vlade RS iz novembra 2024, preduzeće se organizuje kao vertikalno integrisana struktura sa tri sektora: zajednički poslovi, infrastruktura i operacije (putnički i teretni saobraćaj), uz odvojene računovodstvene politike. U planu je i prilagođavanje ljudskih resursa ovoj novoj organizaciji.

Veliki izazov i dalje predstavljaju dotrajala infrastruktura i mobilna sredstva. U dokumentu se navodi da su planirana kapitalna ulaganja višestruko veća od trenutno dostupnih sredstava:

Godina Kapitalna ulaganja (KM)

2025. 389.240.000
2026. 753.970.000
2027. 561.480.000

U ŽRS ističu da su ulaganja od presudnog značaja za očuvanje i unapređenje funkcionalnosti pruga i voznih sredstava.

Nastavi čitati

Aktuelno