Na prostoru nekadašnje fabrike Oskara Šindlera u češkom mjestu Brnenec, otvoren je Muzej Holokausta, posvećen očuvanju sjećanja na preko hiljadu Jevreja koje je ovaj njemački industrijalac spasio tokom Drugog svjetskog rata.

U Brnencu, malom mjestu u istočnom dijelu Češke, otvoren je Muzej Holokausta u obnovljenoj fabrici koju je tokom Drugog svjetskog rata koristio njemački industrijalac Oskar Šindler, piše Expats.cz.

Ova fabrika, koja je tokom rata bila podružnica koncentracionog logora Grob-Rosen, postala je poznata jer je Šindler zaposlio više od 1.000 jevrejskih radnika, spasivši ih od deportacije u nacističke logore smrti.

Njegova priča postala je poznata širom svijeta zahvaljujući filmu “Šindlerova lista” iz 1993. godine.

Muzej je otvoren u maju 2025. godine, na 80. godišnjicu kraja Drugog svjetskog rata.

U okviru muzeja, posjetioci mogu razgledati istorijske izložbe koje prikazuju život porodice Löw-Beer, jevrejskih preduzetnika koji su osnovali fabriku, kao i tekstilnu proizvodnju u regionu.

Obnova objekta uključivala je popravku krova, plafona i podova, a planira se i izgradnja staklenog paviljona za obrazovne aktivnosti. Takođe, planira se renovacija drugih objekata, uključujući originalne spavaonice za radnike.

Ovaj projekat realizuje Fondacija Arks, koju su osnovali Šindlerova porodica i porodica Löw-Beer.

Cilj muzeja je da bude edukativni centar koji će podsjećati na važnost sjećanja na Holokaust i doprinositi očuvanju istorije.

(EUpravo zato)

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski pozdravio je mogućnost učešća američkog predsjednika Donalda Trampa u razgovorima sa Rusijom u Turskoj u četvrtak.

Zelenski je u objavi na mreži “Iks” rekao da se nada da ruski lider Vladimir Putin neće “izbjeći sastanak”.

“Svi mi u Ukrajini bismo cijenili kada bi predsjednik Tramp bio tamo sa nama na sastanku u Turskoj. To je ispravna ideja. Možemo mnogo toga da promijenimo”, napisao je ukrajinski lider.

Zelenski je dodao da turski predsjednik Tajip Erdogan “zaista može da bude domaćin sastanka na najvišem nivou”.

Putin je juče predložio da Rusija i Ukrajina nastave direktne razgovore bez ikakvih preduslova u Istanbulu 15. maja.

Ursula fon der Lajen ove nedjelje suočava se sa reputacijskom krizom zbog nabavke vakcina protiv kovida.

Pritisak na fon der Lajen dodatno raste nakon što je Evropsko javno tužilaštvo (EPO) potvrdilo da sprovodi istragu o načinu na koji je Evropska komisija upravljala nabavkom vakcina tokom pandemije.

Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, suočiće se ove nedjelje sa jednom od najvećih reputacijskih prijetnji otkako je preuzela vođstvo EK.

Naime, Opšti sud Evropske unije u srijedu će odlučiti o tome da li je Komisija prekršila pravila transparentnosti odbijanjem da objavi SMS poruke koje je fon der Lajen razmjenila sa izvršnim direktorom Fajzera Albertom Burlom tokom pregovora o ugovoru vrijednom više milijardi evra za nabavku vakcine protiv COVID-19.

Odluka bi mogla imati dalekosežne posljedice ne samo za predsjednicu Komisije već i za način na koji evropski zvaničnici vode pregovore iza zatvorenih vrata. To bi takođe moglo ozbiljno da zaseni početak njenog drugog petogodišnjeg mandata, koji je počeo 1. decembra.

Prema pisanju časopisa “Politiko“ , suština pravne bitke leži u pitanju da li tekstualne poruke koje sadrže informacije vezane za političko donošenje odluka treba smatrati zvaničnim dokumentima i stoga podlježu pravilima transparentnosti.

I dok zagovornici transparentnosti i mnogi pravni stručnjaci smatraju da takve poruke treba da budu dostupne javnosti, Komisija tvrdi suprotno. Slučaj je posebno osjetljiv jer je fon der Lajen lično odobrila najveći ugovor o vakcini potpisan u ime EU – sporazum sa Fajzerom o nabavci čak 1,8 milijardi doza.

Agencije