Connect with us

Svijet

PRIZNANJE KRIMA, ODUSTAJANJE OD NATO-a: Isplivalo svih 28 tačaka plana za završetak rata u Ukrajini

Nacrt predviđa, između ostalog, da se nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju održati izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je večeras mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je danas u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, i u njemu se navodi da će biti potvrđen suverenitet Ukrajine, koja mora da se odrekne nekih svojih teritorija.

Plan koji je prenijela ruska privatna medijska grupa RCB (RosBiznesConsulting) predviđa da će Ukrajina unijeti u Ustav odredbu da neće buti članica NATO i da će zadržati nenuklearni status, prenosi Nova S pisanje FoNeta.

Navodi se da će Krim, Donjeck i Lugansk de fakto biti priznati kao ruske teritorije, dok će se u Hersonu i Zaporožju sadašnja linija fronta “zamrznuti”, a bilo bi zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju da se održe izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ovo je plan od 28 tačaka

U planu sa 28 tačaka koji je objavio Gončarenko se navodi:

Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.
Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju, a svi sporovi iz posljednjih 30 godina smatraće se riješenim.
Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susjedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.
Sjedinjene Američke Države će djelovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO o pitanjima bezbjednosti i deeskalacije.
Ukrajina će dobiti bezbjednosne garancije.
Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000.
Ukrajina će u svoj Ustav ugraditi odbijanje da se pridruži NATO, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.
NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.
Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.
Garancije SAD: Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija, koje će povući ako Ukrajina napadne Rusiju. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će joj biti vraćene, a preispitaće se odluka o priznanju teritorija. Raketiranje Moskve ili Sankt Peterburga bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.
Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.
Plan za obnovu Ukrajine obuhvata: Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i vještačku inteligenciju, zajedničku obnovu i rad gasne infrastrukture, rekonstrukciju oštećenih područja i gradova, razvoj infrastrukture i poseban paket Svjetske banke.
Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju, a sankcije će biti ukidane po fazama. SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji, a Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.
Zamrznuta imovina: 100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine, SAD će dobiti 50 odsto profita, a Evropa će dodati još 100 milijardi dolara.
Preostala ruska zamrznuta sredstva biće usmjerena u američko-ruski investicioni fond i biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.
Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.
Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE, s tim što će proizvodnja biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.
Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije: Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina, obe strane će ukinuti diskriminatorne mjere, a nacistička ideologija će biti zabranjena.
Teritorije: Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, a priznaće ih i Sjedinjene Američke Države. U Hersonu i Zaporožju front se zamrzava duž linije kontakta. Rusija se odriče drugih teritorija van tih pet regiona. Ukrajina povlači svoje snage iz dijela Donjecke oblasti i ta teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.
Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće mijenjati teritorijalne sporazume silom.
Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.
Humanitarni dio: Razmjena svih za sve, povratak civilnih pritvorenika i djece, program ponovnog spajanja porodica, mjere pomoći žrtvama sukoba.
Ukrajina će održati izbore za 100 dana.
Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.
Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savjet na čelu sa Donaldom Trampom.
Nakon potpisivanja sporazuma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.

Related Topics:

Svijet

NOVA DRAMA U ORMUSKOM MOREUZU: Dva naftna tankera u plamenu nakon udara u pomorske mine

Dva tankera za naftu zapalila su se nakon što su naišla na pomorske mine u Ormuskom moreuzu, saopštila je Iranska revolucionarna garda, dan nakon sličnih incidenata u kojima su učestvovali brodovi na tom plovnom putu.

U saopštenju se navodi da je jedan tanker naišao na minu u istočnom dijelu moreuza, dok je drugi pogođen duž “nedozvoljene rute”, te da su oba plovila ostala nepokretna.

Iranska garda je napomenula da su tankeri prethodno onesposobili svoje sisteme za navigaciju i identifikaciju i da su pokušali da prođu kroz moreuz uz podršku američke vojske, prenio je portal “Šafak njuz”.

Revolucionarna garda Irana objavila je juče da su se dva tankera za naftu zapalila nakon što su naišla na mine. Kasnije se zapalio i tegljač koji je prišao da pomogne jednom brodu.

Iran je ranije upozorio brodove da ne pokušavaju da plove neodobrenim rutama u Ormuskom moreuzu i da plovidba ovim strateški važnim putem mora da se odvija uz odobrenje od Teherana.

SAD i dalje vrše blokadu iranskih luka.

Nastavi čitati

Svijet

Lažirali glasove i lica direktora pa izvukli milione: BANKE I BOLNICE MEĐU ŽRTVAMA

Trojica muškaraca optužena su u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) za prevaru vrijednu oko 129 miliona dolara, u kojoj su uz pomoć vještačke inteligencije (AI) oponašali glasove, a ponekad i izgled direktora kompanija kako bi naveli zaposlene da im prebace novac.

Prema navodima američkih tužilaca, osumnjičeni su tokom više od godinu i po dana ciljali hiljade kompanija širom svijeta, predstavljajući se kao njihovi rukovodioci i advokati. Među žrtvama su se našle banke, bolnički sistemi i druge kompanije.

Prema optužnici podnesenoj saveznom sudu u Njujorku, Džejkob Soal (41), Šeron Hazan (54) i Gaj Šitrit (42) tokom više od godinu i po dana ciljali su hiljade kompanija širom svijeta, prenosi Tanjug.

Za šta ih terete?
Trojica optuženih terete se za elektronsku prevaru, tešku krađu identiteta i pranje novca, prenio je Tajms of Izrael.

Među žrtvama su bili bolnički sistemi u Misuriju i Kaliforniji, banka u Roud Ajlendu, britanska finansijsko-tehnološka kompanija, investiciona kompanija u Masačusetsu i proizvođač hrane za kućne ljubimce na Floridi.

Prema sudskim dokumentima, osumnjičeni su uglavnom ciljali računovodstvena odjeljenja kompanija, šaljući imejlove u ime generalnih direktora i tražeći pomoć oko povjerljivih finansijskih transakcija.

Detalji prevare
Oni su organizovali telefonske ili video-pozive, tokom kojih su vještačkom inteligencijom oponašali glas, a ponekad i izgled direktora.

Žrtvama su potom govorili da kontaktiraju advokata iz velike advokatske kancelarije, čiji su identitet takođe bili spremni da lažno predstave.

Soal i Šitrit su uhapšeni između juna i septembra, dok nije navedeno kada je uhapšen Hazan.

On je 2008. godine u Njujorku osuđen za zavjeru radi bankarske prevare.

Nastavi čitati

Svijet

NIJEMCI ZATVARAJU VRATA RADNICIMA IZ BIH I REGIONA: Skresane kvote za 2027. godinu

Vlada Njemačke usvojila je uredbu kojom će od početka 2027. godine prepoloviti godišnju kvotu radnika sa Zapadnog Balkana koji imaju olakšan pristup njemačkom tržištu rada, sa dosadašnjih 50.000 na 25.000, uprkos oštrim kritikama privrednih udruženja i pojedinih saveznih pokrajina, prenijeli su mediji.

Uredba je usvojena na jučerašnjoj sjednici vlade, ali je još mora odobriti većina u Gornjem domu njemačkog parlamenta, u kojem su zastupljene savezne pokrajine.

Odluci se protivi sedam njemačkih pokrajina, među kojima su Bavarska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saksonija i Hesen, kao i nekoliko velikih privrednih udruženja koja upozoravaju na zavisnost pojedinih sektora od radne snage iz inostranstva.

Najviše primjedbi na planirano smanjenje kvote iznijeli su predstavnici građevinske industrije, ugostiteljstva i logistike, kao i krovna udruženja koja zastupaju sektor njege bolesnih i nemoćnih osoba.

Savezno udruženje poslodavaca (BDA) ranije je kritikovalo nacrt uredbe Ministarstva rada, zahtijevajući da se godišnja kvota ne prepolovi, već da se ograničenje u potpunosti ukine.

Iz BDA su upozorili da je već sada ostao veliki broj neriješenih zahtjeva, koji će od 1. januara 2027. godine morati biti odbijeni, zbog čega bi brojna radna mjesta mogla ostati nepopunjena.

Namjeru vlade da smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana kritikovao je i Savezni zavod za zapošljavanje, koji je takvu odluku ocijenio pogrešnim korakom.

Zavod je u oktobru saopštio da je više od milion ljudi sa Zapadnog Balkana zaposleno u Njemačkoj uz plaćanje punih doprinosa. Od tog broja, 53 odsto radi kao kvalifikovana ili visokokvalifikovana radna snaga, dok je polovina zaposlena na poslovima za koje na njemačkom tržištu rada nema dovoljno radnika.

Odluka o smanjenju godišnje kvote radnika sa Zapadnog Balkana koji imaju povlašten pristup njemačkom tržištu rada dio je postizbornog koalicionog sporazuma vladajućih demohrišćanskih stranaka CDU i CSU i Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD).

Cilj inicijative, koja je potekla od konzervativne CDU, jeste da se za slobodna radna mjesta u Njemačkoj angažuju nezaposleni.

Nastavi čitati

Aktuelno