Connect with us

Svijet

PROCURIO DOKUMENT KOJI ĆE EVROPSKA KOMISIJA PREDSTAVITI: Spisak mjera kojima EU uzvraća Americi

Nacrt dokumenta koji će Evropska komisija predstaviti 1. februara otkriva mjere kojima EU planira da se “bori” protiv američkog Akta o smanjenju inflacije, koji će se odraziti na zelenu industriju.

Nacrt dokumenta u koji je EURACTIV imao uvid prikazuje mjere koje Evropska komisija namjerava da preduzme kako bi odgovorila na američki Akt o smanjenju inflacije.

Komisija će u srijedu, 1. februara predstaviti dokument koji predlaže ciljeve industrijskih kapaciteta, smanjenje regulatornog tereta za nove tehnologije, više državnih subvencija i poreskih olakšica za čiste tehnologije, i druge mjere. Prijedlog EK biće dalje razmatran u Evropskom parlamentu, kao i na sastanku lidera EU u Briselu 9. i 10. februara.

Početkom januara, predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, najavila je takozvani Zeleni dogovor o industrijskom planu nakon što je šefica konkurencije EK, Margrete Vestager, predstavila svoj prijedlog koji bi pojednostavio dobijanje državne pomoći po ovom pitanju.

U nacrtu dokumenta predlažu se ciljevi industrijskih kapaciteta do 2030. godine, koji bi omogućili da “strateške zavisnosti ne ugroze zelenu tranziciju”.

Evropska komisija predlaže i lakše dobijanje dozvola, definisanje tačnih vremenskih ograničenja za njihovo dobijanje, kao i pristup “sve na jednom mjestu” u zemljama članicama.

Zajednički standardi širom Evrope omogućili bi brži izlazak tehnologije na tržište, nove lance vrijednosti u industriji, i sve to bi evropskim proizvođačima dalo “prednost u odnosu na konkurenciju, čak i na globalnom nivou”.

Inače striktna pravila zemalja članica o pomoći ili subvencijama olakšana su još početkom pandemije, i dodatno zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Sada, u nastojanju da odgovori na američku pomoć zelenoj tehnologiji, EK želi da dodatno pojednostavi ta pravila. U pismu Vestagerove, navodi se da bi pravila od zemlje do zemlje bila jednostavnija za sve projekte vezane za obnovljivu tehnologiju, i članice bi mogle da daju veće subvencije “u skladu sa onima koje bi proizvođači dobili izvan EU”.

Predviđene su i poreske olakšice koje bi privukle nove investitore, kao i produženi rokovi za završetak projekata obnovljive energije.

Evropska komisija želi i da eliminiše procese otvorenih tendera za novije tehnologije okrenute održivosti. Obično su otvoreni tenderi neophodni da bi se spriječile zloupotrebe ili korupcija, ali EK navodi da u slučajevima “manje zrele tehnologije”, tenderi nisu toliko efikasni. Komisija ovaj pristup naziva “Okvir privremene krize i tranzicije”, ali nije jasno navela koliko dugo bi on bio primjenjivan.

U nacrtu dokumenta, EK priznaje rizik vezan za činjenicu da bi benefite veće državne pomoći najviše osjetile zemlje koje svakako imaju veliku fiskalnu moć. Potrebno je još investicija, ali EK ostaje čvrsto pri stavu da se sredstva iz EU moraju povećati. Nije, međutim, objašnjeno na koji način bi to bilo urađeno jer se u dokumentu uglavnom navode mogućnosti preimenovanja svrhe postojećih sredstava.

Dodatno, dokument navodi da je EK odlučna u namjeri da pruži strukturalni odgovor na izazove investiranja uz pomoć Evropskog fonda suvereniteta. Ovaj fond prijedlog je u okviru revizije dugoročnog budžeta EU, i planirano je da bude realizovan prije ljeta 2023. godine. Ali u dokumentu se ne precizira koliki bi ovaj fond bio, i odakle bi tačno došla sredstva za njega.

Komisija dalje ocjenjuje da ne postoji dovoljno obučenih kadrova kako bi ekonomija postala “zelenija”, i da smatra da bi trebalo osnažiti proces obučavanja radnika za takve poslove. U planu je i olakšavanje prepoznavanja kvalifikacija izvan granica, procesa koji često usporava kretanje radnika kroz EU.

Za kraj, nacrt dokumenta otkriva i namjeru EK da ustanovi Klub kritičnih sirovih materijala sa partnerima, koji bi omogućio “bezbjedno, održivo i dostupno snabdjevanje” materijalima za zelenu i digitalnu tranziciju.

(EURACTIV.rs)

Svijet

KATASTROFALNE POPLAVE U FRANCUSKOJ ODNOSE ŽIVOTE: Scene opisane kao ratne (VIDEO)

Najmanje tri osobe su poginule tokom jakog nevremena koje je pogodilo juče jugoistočnu Francusku.

Među poginulima je bračni par iz primorskog grada Le Lavandou čije je vozilo odnijela voda tokom jake oluje.

Gil Bernardi, gradonačelnik Le Lavandoua opisao je dešavanja kao “scene rata”, “srušene puteve” i “srušene mostove”.

Naveo je kako se radilo o neshvatljivom fenomenu te kako nema vode, struje kao ni postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Portparol državnog željezničkog operatera SNCF rekao je da će saobraćaj biti obustavljen na “najmanje nekoliko dana” između Agena i Marmandea u jugozapadnoj Francuskoj.

Dante Rinaudo, gradonačelnik Tonneinsa je opisao “lavine vode” te je poručio da je “katastrofa izbjegnuta za dlaku”.

Nestanak struje i vode zabilježen je u nekoliko gradova, uključujući Kavalier, gdje je u jednom satu palo i do 250 mm kiše.

Smatra da bi vlada trebala proglasiti prirodnu nepogodu u pogođenim dijelovima.

Na snimcima se može vidjeti kako je voda nosila automobile, stolice i razne predmete, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Svijet

BRAT (10) I SESTRA (8) PRONAĐENI MRTVI: Policija pronašla tijela u automobilu koji je izvučen iz vode, poznato i ko ih je oteo

Brat i sestra iz Holandije nestali su u subotu, a pretpostavilo se da ih je oteo otac. Policija je sada došla do tragičnog otkrića.

Tokom potrage za Emom (8) i njenim bratom Džefrijem (10), policija je pronašla automobil sa nekoliko tijela. Portparol policije je rekao za agenciju ANP da bi to “mogli da budu Džefri i Ema”.

Portparol policije u početku nije mogao da kaže koliko je tijela u pitanju. Automobil je pronađen u vodi blizu grada Vinshotena.

Registracijski broj poklapa se sa onim na sivoj tojoti avensis u kojoj je otac djece navodno pobjegao sa njima, javili su u srijedu ujutru holandski mediji.

Automobil je iz vode izvučen uz pomoć krana i u toku je testiranje.

Vinshoten se nalazi istočno od Groningena, oko 15 kilometara od njemačke granice.

Očev automobil je poslednji put viđen tamo u subotu oko 15:45 časova. Sumnjalo se da je otac možda odvezao djecu u Njemačku. Zbog toga je alarmirana i policija u Donjoj Saksoniji.

Pokrenuta je grozničava i masovna potraga za djecom. Raspoređeni su timovi sa psima, čamci, helikopter i specijalni timovi za pretragu.

Djecu odveo otac i ostavio pismo
Djecu je iz grada Berte odveo njihov otac, Klas Bajl (67), oko 15:30 časova u subotu popodne. Prema policijskim navodima, ostavio je pismo u kojem je naznačio da namjerava da sebi i djeci oduzme život. Prema riječima svjedoka, roditelji djece su bili razdvojeni, a djeca je trebalo da provedu vikend sa ocem.

– Plašimo se za živote dece – nedavno je saopštila holandska policija. Zabrinutost za Džefrija (10) i Emu (8) raste sve više nakon pronalaska tijela u automobilu.

Još uvijek nema zvanične potvrde da tijela pripadaju bratu i sestri, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

SAMOUBILAČKI NAPAD NA ŠKOLSKI AUTOBUS: Poginulo najmanje četvoro djece

Najmanje četvoro djece je poginulo, a 38 osoba je povrijeđeno u samoubilačkom bombaškom napadu na školski autobus u jugozapadnom Pakistanu, saopštile su lokalne vlasti.

Napad se dogodio u okrugu Kuzdar, u provinciji Baločistan, dok je autobus prevozio djecu u školu, potvrdio je zamjenik lokalnog komesara Jasir Ikbal, prenio je AP.

Iako za napad još niko nije preuzeo odgovornost, sumnja se na etničke baločke separatiste koji često izvode napade na civile i bezbjednosne snage u tom region, prenosi Tanjug.

Pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mošin Nakvi oštro je osudio napad, nazvavši počinioce “zvijerima koje ne zaslužuju milost”.

“Neprijatelj je počinio čin čistog varvarstva napadom na nedužnu djecu”, rekao je Nakvi.

Provincija Baločistan već decenijama je poprište separatističke pobune, koju predvode različite frakcije, uključujući zabranjenu Oslobodilačku armiju Baločistana (BLA), koju su Sjedinjene Američke Države označile kao terorističku organizaciju 2019. godine, podsjeća AP.

Ovaj napad uslijedio je samo nekoliko dana nakon što su četiri osobe poginule u eksploziji automobila u blizini pijace u gradu Kila Abdulah, takođe u Baločistanu, na granici s Avganistanom

Nastavi čitati

Aktuelno