Turisti su dobili novu turističku atrakciju u Parizu.

Najposećeniji muzej na svijetu Luvr je ponovo otvoren nakon što je četvoročlana banda u nedjelju provalila u Apolonovu galeriju i odnela nakit vrijedan 88 miliona evra, u najdramatičnijoj pljački u Francuskoj u posljednjih nekoliko decenija.

Dugi redovi vijugali su kroz ogromno dvorište ispred muzeja i do staklene piramide koja je njegov glavni ulaz. Posetioci su strpljivo čekali svoj red da razgledaju oko 33.000 umjetničkih djela, od skulptura i slika do predmeta primenjene umjetnosti.

Sa druge strane ulice, naspram monumentalne fasade Luvra, okupila se manja, ali živahnija grupa ljudi na trotoaru pored Sene, gledajući ka visokom prozoru djelimično zaklonjenom crnim zavjesama. U pitanju je prozor kroz koji su ušli pljačkaši.

“Prosto nevjerovatno”, rekla je Alida, koja je u Parizu sa suprugom Mahilom iz Holandije. “Izgleda tako… jednostavno. Mislim, da se to desilo u filmu, svi bi rekli: ‘Bože, kakav dosadan scenario’”.

Dvojica lopova, obučeni u fluorescentne prsluke kao da su radnici, koristili su merdevine i platformu za podizanje namještaja parkiranu na ulici da se popnu i provale kroz prozor. Potom su sečicama razbili dve vitrine sa nakitom.

People are always curious…🤣
Tourists gathered across from the window where thieves broke into the world-famous Louvre museum to get a look at the damage and snap a photo📍📸 pic.twitter.com/X4j5cEPQkI

— PhoenixTVHK (@PhoenixTVHK) October 22, 2025

“Nestvarno”
Pobjegli su na dva motocikla koja su ih čekala ispred muzeja, odnoseći osam komada nakita, među kojima i ogrlicu od smaragda i dijamanata koju je Napoleon I poklonio svojoj drugoj ženi Mariji Luiz, kao i dijademu ukrašenu dijamantima koja je pripadala carici Eugeniji, supruzi Napoleona III.

“Cijela stvar deluje nestvarno”, rekla je Fani iz Limoža, koja je sa mužem Vensanom i dvoje djece bila u poseti Parizu tokom školskog raspusta. “Pomisliš, Luvr, dom Mona Lize, mora da je pod najstrožom zaštitom. Ali izgleda da nije”.

Vensan je istakao profesionalnost pljačke. “Pogledajte tu fasadu, stotine prozora. Tačno su znali koji je pravi. Ušli su i izašli za oko četiri minuta. Znali su tačno šta rade”.

Ipak, iako spektakularna, pljačka ga nije iznenadila. “Gotovo je nemoguće potpuno zaštititi ovako veliku javnu zgradu. Desetine hiljada kvadrata, milioni posetilaca… Nije lako”.

Vrata Apolonove galerije u srijedu su bila zatvorena, sa tri siva panela koja su zaklanjala pogled, dok su zaposleni u Luvru molili posjetioce da se ne zadržavaju. Istraga je uveliko trajala u potrazi za tragovima koji bi mogli dovesti do počinilaca.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loren Nunez izjavio je za medije da istraga “napreduje” i da na slučaju radi više od sto istražitelja. “Uveren sam da ćemo pronaći počinioce,” rekao je.

Zvijezde muzeja, poput Mona Lize, Venere iz Miloa i Nike sa Samotrake, privukle su prošle godine skoro devet miliona posjetilaca u lavirintske hodnike, dvorane i galerije Luvra.

Više zvaničnika EU spremno je da pređe “crvenu liniju” i zaplijeni zamrznutu rusku imovinu, uprkos činjenici da takve mjere nisu preduzete čak ni tokom Drugog svjetskog rata, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču.

Stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov je napisao na platformi X da zamrznuta imovina nije konfiskovana čak ni tokom Drugog svjetskog rata.

“Neki zvaničnici u EU (a da ne pominjemo Ukrajinu) spremni su da pređu ovu crvenu liniju i ukradu ruski novac”, naveo je Uljanov, prenijele su RIA Novosti.

Zemlje članice EU na samitu u četvrtak nisu uspjele da se dogovore o prijedlogu Evropske komisije da se zamrznuta ruska imovina koristi za finansiranje Ukrajine. Odlučeno je da se pitanje opcija finansijske podrške Ukrajini ponovo razmotri na sljedećem sastanku.

Belgijski premijer Bart de Vever izjavio je prije sastanka da sve zemlje EU treba da dijele rizike u slučaju korištenja zamrznute ruske imovine.

On je napomenuo da bi EU trebalo da se pripremi za tužbe zapadnih kompanija koje bi izgubile svoju imovinu u Rusiji ukoliko bi Unija koristila rusku imovinu.

Nakon početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, zemlje EU i G7 zamrznule su gotovo polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi koje iznose oko 300 milijardi evra.

Evropska komisija je saopštila da je od januara do septembra 2025. godine EU prebacila 14 milijardi evra Ukrajini od prihoda od zamrznute ruske imovine, prenosi “b92”.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je  putem video linka iz Pariza na sastanku Koalicije voljnih, koji se održava u Londonu, da postoji potreba za jačanjem vojne podrške Ukrajini.

“Moramo da nastavimo da pojačavamo našu vojnu podršku Ukrajini, kapacitete za protivvazdušnu odbranu, sposobnosti za dalekometne udare, bespilotne letjelice i protivbespilotne sisteme”, rekao je on, prenosi BBC.

Takođe, je kazao da će Ukrajini biti isporučene nove rakete i da će dodatna obuka biti obezbijeđena u narednim nedjeljama, prenosi Tanjug.

Makron je dodao da sankcije EU, koja je sada odobrila 19. paket, treba da utiču na finansiranje ruskog ratnog napora.

On je rekao da je Koalicija voljnih definisala strategiju za podršku budućoj bezbjednosti Ukrajine da bi ona mogla da se odbrani od eventualnog budućeg napada.

Makron je ponovio da postoje planovi za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini kada sukobi prestanu.

Prema njegovim riječima, te snage će pomoći u obezbjeđivanju ukrajinskog neba, mora i obnovi njenih oružanih snaga.

Makron je naglasio da će te snage imati podršku i doprinos 25 zemalja učesnica.

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je nakon obraćanja Makrona, da evropski lideri Koalicije voljnih moraju da se dogovore da završe posao korišćenja zamrznute ruske imovine za jačanje odbrane Ukrajine.

“Moramo da se dogovorimo da završimo posao oko ruske suverene imovine i oslobodimo milijarde kako bismo pomogli da se finansira odbrana Ukrajine”, rekao je Starmer evropskim liderima na sastanku u Londonu, prenosi Rojters.

On je istakao da je Velika Britanija spremna da djeluje u skladu sa EU da bi to što brže pokrenula naprijed.

Starmer je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da je u posljednjih nekoliko dana odbio prilike za pregovore.

“Umjesto toga, on postavlja smiješne zahtjeve za ukrajinsku teritoriju koju ne bi mogao da zauzme silom”, istakao je on.

Prema Starmerovim riječima, to je neprihvatljivo.

Britanski premijer je dodao da Putin napada civile i energetsku infrastrukturu.

“Ovo je vrijeme za pritisak”, naglasio je on.

U Londonu se održava sastanak Koalicije voljnih, na kojem su prisutni i novi članovi, uključujući dodatnih 20 zemalja koje će se pridružiti zajedničkom pozivu za veću međunarodnu saradnju i podršku Ukrajini.