Connect with us

Svijet

Profesor koji je pogodio ishod 10 izbora u SAD: POVLAČENJE BAJDENA OGROMNA GREŠKA

Alan Lihtman, američki profesor koji je razvio nevjerovatno uspješan naučni metod predviđanja ishoda američkih predsjedničkih izbora, tvdi da je povlačenjem iz predsjedničke trke američki predsjednik Džozef Bajden napravio ogromnu grešku kojom je, kako tvrdi, značajno umanjio šanse Demokratske stranke da zadrži poziciju predsjednika.

Lihtman je uspješno predvidio ishod svih deset predhodnih predsjedničkih izbora, uključujući i pobjedu Donalda Trampa 2016. godine. Njegova metoda sastoji se od 13 indikatora ili ključeva, a da bi stranka u Bijeloj kući zadržala poziciju predsjednika mora da ima najmanje sedam ključeva. Metod se sastoji od proučavanja 150 godina istorije predsjedničkih izbora i uzoraka koji su u svakom ciklusu bili ključni za odlučivanje o tome koga Amerikanci žele da vide kao predsjednika.

Lihtman je prije dva mjeseca izašao sa provizornim predviđanjem ko ima najveće izglede da osvoji novi mandat u Bijeloj kući. On je tada predvidio da je Bajden gotovo sto odsto siguran da će ostati predsjednik Amerike, jer bi, prema njegovoj metodi, Tramp morao da preokrene čak šest ključeva u svoju korist, što je, prema profesoru Lihtmanu, u praksi gotovo nemoguće.

Odstupanjem od mjesta predsjednika Bajden je, kako tvrdi, u startu izgubio dva ključa, odnosno okrenuti su u Trampovu korist. Prvi ključ je da je kandidat stranke koji se takmiči predsjednik Amerike. Izlaskom Bajdena iz trke, on je ovaj ključ izgubio. Drugi ključ koji su demokrate izgubile je, prema profesoru Lihtmanu, činjenica da se odvija proces izbora novog kandidata, što se sada mora desiti obzirom da se Kamala Haris, potpredsjednica Amerike koju je Bajden preporučio za nasljednicu, mora izboriti za nominaciju, jer ona nije automatska. Lihtman je istakao da će Haris vjerovatno izgubiti još jedan ključ, koji se odnosi na spoljnopolitički uspjeh. Lihtman ocjenjuje da će se rat u Gazi vjerovatno ispostaviti kao neuspjeh Bajdenove administracije, što će i ovaj ključ okrenuti u Trampovu korist.

Profesor je ocijenio da bi Haris mogla izgubiti još jedan ključ – pojavu ozbiljnog trećeg kandidata. Naime, pored Trampa i Harisove, u trci je i Robert Kenedi Mlađi, nećak čuvenog američkog predsjednika Džona Kenedija, koji je ubijen u Dalasu 1963. godine. Ako bi Kenedi imao podršku više od pet odsto javnog mnijenja, Tramp bi i ovaj ključ mogao okrenuti u svoju korist, i onda bi Haris i Tramp, praktično, bili izjednačeni u šansama za osvajanje Bijele kuće jer su preostala dva ključa “klackalica” koja se može okrenuti u korist bilo kog kandidata.

Lihtman, ipak, procjenjuje da bi se Harisova mogla provući i ipak osvojiti mandat. Kako on objašnjava, ekonomska situacija je relativno dobra, nema ozbiljnijih socijalnih nemira, Kenedi ipak nema veliku podršku glasača, a Harisova je na putu da osvoji demokratsku nominaciju praktično bez velikog otpora unutar Demokratske stranke. Sa definitivnom procjenom će, kako je rekao, izaći u avgustu, nakon Demokratske nacionalne konvencije.

Lihtman ima i preporuku za Bajdena: Bajden bi, kako ističe, trebalo da se povuče s pozicije predsjednika, čime bi Harisova praktično postala predsjednica, i na taj način preokrenula ovaj ključ u svoju korist. Tada bi, kako on tvrdi, njena pobjeda bila gotovo zagarantovana jer bi njegovi ključevi jasno ukazivali na nju kao pobjednika trke sa Trampom.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno