Connect with us

Svijet

PRIZNANJE KRIMA, ODUSTAJANJE OD NATO-a: Isplivalo svih 28 tačaka plana za završetak rata u Ukrajini

Nacrt predviđa, između ostalog, da se nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju održati izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko objavio je večeras mirovni plan američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je danas u Kijevu uručen ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, i u njemu se navodi da će biti potvrđen suverenitet Ukrajine, koja mora da se odrekne nekih svojih teritorija.

Plan koji je prenijela ruska privatna medijska grupa RCB (RosBiznesConsulting) predviđa da će Ukrajina unijeti u Ustav odredbu da neće buti članica NATO i da će zadržati nenuklearni status, prenosi Nova S pisanje FoNeta.

Navodi se da će Krim, Donjeck i Lugansk de fakto biti priznati kao ruske teritorije, dok će se u Hersonu i Zaporožju sadašnja linija fronta “zamrznuti”, a bilo bi zabranjeno raspoređivanje NATO trupa u Ukrajini.

Nakon potpisivanja mirovnog plana u Ukrajini moraju da se održe izbori u roku od 100 dana, a predviđena je i amnestija za sve učesnike rata.

Ovo je plan od 28 tačaka

U planu sa 28 tačaka koji je objavio Gončarenko se navodi:

Suverenitet Ukrajine biće potvrđen.
Rusija, Ukrajina i Evropa će zaključiti sveobuhvatni sporazum o nenapadanju, a svi sporovi iz posljednjih 30 godina smatraće se riješenim.
Rusija se obavezuje da neće vršiti invaziju na susjedne zemlje, a NATO se obavezuje da se neće dalje širiti.
Sjedinjene Američke Države će djelovati kao posrednik u dijalogu između Rusije i NATO o pitanjima bezbjednosti i deeskalacije.
Ukrajina će dobiti bezbjednosne garancije.
Broj ukrajinskih oružanih snaga biće ograničen na 600.000.
Ukrajina će u svoj Ustav ugraditi odbijanje da se pridruži NATO, a NATO će sličnu odredbu uključiti u svoja dokumenta.
NATO neće rasporediti trupe u Ukrajini.
Evropski borbeni avioni biće stacionirani u Poljskoj.
Garancije SAD: Sjedinjene Američke Države će dobiti nadoknadu za pružanje garancija, koje će povući ako Ukrajina napadne Rusiju. Ako Rusija napadne Ukrajinu, sankcije će joj biti vraćene, a preispitaće se odluka o priznanju teritorija. Raketiranje Moskve ili Sankt Peterburga bez razloga lišiće Ukrajinu garancija.
Ukrajina ima pravo na članstvo u EU i dobiće preferencijalni pristup evropskom tržištu.
Plan za obnovu Ukrajine obuhvata: Fond za razvoj Ukrajine za investicije u tehnologiju i vještačku inteligenciju, zajedničku obnovu i rad gasne infrastrukture, rekonstrukciju oštećenih područja i gradova, razvoj infrastrukture i poseban paket Svjetske banke.
Rusija će biti reintegrisana u globalnu ekonomiju, a sankcije će biti ukidane po fazama. SAD i Rusija će potpisati dugoročni sporazum o ekonomskoj saradnji, a Rusija će biti pozvana da se ponovo pridruži G8.
Zamrznuta imovina: 100 milijardi dolara ruskih sredstava biće iskorišćeno za obnovu Ukrajine, SAD će dobiti 50 odsto profita, a Evropa će dodati još 100 milijardi dolara.
Preostala ruska zamrznuta sredstva biće usmjerena u američko-ruski investicioni fond i biće osnovana američko-ruska radna grupa za poštovanje sporazuma.
Rusija će ojačati svoju politiku nenapadanja prema Evropi i Ukrajini.
Sjedinjene Američke Države i Rusija će produžiti sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, uključujući START I.
Ukrajina potvrđuje svoj status države bez nuklearnog oružja.
Nuklearna elektrana Zaporožje će nastaviti sa radom pod nadzorom MAAE, s tim što će proizvodnja biti podeljena 50:50 između Rusije i Ukrajine.
Obe zemlje će sprovesti programe tolerancije: Ukrajina će usvojiti norme EU o zaštiti manjina, obe strane će ukinuti diskriminatorne mjere, a nacistička ideologija će biti zabranjena.
Teritorije: Krim, Donjeck i Lugansk biće de fakto priznati kao ruski, a priznaće ih i Sjedinjene Američke Države. U Hersonu i Zaporožju front se zamrzava duž linije kontakta. Rusija se odriče drugih teritorija van tih pet regiona. Ukrajina povlači svoje snage iz dijela Donjecke oblasti i ta teritorija će postati demilitarizovana tampon zona.
Ni Ukrajina ni Ruska Federacija neće mijenjati teritorijalne sporazume silom.
Rusija neće ometati korišćenje Dnjepra i izvoz žita preko Crnog mora.
Humanitarni dio: Razmjena svih za sve, povratak civilnih pritvorenika i djece, program ponovnog spajanja porodica, mjere pomoći žrtvama sukoba.
Ukrajina će održati izbore za 100 dana.
Sve strane će dobiti amnestiju i odreći se budućih potraživanja.
Sporazum će biti pravno obavezujući, a nadgledaće ga Mirovni savjet na čelu sa Donaldom Trampom.
Nakon potpisivanja sporazuma, prekid vatre će odmah stupiti na snagu.

Related Topics:

Svijet

PONOVO SE RASPLAMSAO RAT NAKON TROMJESEČNOG MIRA: Pakistanci zasuli projektilima Avganistan

Raketiranjem porodične kuće u pokrajini Kunar prekinuto je tromjesečno primirje između dvije azijske države, a odgovor Islamačkih snaga uslijedio je ubrzo nakon krvavog napada na pakistansku policiju u kom je stradalo 16 ljudi.

Najmanje troje ljudi poginulo je u ponedjeljak u pakistanskim vazdušnim napadima na sjeveroistočni Avganistan, izjavili su avganistanski zvaničnici, što prijeti ponovnim rasplamsavanjem napetosti između susjednih zemalja nakon gotovo tri mjeseca relativnog mira.

Odnosi između bivših saveznika napeti su još od februara, kada su dvije strane ušle u najteže sukobe u posljednjih nekoliko godina.

Spor se odnosi na militantno djelovanje u Pakistanu, pri čemu Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji iz Avganistana izvode prekogranične napade.

Talibanska vlada u Avganistanu odbacuje optužbe i tvrdi da je militantno djelovanje unutrašnji problem Pakistana.

Vazdušni napadi u ponedjeljak uslijedili su nekoliko dana nakon napada na policijski objekat na sjeverozapadu Pakistana, u kojem je poginulo najmanje 16 ljudi.

U napadima je pogođena najmanje jedna kuća u pokrajini Kunar, pri čemu su poginula tri člana iste porodice, a četiri osobe su povrijeđene, objavio je zamjenik portparola talibana Hamdulah Fitrat na platformi X. Pakistanska vojska nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, objavio je Rojters.

Nastavi čitati

Svijet

TRAGEDIJA SLAVNE MANEKENKE! Sin Sindi Kraford preminuo u 27. godini

Sin slavne manekenke Sindi Kraford, Presli Gerber, preminuo je u 27. godini, potvrdio je njen predstavnik za CNN.
Kancelarija medicinskog istražitelja okruga Los Anđeles saopštila je da je Gerber preminuo u nedjelju dok je boravio u rehabilitacionom centru. Uzrok smrti za sada nije objavljen.

Predstavnik Sindi Kraford potvrdio je vijest za CNN, navodeći da porodica traži privatnost tokom ovog „veoma teškog i bolnog perioda“.

Presli Gerber, brat manekenke i glumice Kaje Gerber, i sam se bavio manekenstvom. Sa 15 godina potpisao je ugovor sa agencijom IMG Models.

Tokom karijere nosio je revije na sedmicama mode za poznate brendove „Moschino“ i „Dolce & Gabbana“, a učestvovao je i u kampanji za „Calvin Klein“.

Gerber je ranije otvoreno govorio o problemima sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom supstanci, kao i o liječenju. Godine 2019. bio je optužen za vožnju pod uticajem alkohola.

Više detalja o okolnostima i uzroku njegove smrti za sada nije poznato.

Nastavi čitati

Svijet

MERZ POD SVE VEĆIM PRITISKOM: Gotovo polovina Nijemaca očekuje da će do kraja godine napustiti funkciju kancelara

Gotovo polovina njemačkih birača očekuje da će kancelar Friedrich Merz do kraja godine napustiti funkciju, pokazalo je istraživanje YouGova, čime se dodatno povećava značaj predstojećih pokrajinskih izbora.

Reprezentativno istraživanje, objavljeno kasno u četvrtak, pokazalo je da 48 posto ispitanika ne očekuje da će Merz ostati kancelar do kraja godine. Oko 31 posto smatra da će ostati na funkciji, dok je 21 posto neodlučno.

Istraživanje je objavljeno uoči nedjeljnih izbora u istočnoj pokrajini Meklenburg-Zapadna Pomeranija i pokrajini Berlin, gdje ankete ukazuju na velike gubitke Merzove Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Konzervativci su već pretrpjeli težak udarac ovog mjeseca u Saksoniji-Anhaltu, gdje je desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila 43,8 posto glasova, ispred CDU-a sa 17,2 posto. Bio je to veliki poraz za stranku koja je decenijama upravljala ovom pokrajinom, mijenjajući koalicione partnere.

Prema najnovijem istraživanju ZDF-a za Berlin, CDU ima podršku oko 20 posto birača, u odnosu na 28,2 posto koliko je osvojio na izborima 2023. godine, te postoji mogućnost da izgubi vlast u glavnom gradu. Vodi Socijalistička partija ljevice (Die Linke) sa 22 posto, što otvara mogućnost formiranja trostranačke vlade bez CDU-a.

U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji CDU također bilježi pad, a prema najnovijim anketama ima podršku od šest posto, što je blizu izbornog praga od pet posto potrebnog za ulazak u pokrajinski parlament. Najnovije istraživanje ZDF-a pokazuje da socijaldemokratski SPD u ovoj istočnoj pokrajini ima 37 posto podrške, dok je AfD na 36 posto.

Iako lokalna pitanja i dalje oblikuju regionalne izbore, mnogi posmatrači smatraju da je pad podrške stranci na tri pokrajinska izbora ovog mjeseca dodatno pogoršan slabim učinkom Merza na funkciji, što povećava pritisak unutar CDU-a da odstupi.

Visoki zvaničnici CDU-a planiraju interni sastanak u ponedjeljak, dok bi se zastupnici CDU-a i njegove bavarske sestrinske stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU) trebali sastati dva dana kasnije.

Eventualna promjena na čelu CDU-a ne bi automatski značila raspuštanje parlamenta ili raspisivanje saveznih izbora. Ukoliko pritisak unutar stranke primora Merza da odstupi, Bundestag bi mogao izabrati novog kancelara bez održavanja novih izbora na državnom nivou.

Nastavi čitati

Aktuelno