Connect with us

Društvo

PROBIJANJE ROKOVA: Pravosuđe BiH predmete ratnih zločina unosi u četvrtu deceniju

Pravosudne institucije na nivou BiH zatražile su da rok za ispunjavanje ciljeva Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina bude produžen za tri godine, što znači da ovi predmeti ulaze u četvrtu deceniju od završetka proteklog rata.

Iz Srpske ukazuju na to da je, nažalost, uobičajena praksa da se probijaju rokovi koji su postavljeni u Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, kaže da ovakva inicijativa nije ništa novo jer pravosuđe na nivou BiH, kako ocjenjuje, decenijama opstruiše sve prijave koje su podnosili ljudi srpske nacionalnosti.

“Cilj da umru svjedoci”
Cilj je, ocjenjuje, da što više svjedoka umre, a na kraju krajeva, da umru i oni koji su izvršavali zločine nad srpskim narodom.

“Stalno minimiziranje srpskih žrtava je nešto što sudstvo BiH dugo radi, uz saglasnost i pokroviteljstvo međunarodne zajednice. Bilo je slučajeva da svjedok ili žrtva zločina umre, a onda oni obustave postupak. Ja sam u par navrata morao da intervenišem. Kažu: ‘Nema svjedoka, nema žrtve’. A postupak traje 10 godina, uzete su sve izjave. Ja kažem ‘Kakve veze ima to što nema žrtve, tu je egzekutor, on je živ, njemu se sudi, ne sudi se žrtvi”, kaže Nosović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, nažalost, takva je praksa prisutna već decenijama u Sudu BiH.

“I kada se podigne neka optužnica protiv onih koji su izvršili zločine nad srpskim narodom, oni budu oslobođeni i postanu slobodni ljudi. To je, u stvari, i njihov cilj”, rekao je Nosović.

“Skup neradnika”
Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, kaže da je pravosuđe BiH “skup neradnika”.

“Tu nema ni pravde ni prava ni zakona. Šta su oni radili 30 godina, a sad hoće još vremena? Pa i da im se to da, hoće li završiti predmete koji se odnose na ratne zločine? I kad nekog osude, zločinci nad Srbima pobjegnu. Ja nisam sigurna da te institucije uopšte treba da postoje. I da im se produži rok, šta će biti? Oni sebi nakupljaju predmete da imaju plate mjesec za mjesecom. Preuzeće neki slučaj, baviti se njime 15-20 mjeseci, 50 mjeseci. Bitno je da tu ima 50 plata. Ima li iko da postavi zahtjev koliko su uradili – da toliko budu i plaćeni? To je katastrofa”, kaže Živković Rajilićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, rekao je da bi prestanak važenja strategije mogao da posluži kao alibi Tužilaštvu i Sudu BiH da selektivno pristupaju predmetima, odnosno da određuju prioritete prema sopstvenim procjenama.

Kakva su očekivanja
“U toku su procesi za ratne zločine nad Srbima, poput predmeta ‘Dobrovoljačka’, ‘Atif Dudaković’, ‘Јošanica’… Postoje desetine predmeta u kojima još nije podignuta optužnica i prestanak važenja strategije ne bi bio u interesu srpskog naroda”, ocijenio je Nuždić.

Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, rekla je da rok može biti produžen i za još 33 godine, ali da to ništa neće riješiti ukoliko Tužilaštvo ne promijeni odnos prema srpskim žrtvama.

Iz nadzornog organa za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina je prethodno rečeno da je ovo tijelo, uvažavajući prijedloge Suda i Tužilaštva BiH, usvojilo zaključak da se prijedlog o produženju roka za tri godine uputi Savjetu ministara BiH.

Probijanje rokova
Iz Suda BiH su naveli da je u toku 2025. potvrđeno ukupno 11 optužnica koje su podignute krajem 2024. godine. Prema informacijama Tužilaštva BiH, trenutno je 86 predmeta ratnih zločina u fazi istrage.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je u decembru 2008. godine i prema njoj su najsloženiji predmeti trebalo da budu završeni u roku od sedam godina, a preostali u roku od 15 godina.

Pošto rok o najsloženijim predmetima nije ispoštovan, 2018. godine sačinjena je Revidirana strategija kojom je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina. Pošto ni ovaj rok nije ispoštovan, prihvaćen je novi – do kraja 2025. godine, a sada je zatražen produžetak za još tri godine.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno