Connect with us

Svijet

Profesor koji je pogodio ishod 10 izbora u SAD: POVLAČENJE BAJDENA OGROMNA GREŠKA

Alan Lihtman, američki profesor koji je razvio nevjerovatno uspješan naučni metod predviđanja ishoda američkih predsjedničkih izbora, tvdi da je povlačenjem iz predsjedničke trke američki predsjednik Džozef Bajden napravio ogromnu grešku kojom je, kako tvrdi, značajno umanjio šanse Demokratske stranke da zadrži poziciju predsjednika.

Lihtman je uspješno predvidio ishod svih deset predhodnih predsjedničkih izbora, uključujući i pobjedu Donalda Trampa 2016. godine. Njegova metoda sastoji se od 13 indikatora ili ključeva, a da bi stranka u Bijeloj kući zadržala poziciju predsjednika mora da ima najmanje sedam ključeva. Metod se sastoji od proučavanja 150 godina istorije predsjedničkih izbora i uzoraka koji su u svakom ciklusu bili ključni za odlučivanje o tome koga Amerikanci žele da vide kao predsjednika.

Lihtman je prije dva mjeseca izašao sa provizornim predviđanjem ko ima najveće izglede da osvoji novi mandat u Bijeloj kući. On je tada predvidio da je Bajden gotovo sto odsto siguran da će ostati predsjednik Amerike, jer bi, prema njegovoj metodi, Tramp morao da preokrene čak šest ključeva u svoju korist, što je, prema profesoru Lihtmanu, u praksi gotovo nemoguće.

Odstupanjem od mjesta predsjednika Bajden je, kako tvrdi, u startu izgubio dva ključa, odnosno okrenuti su u Trampovu korist. Prvi ključ je da je kandidat stranke koji se takmiči predsjednik Amerike. Izlaskom Bajdena iz trke, on je ovaj ključ izgubio. Drugi ključ koji su demokrate izgubile je, prema profesoru Lihtmanu, činjenica da se odvija proces izbora novog kandidata, što se sada mora desiti obzirom da se Kamala Haris, potpredsjednica Amerike koju je Bajden preporučio za nasljednicu, mora izboriti za nominaciju, jer ona nije automatska. Lihtman je istakao da će Haris vjerovatno izgubiti još jedan ključ, koji se odnosi na spoljnopolitički uspjeh. Lihtman ocjenjuje da će se rat u Gazi vjerovatno ispostaviti kao neuspjeh Bajdenove administracije, što će i ovaj ključ okrenuti u Trampovu korist.

Profesor je ocijenio da bi Haris mogla izgubiti još jedan ključ – pojavu ozbiljnog trećeg kandidata. Naime, pored Trampa i Harisove, u trci je i Robert Kenedi Mlađi, nećak čuvenog američkog predsjednika Džona Kenedija, koji je ubijen u Dalasu 1963. godine. Ako bi Kenedi imao podršku više od pet odsto javnog mnijenja, Tramp bi i ovaj ključ mogao okrenuti u svoju korist, i onda bi Haris i Tramp, praktično, bili izjednačeni u šansama za osvajanje Bijele kuće jer su preostala dva ključa “klackalica” koja se može okrenuti u korist bilo kog kandidata.

Lihtman, ipak, procjenjuje da bi se Harisova mogla provući i ipak osvojiti mandat. Kako on objašnjava, ekonomska situacija je relativno dobra, nema ozbiljnijih socijalnih nemira, Kenedi ipak nema veliku podršku glasača, a Harisova je na putu da osvoji demokratsku nominaciju praktično bez velikog otpora unutar Demokratske stranke. Sa definitivnom procjenom će, kako je rekao, izaći u avgustu, nakon Demokratske nacionalne konvencije.

Lihtman ima i preporuku za Bajdena: Bajden bi, kako ističe, trebalo da se povuče s pozicije predsjednika, čime bi Harisova praktično postala predsjednica, i na taj način preokrenula ovaj ključ u svoju korist. Tada bi, kako on tvrdi, njena pobjeda bila gotovo zagarantovana jer bi njegovi ključevi jasno ukazivali na nju kao pobjednika trke sa Trampom.

Related Topics:

Svijet

NEVJEROVATAN PRIZOR! Crvene krabe preplavile ulice Australije

Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnjem ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose danas mediji.

Njihova godišnja odiseja počela je ljetnjim kišama na južnoj hemisferi tokom vikenda 18. i 19. oktobra.

Očekuje se da će do 100 miliona kraba napustiti svoja šumska skloništa i doći do obale okeana, gdje se razmnožavaju.

Lokalni stanovnici ostrva, kojih ima 1.200, trude se da raščiste ulice i puteve što više mogu pred ovom najezdom crvenih zglavkara.

Mještani ostrva, koje je dobilo nadimak “Galapagos Indijskog okeana”, koriste grabulje i druga pomagala kako bi očistili svoje bašte i pomogli krabama na njihovom putu, prenosi “Figaro”.

“Neki ljudi možda misle da su krabe napast, ali većina nas smatra da je privilegija što možemo da prisustvujemo ovakvom iskustvu”, kazala je zvaničnica Nacionalnog parka na Božićnjem ostrvu, Aleksija Jankovski. Ona je ukazala da je teritorija ostrva dom 200 miliona endemske vrste kraba poznate i pod nazivom Gecarcoidea natalis. Na obali okeana, ženke krabe legu jaja koja potom puštaju u okean tokom plime 14. ili 15. novembra.

Potom mladunci provode mjesec dana nošeni morskim strujama u vidu larvi, da bi se potom kao mlade krabe vratili na ostrvo.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI PROVOCIRAJU? NATO članice zabrinute (VIDEO)

Veliki ruski desantni brod usidrio se kod njemačke obale u Baltičkom moru, što je izazvalo zabrinutost među članicama NATO-a koje su već u stanju visoke pripravnosti zbog ponovljenih ruskih kršenja vazdušnog prostora Alijanse.

Desantni brod ruske Baltičke flote, “Aleksandar Šabalin”, bacio je sidro prije šest dana blizu ulaza u Libečki zaliv. Nalazi se na prometnoj brodskoj ruti do Femarnskog pojasa, ključne rute koja povezuje Baltičko i Sjeverno more i vidljiva je sa njemačkog ostrva Femarn.

Ruski brod prate njemački patrolni brod “Bamberg” i danske patrole, a njemačka mornarica je takođe poslala pomoćni brod “Vera” iz luke Kil.

Njemačka policija je potvrdila da se “Šabalin” nalazi van njemačkih teritorijalnih voda i da stoga ne krši domaći zakon ili međunarodne pomorske propise. Ovo nije prvi put da je brod primjećen u tom području.

U septembru se usidrio blizu ulaza u danski Langelandski moreuz, a kasnije tog mjeseca snimljeni su neidentifikovani dronovi kako lete iznad danske vojne baze dok je ruski brod bio u blizini. Međutim, nisu pronađeni dokazi koji povezuju brod sa incidentom.

Prisustvo ruskog broda dolazi u vrijeme pojačanih tenzija. Od 10. septembra ove godine, Rusija je više puta povrijedila vazdušni prostor članica NATO-a, uključujući Poljsku, Rumuniju, Estoniju, Dansku, SAD, Francusku i Njemačku, koristeći dronove i avione.

Zbog čestih incidenata, predsjednik SAD Donald Tramp je 23. septembra rekao da zemlje NATO-a treba da obaraju ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor. Slično je reagovala i ministarka odbrane Litvanije Dovile Šakalijene, podsjećajući na incident iz 2015. godine kada je Turska oborila ruski Su-34 koji je zalutao u turski vazdušni prostor na samo 17 sekundi.

“Bloomberg” je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da je NATO upozorio Kremlj da je spreman da snažno odgovori na dalje provokacije, uključujući obaranje aviona.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 26. septembra takve prijetnje nazvao “opasne”. Početkom oktobra, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, je sugerisao da bi pojava dronova iznad evropskih strateških lokacija mogla biti rezultat direktne “infiltracije iz Rusije”, ali nije potvrdio odgovornost Moskve, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

BRITANAC I FRANCUZ KROJE SUDBINU RUSIJE I SVIJETA: Ono što su obećali Zelenskom, Putinu će biti problem

Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata. Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno