Alan Lihtman, američki profesor koji je razvio nevjerovatno uspješan naučni metod predviđanja ishoda američkih predsjedničkih izbora, tvdi da je povlačenjem iz predsjedničke trke američki predsjednik Džozef Bajden napravio ogromnu grešku kojom je, kako tvrdi, značajno umanjio šanse Demokratske stranke da zadrži poziciju predsjednika.

Lihtman je uspješno predvidio ishod svih deset predhodnih predsjedničkih izbora, uključujući i pobjedu Donalda Trampa 2016. godine. Njegova metoda sastoji se od 13 indikatora ili ključeva, a da bi stranka u Bijeloj kući zadržala poziciju predsjednika mora da ima najmanje sedam ključeva. Metod se sastoji od proučavanja 150 godina istorije predsjedničkih izbora i uzoraka koji su u svakom ciklusu bili ključni za odlučivanje o tome koga Amerikanci žele da vide kao predsjednika.

Lihtman je prije dva mjeseca izašao sa provizornim predviđanjem ko ima najveće izglede da osvoji novi mandat u Bijeloj kući. On je tada predvidio da je Bajden gotovo sto odsto siguran da će ostati predsjednik Amerike, jer bi, prema njegovoj metodi, Tramp morao da preokrene čak šest ključeva u svoju korist, što je, prema profesoru Lihtmanu, u praksi gotovo nemoguće.

Odstupanjem od mjesta predsjednika Bajden je, kako tvrdi, u startu izgubio dva ključa, odnosno okrenuti su u Trampovu korist. Prvi ključ je da je kandidat stranke koji se takmiči predsjednik Amerike. Izlaskom Bajdena iz trke, on je ovaj ključ izgubio. Drugi ključ koji su demokrate izgubile je, prema profesoru Lihtmanu, činjenica da se odvija proces izbora novog kandidata, što se sada mora desiti obzirom da se Kamala Haris, potpredsjednica Amerike koju je Bajden preporučio za nasljednicu, mora izboriti za nominaciju, jer ona nije automatska. Lihtman je istakao da će Haris vjerovatno izgubiti još jedan ključ, koji se odnosi na spoljnopolitički uspjeh. Lihtman ocjenjuje da će se rat u Gazi vjerovatno ispostaviti kao neuspjeh Bajdenove administracije, što će i ovaj ključ okrenuti u Trampovu korist.

Profesor je ocijenio da bi Haris mogla izgubiti još jedan ključ – pojavu ozbiljnog trećeg kandidata. Naime, pored Trampa i Harisove, u trci je i Robert Kenedi Mlađi, nećak čuvenog američkog predsjednika Džona Kenedija, koji je ubijen u Dalasu 1963. godine. Ako bi Kenedi imao podršku više od pet odsto javnog mnijenja, Tramp bi i ovaj ključ mogao okrenuti u svoju korist, i onda bi Haris i Tramp, praktično, bili izjednačeni u šansama za osvajanje Bijele kuće jer su preostala dva ključa “klackalica” koja se može okrenuti u korist bilo kog kandidata.

Lihtman, ipak, procjenjuje da bi se Harisova mogla provući i ipak osvojiti mandat. Kako on objašnjava, ekonomska situacija je relativno dobra, nema ozbiljnijih socijalnih nemira, Kenedi ipak nema veliku podršku glasača, a Harisova je na putu da osvoji demokratsku nominaciju praktično bez velikog otpora unutar Demokratske stranke. Sa definitivnom procjenom će, kako je rekao, izaći u avgustu, nakon Demokratske nacionalne konvencije.

Lihtman ima i preporuku za Bajdena: Bajden bi, kako ističe, trebalo da se povuče s pozicije predsjednika, čime bi Harisova praktično postala predsjednica, i na taj način preokrenula ovaj ključ u svoju korist. Tada bi, kako on tvrdi, njena pobjeda bila gotovo zagarantovana jer bi njegovi ključevi jasno ukazivali na nju kao pobjednika trke sa Trampom.