Connect with us

Društvo

PROFIT VAŽNIJI OD ZDRAVLJA! Srpska žrtvuje zdravlje ljudi zbog PROIZVODNJE STRUJE

Rudnici i termoelektrane u Gacku i Ugljeviku spadaju među najveće zagađivače okoline u Republici Srpskoj koji značajno utiču na kvalitet života i zdravlje stanovnika ovih opština, a za koje nadležni ne pronalaze konkretno rješenje.

Koliko je stanje sa zagađenjem loše potvrđuju i riječi naših sagovornika koji žive u blizini termoelektrane i tvrde da RiTE „Gacko“ u pojedinim periodima koji traju nedjeljama i mjesecima dnevno izbacuju i po 2.000 tona pepela u atmosferu.

Postoje i procjene da zagađenje koja stvaraju ova preduzeća izazovu i nekoliko stotina prijevremenih smrti godišnje.

Prema nekim istraživanjima, termoelektrane na Zapadnom Balkanu su prethodnih godina emitovale i po pet puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Trenutno stanje je takvo da RiTE „Ugljevik“ ima sistem odsumporavanja plaćen 85 miliona evra koji je samo povremeno u funkciji, jer njegovo konstantno korištenje izaziva velike troškove.

S druge strane, RiTE „Gacko“ za sada nema nikakve filtere i tek nedavno je raspisan postupak nabavke postrojenja za separaciju uglja vrijedan 82 miliona KM za koji se nadaju da će riješiti problem zagađenja, iako su stručnjaci skeptični prema ovom rješenju.

Iako je u RiTE „Ugljevik“ uloženo 85 miliona evra u sistem za odsumporavanje, ova termoelektrana je prethodnih godina bila regionalni lider u emisiji sumpor-dioksida.

„Gacko“ je, s druge strane, bio lider u emisiji prašine, koja je u nekim periodima bila i trostruko veća od dozvoljene.

Ostić: Postrojenja za prečišćavanje nisu dugoročno rješenje
Ekolog iz Centra za životnu sredinu Dragan Ostić za CAPITAL ističe da su RiTE „Ugljevik“ i „Gacko“ jedni od najvećih zagađivača životne sredine u BiH, što je potkrijepljeno brojkama iz mnogih analiza koje su do sada rađene.

„Brojke ne govore ništa dok ne odete na teren i uvjerite se u to kakav vazduh udišu mještani tih opština“, rekao je Ostić.

Prema njegovim riječima, rješenje za smanjenje zagađenosti je u postavljanju i korištenju filtera.

“RiTE „Ugljevik“ posjeduje filtere, koje rijetko kada koriste. Ne koriste ih jer im nije ekonomski isplativo, s obzirom na to da je za korištenje filtera potrebna određena količina električne energije, ali to ne smije da bude opravdanje za nerad. S druge strane, u RiTE „Gacko“ filteri uopšte ne postoje“, naglašava Ostić.

Ugradnja postrojenja za prečišćavanje uglja je, prema njegovom mišljenju, svakako pomak u ekološkom smislu, ali ako posmatramo dugoročnije, smatra da to i nije najbolje rješenje.

“Ako pogledamo dugoročno, rukovodstva termoelektrana trebalo bi da razmišljaju o načinu na koji će ublažiti posljedice gašenja postrojenja, a ne da im produžuju vijek trajanja koji u svakom smislu ističe“, zaključio je Ostić.

Babić Kovačević: Ljudi žrtvovani zbog struje
Novinarka iz Gacka Milanka Babić Kovačević koja godinama prati stanje u RiTE „Gacko“ za CAPITAL naglašava da je u situacija ovoj opštini bila veoma loša i da se može mjeriti sa stanjem ekološke katastrofe.

„Problem je nastao kada je termoelektrana počela da koristi ugalj iz takozvane povlatne zone, odnosno ugalj koji se nalazi na malim dubinama i koji je, uslovno rečeno, lako eksploatisati, ali on ima veliku primjesu nečistoća“, kaže Babić Kovačević.

Kako pojašnjava, kada ugalj ima veliku primjesu nečistoća znači da je i velika količina pepela koja nastaje kao rezultat sagorijevanja uglja da bi se dobila struja.

S druge strane, termoelektrana nije projektovana da tu količinu pepela može da otpremi, te na taj način pepeo ide kroz dimnjak i završava u atmosferi bez prečišćavanja.

„Procjene su da je u nekim periodima, koji su trajali nedjeljama i mjesecima i do 2.000 tona pepela dnevno odlazilo u atmosferu. Kada nema vjetra grad je prekriven pepelom, a ako ima vjetra onda ga on nosi na drugu stranu, što znači da su se stanovnici Gacka radovali da vjetar ne nosi pepeo na njih“, iznosi Babić Kovačević poražavajuće podatke.

Smatra da je ključno pitanje zašto je termoelektrana dovedena u situaciju da ili radi ovako i u ogromnoj količini zagađuje okolinu ili da ne radi nikako.

„Termoelektrana je radila uprkos tome što je užasno zagađivala sredinu, ali nam je rečeno da je zahvaljujući tome elektroenergetski sistem Republike Srpske opstao. Ovdje su životna sredina i ljudi žrtvovani da bi se proizvodila struja“, rekla je Babić Kovačević.

Ističe da je u prethodnom period termoelektrana bila u remontu te da trenutno stanje nije tako strašno.

„Stanje trenutno nije toliko strašno, ne zato zbog remonta, nego zato što je ugalj suv, nema blata, pa je samim tim i manje pepela, ali plašim se šta će se desiti sa prvim jesenjim kišama“, navodi Babić Kovačević.

Kazala je da je ključno pitanje zašto je izgubljen glavni sloj uglja, odnosno kvalitetniji ugalj.

„Oni to pravdaju kišama i klizištem, ali ja mislim da mi plaćamo cijenu loših odluka koje su dovele u situaciju da nema kvalitetnijeg uglja. Zagađenja i njegovih posljedica ćemo biti svjesni u narednim godinama“, upozorila je Babić Kovačević.

Cvijetinović: Povremeno koristimo sistem za odsumporavanje
Vršilac dužnosti direktora RiTE „Ugljevik“ Diko Cvijetinović za CAPITAL kaže da je u funkciji sistem za odsumporavanje koji je u rad pušten prije tri godine kako bi smanjio zagađenje.

„Povremeno uključujemo taj sistem, ne znam tačno koliko je to puta godišnje, ali je on u funkciji i koristimo ga“, tvrdi Cvijetinović.

Naglašava da im uključivanje ovog sistema proizvodi dodatne troškove, ali da se trude da ga koriste što više mogu.

Kao što je već napomenuto „Elektroprivreda RS“, u okviru koje posluje RiTE „Gacko“, nedavno je po hitnom postupku ugovorila 82 miliona maraka vrijedan projekat gradnje postrojenja za separaciju uglja sa firmom „Termograding“ iz Gacka, koja je od ranije poznata po milionskim ugovorima sa ERS-om.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede“ Luka Petrović je ranije rekao da sve ide po ubrzanoj proceduri te da će postrojenje biti spojeno na sistem do remonta 2026. godine.

Takođe, rekao je i da će novac obezbijediti iz vlastitih sredstava.

Kazao je da termoelektrana sada koristi ugalj lošijeg kvaliteta iz kopa “povlatna zona”, jer je drugi kop “polje c” u kome je kvalitetniji ugalj ugrožen zbog čestih plavljenja i klizišta koja su se pojavila nakon zemljotresa u Stocu.
Capital

Related Topics:

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Aktuelno