Connect with us

Društvo

PROFIT VAŽNIJI OD ZDRAVLJA! Srpska žrtvuje zdravlje ljudi zbog PROIZVODNJE STRUJE

Rudnici i termoelektrane u Gacku i Ugljeviku spadaju među najveće zagađivače okoline u Republici Srpskoj koji značajno utiču na kvalitet života i zdravlje stanovnika ovih opština, a za koje nadležni ne pronalaze konkretno rješenje.

Koliko je stanje sa zagađenjem loše potvrđuju i riječi naših sagovornika koji žive u blizini termoelektrane i tvrde da RiTE „Gacko“ u pojedinim periodima koji traju nedjeljama i mjesecima dnevno izbacuju i po 2.000 tona pepela u atmosferu.

Postoje i procjene da zagađenje koja stvaraju ova preduzeća izazovu i nekoliko stotina prijevremenih smrti godišnje.

Prema nekim istraživanjima, termoelektrane na Zapadnom Balkanu su prethodnih godina emitovale i po pet puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Trenutno stanje je takvo da RiTE „Ugljevik“ ima sistem odsumporavanja plaćen 85 miliona evra koji je samo povremeno u funkciji, jer njegovo konstantno korištenje izaziva velike troškove.

S druge strane, RiTE „Gacko“ za sada nema nikakve filtere i tek nedavno je raspisan postupak nabavke postrojenja za separaciju uglja vrijedan 82 miliona KM za koji se nadaju da će riješiti problem zagađenja, iako su stručnjaci skeptični prema ovom rješenju.

Iako je u RiTE „Ugljevik“ uloženo 85 miliona evra u sistem za odsumporavanje, ova termoelektrana je prethodnih godina bila regionalni lider u emisiji sumpor-dioksida.

„Gacko“ je, s druge strane, bio lider u emisiji prašine, koja je u nekim periodima bila i trostruko veća od dozvoljene.

Ostić: Postrojenja za prečišćavanje nisu dugoročno rješenje
Ekolog iz Centra za životnu sredinu Dragan Ostić za CAPITAL ističe da su RiTE „Ugljevik“ i „Gacko“ jedni od najvećih zagađivača životne sredine u BiH, što je potkrijepljeno brojkama iz mnogih analiza koje su do sada rađene.

„Brojke ne govore ništa dok ne odete na teren i uvjerite se u to kakav vazduh udišu mještani tih opština“, rekao je Ostić.

Prema njegovim riječima, rješenje za smanjenje zagađenosti je u postavljanju i korištenju filtera.

“RiTE „Ugljevik“ posjeduje filtere, koje rijetko kada koriste. Ne koriste ih jer im nije ekonomski isplativo, s obzirom na to da je za korištenje filtera potrebna određena količina električne energije, ali to ne smije da bude opravdanje za nerad. S druge strane, u RiTE „Gacko“ filteri uopšte ne postoje“, naglašava Ostić.

Ugradnja postrojenja za prečišćavanje uglja je, prema njegovom mišljenju, svakako pomak u ekološkom smislu, ali ako posmatramo dugoročnije, smatra da to i nije najbolje rješenje.

“Ako pogledamo dugoročno, rukovodstva termoelektrana trebalo bi da razmišljaju o načinu na koji će ublažiti posljedice gašenja postrojenja, a ne da im produžuju vijek trajanja koji u svakom smislu ističe“, zaključio je Ostić.

Babić Kovačević: Ljudi žrtvovani zbog struje
Novinarka iz Gacka Milanka Babić Kovačević koja godinama prati stanje u RiTE „Gacko“ za CAPITAL naglašava da je u situacija ovoj opštini bila veoma loša i da se može mjeriti sa stanjem ekološke katastrofe.

„Problem je nastao kada je termoelektrana počela da koristi ugalj iz takozvane povlatne zone, odnosno ugalj koji se nalazi na malim dubinama i koji je, uslovno rečeno, lako eksploatisati, ali on ima veliku primjesu nečistoća“, kaže Babić Kovačević.

Kako pojašnjava, kada ugalj ima veliku primjesu nečistoća znači da je i velika količina pepela koja nastaje kao rezultat sagorijevanja uglja da bi se dobila struja.

S druge strane, termoelektrana nije projektovana da tu količinu pepela može da otpremi, te na taj način pepeo ide kroz dimnjak i završava u atmosferi bez prečišćavanja.

„Procjene su da je u nekim periodima, koji su trajali nedjeljama i mjesecima i do 2.000 tona pepela dnevno odlazilo u atmosferu. Kada nema vjetra grad je prekriven pepelom, a ako ima vjetra onda ga on nosi na drugu stranu, što znači da su se stanovnici Gacka radovali da vjetar ne nosi pepeo na njih“, iznosi Babić Kovačević poražavajuće podatke.

Smatra da je ključno pitanje zašto je termoelektrana dovedena u situaciju da ili radi ovako i u ogromnoj količini zagađuje okolinu ili da ne radi nikako.

„Termoelektrana je radila uprkos tome što je užasno zagađivala sredinu, ali nam je rečeno da je zahvaljujući tome elektroenergetski sistem Republike Srpske opstao. Ovdje su životna sredina i ljudi žrtvovani da bi se proizvodila struja“, rekla je Babić Kovačević.

Ističe da je u prethodnom period termoelektrana bila u remontu te da trenutno stanje nije tako strašno.

„Stanje trenutno nije toliko strašno, ne zato zbog remonta, nego zato što je ugalj suv, nema blata, pa je samim tim i manje pepela, ali plašim se šta će se desiti sa prvim jesenjim kišama“, navodi Babić Kovačević.

Kazala je da je ključno pitanje zašto je izgubljen glavni sloj uglja, odnosno kvalitetniji ugalj.

„Oni to pravdaju kišama i klizištem, ali ja mislim da mi plaćamo cijenu loših odluka koje su dovele u situaciju da nema kvalitetnijeg uglja. Zagađenja i njegovih posljedica ćemo biti svjesni u narednim godinama“, upozorila je Babić Kovačević.

Cvijetinović: Povremeno koristimo sistem za odsumporavanje
Vršilac dužnosti direktora RiTE „Ugljevik“ Diko Cvijetinović za CAPITAL kaže da je u funkciji sistem za odsumporavanje koji je u rad pušten prije tri godine kako bi smanjio zagađenje.

„Povremeno uključujemo taj sistem, ne znam tačno koliko je to puta godišnje, ali je on u funkciji i koristimo ga“, tvrdi Cvijetinović.

Naglašava da im uključivanje ovog sistema proizvodi dodatne troškove, ali da se trude da ga koriste što više mogu.

Kao što je već napomenuto „Elektroprivreda RS“, u okviru koje posluje RiTE „Gacko“, nedavno je po hitnom postupku ugovorila 82 miliona maraka vrijedan projekat gradnje postrojenja za separaciju uglja sa firmom „Termograding“ iz Gacka, koja je od ranije poznata po milionskim ugovorima sa ERS-om.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede“ Luka Petrović je ranije rekao da sve ide po ubrzanoj proceduri te da će postrojenje biti spojeno na sistem do remonta 2026. godine.

Takođe, rekao je i da će novac obezbijediti iz vlastitih sredstava.

Kazao je da termoelektrana sada koristi ugalj lošijeg kvaliteta iz kopa “povlatna zona”, jer je drugi kop “polje c” u kome je kvalitetniji ugalj ugrožen zbog čestih plavljenja i klizišta koja su se pojavila nakon zemljotresa u Stocu.
Capital

Related Topics:

Društvo

CIFRE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Evo koliko će pjevači iz BiH zaraditi tokom praznika

Većina pjevača doček Nove godine provodi radno jer je ovo svojevrsna prilika da zarade ogromne honorare, koji su nerijetko i po nekoliko puta veći u odnosu na standardne.

Najpopularniji pjevači u regionu uveliko su dogovorili svoje novogodišnje angažmane, a svi najveći gradovi i turistički centri organizovat će i doček na otvorenom.

U zavisnosti od pjevača honorari se kreću od 25.000 evra, pa sve do nevjerovatnih 150.000 evra, koliko već godinama u najluđoj noći zarađuje Dino Merlin, piše Nova. On će 2026. dočekati sa publikom na trgu u Dubrovniku, dok je prošle godine pjevao u Budvi i prema pisanju domaćih medija i tada zaradio sličnu cifru.

Merlin godinama važi za najplaćeniju domaću zvijezdu, ali s obzirom na to da njegovi nastupi privlače veliku pažnju, nema sumnje da će se organizatorima ovo isplatiti.

Takođe, velike zvijezde poput rođenog Sarajlije, a danas Beograđanina Zdravka Čolića, Lepe Brene i Aleksandre Prijović zaradit će više od 100.000 eura. Kako je poznato, Prijović i Lepa Brena će pjevati u glavnom gradu Srbije, dok će Čola poput Merlina dočekati 2026. u Dubrovniku.

Nastavi čitati

Društvo

ZASTRAŠUJUĆE I TRAGIČNO! Seksualno zlostavljanje djece u BiH sveprisutno

Seksualno zlostavljanje djece u Bosni i Hercegovini predstavlja sveprisutni i ozbiljan problem, a posljedice po žrtve mogu biti dugotrajne i duboko traumatične.

Upozorila je na to u razgovoru za Fenu psihologinja i programska radnica u Udruženju “Nova generacija” Ana Risović, istakavši da je ključno da društvo reaguje na svaku sumnju i stvori sigurno okruženje u kojem će djeca biti zaštićena i saslušana.

Risović pojašnjava da se seksualnim zlostavljanjem smatra svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode, koji ima za cilj ili posljedicu narušavanje dostojanstva osobe kroz zastrašivanje i ponižavanje ili nanošenje povreda.
“Seksualnim zlostavljanjem smatraju se neprimjerene poruke, slike, videa, komentari, pogledi i gestikulacije seksualnog sadržaja, kao i bilo koji oblik neželjenog dodira ili približavanja”, kazala je ona.

Posebno je ukazala na sve češće oblike online seksualnog nasilja, uključujući ucjenjivanje širenjem eksplicitnih fotografija djeteta ako ono ne učini ono što počinitelj zahtijeva, što je poznato kao “sextortion”.

“Osim toga, svjedočimo sve češćem obliku seksualnog nasilja u kojem odrasla osoba, koja se obično predstavlja kao vršnjak, stiče povjerenje djeteta putem interneta s ciljem da ga seksualno zlostavlja ili iskorištava, što je poznato kao ‘grooming’”, pojašnjava psihologinja.
Linker
Statistički podaci potvrđuju učestalost seksualnog nasilja nad djecom u BiH

Regionalna studija “Balkan Epidemiological Study on Child Abuse and Neglect (BECAN)” iz 2018. godine pokazala je da je 18,6 posto djece u BiH prijavilo iskustvo seksualnog nasilja tokom života.

Po UNICEF-ovoj “Analizi situacije djece u Bosni i Hercegovini” iz marta 2020. godine, BiH bilježi jednu od najviših stopa izloženosti djece seksualnom nasilju i kontaktnom seksualnom nasilju u regiji, a otprilike 19 posto djece uzrasta od 11 do 16 godina izjavilo je da je doživjelo seksualni kontakt tokom života, dok je od njih deset posto prijavilo seksualno nasilje.

Istraživanje OSCE-a iz 2019. godine pokazalo je da je gotovo jedna od tri žene u BiH izjavila da je doživjela najmanje jedan oblik seksualnog uznemiravanja od navršene 15. godine života.

Podaci Savjetodavne linije za djecu i mlade “Plavi telefon” pokazuju da se od ukupnog broja prijavljenih sumnji na nasilje, 9 posto odnosilo na sumnje na seksualno zlostavljanje i online seksualno zlostavljanje.

“Ovi podaci ukazuju na to da je seksualno zlostavljanje sveprisutno i da su brojke zabrinjavajuće, posebno kada se u obzir uzme da postoji velika vjerovatnoća da mnoga djeca nisu imala priliku da podijele svoje iskustvo zbog nedovoljne informisanosti, straha ili izostanka podrške”, kazala je Risović.

Psihološke posljedice seksualnog zlostavljanja kod djece

“Seksualno zlostavljanje u djetinjstvu ostavlja duboke i dugotrajne posljedice, koje se mogu manifestovati na različite načine, zavisno od uzrasta djeteta, prirode i trajanja nasilja te reakcije okoline. Jedna od najčešćih posljedica je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), koji se kod djece i adolescenata manifestuje kroz noćne more, ponovna proživljavanja traumatskog događaja (flashbackove), pojačanu razdražljivost i osjećaj stalne opasnosti. Djeca često ne mogu verbalno izraziti što su doživjela, pa se trauma može odražavati kroz igru, crteže ili promjene ponašanja”, objašnjava Risović.

Napominje da, osim PTSP-a, djeca koja su doživjela seksualno zlostavljanje često razvijaju anksiozne i panične poremećaje.

“Djeca bivaju uplašena, nesigurna i nepovjerljiva prema odraslima, što može dovesti do socijalne anksioznosti, napada panike i regresivnih ponašanja, poput ponovnog mokrenja u krevet ili straha od samoće”, ističe pshihologinja.

S vremenom se, kaže, kod neke djece može razviti depresija praćena osjećajima tuge, krivice i srama, pri čemu dijete često vjeruje da je samo odgovorno za nasilje koje je doživjelo.

“Ovi osjećaji mogu prerasti u osjećaj bezvrijednosti, a kod adolescenata se mogu javiti suicidalne misli i samopovređivanje. Seksualno zlostavljanje može ozbiljno narušiti sposobnost djeteta da uspostavlja zdrave emocionalne odnose. Neka djeca postaju izrazito povučena i nepovjerljiva, dok druga razvijaju pretjeranu potrebu za pažnjom i potvrdom. U odrasloj dobi to može rezultirati poteškoćama u intimnim i partnerskim odnosima”, upozorava Risović.

Važno kako okolina reaguje

Osim toga, ističe da sniženo samopoštovanje i osjećaj srama često prate ovakva iskustva, jer dijete internalizuje nasilje kao dokaz vlastite “bezvrijednosti”.

“Ako okolina reaguje osuđujuće, sumnjičavo ili ne pruži podršku, ti osjećaji se dodatno produbljuju i mogu trajati godinama. Kod mnoge djece javljaju se i problemi u ponašanju, od agresivnosti, promjena raspoloženja i povlačenja, do bježanja od kuće ili problema u školi. Neka djeca posežu za rizičnim oblicima ponašanja poput zloupotrebe supstanci, samopovređivanja ili prerane seksualne aktivnosti”, pojašnjava ona.

Kako dalje objašnjava, bol kod djece često se izražava i kroz tijelo, u vidu glavobolja, bolova u stomaku, nesanice ili drugih fizičkih simptoma bez medicinskog uzroka, što je poznato kao somatizacija.

Kada je u pitanju oporavak od traumatičnog iskustva, naglasila je da on ne zavisi samo od težine samog događaja, već da je presudno to kako reaguje okolina djeteta.

“Težina i trajanje posljedica uveliko zavisi od reakcije okoline. Djeca koja dobiju pravovremenu zaštitu, razumijevanje i emocionalnu podršku imaju mnogo veću šansu za oporavak i izgradnju osjećaja sigurnosti i samopoštovanja. Suprotno tome, kada okolina negira, minimalizuje ili okrivljuje dijete, trauma se produbljuje i ostavlja teže i trajnije psihičke rane”, kazala je Risović.

Pojasnila je i kako prepoznati da dijete prolazi kroz traumatično iskustvo, čak i ako o tome ne govori.

“Djeca koja prolaze kroz traumatična iskustva često ne mogu ili ne znaju otvoreno govoriti o onome što im se događa. Njihova bol se najčešće izražava kroz promjene u ponašanju, emocijama i tjelesnim reakcijama. Nagla promjena u ponašanju, povlačenje, agresivnost, nesanica, noćne more, gubitak apetita, poteškoće s koncentracijom, pad školskog uspjeha ili regresivna ponašanja mogu biti pokazatelji da dijete doživljava traumu. Djeca također mogu biti pretjerano oprezna ili uplašena u prisustvu određenih osoba, pokazivati pojačanu potrebu za pažnjom i fizičkim kontaktom ili se povlačiti i izbjegavati bliskost”, objašnjava psihologinja.

Naglasila je da je važno da odrasli, umjesto ispitivanja i pritiska na dijete, stvaraju osjećaj sigurnosti, pokažu razumijevanje i poštuju granice djeteta.

Neprijavljivanje zbog straha

Risović je ukazala i na razloge zbog kojih žrtve i njihove porodice često ne prijavljuju zlostavljanje.

“Najčešći razlog je strah, naročito kada je počinitelj osoba od povjerenja, član porodice ili osoba s moći i autoritetom. Djeca mogu biti izložena prijetnjama i manipulacijama počinitelja, što dodatno pojačava osjećaj bespomoćnosti. Nerijetko žrtve vjeruju da su same krive za ono što se dogodilo, jer ih je počinitelj uvjerio da su ‘učestvovale’ u zlostavljanju. Kada okolina reaguje osuđujuće, sumnjičavo ili umanjuje značaj nasilja, osjećaj srama se produbljuje i često vodi povlačenju djeteta. U nekim sredinama značajnu ulogu ima i strah od ogovaranja, osuđivanja ili odbacivanja od strane rodbine, škole ili zajednice. U kulturama gdje se o seksualnosti i nasilju rijetko otvoreno govori, prijavljivanje se često doživljava kao sramota za cijelu porodicu”, ističe Risović.

Psihologinja se osvrnula i na značaj edukacije društva o seksualnom nasilju, za koju kaže da je ključna za prevenciju, jer omogućava prepoznavanje znakova zlostavljanja i pravovremeno reagovanje. “Kada pojedinci, porodice, škole, zdravstvene i socijalne institucije imaju znanje i svijest o ovoj temi, povećava se vjerovatnoća da će nasilje biti prepoznato i prijavljeno u ranoj fazi. Svaka sumnja treba da se shvati ozbiljno, jer dijete rijetko direktno govori o onome što mu se događa. Ignorisanje, sumnja ili okrivljivanje samo produbljuju trauma. Edukacija odraslih također omogućava da veći broj djece bude upoznat s konceptom seksualnog nasilja i ranije ga prepozna, čime se osnažuju da potraže pomoć”, pojasnila je.

U poruci roditeljima i društvu, psihologinja naglašava da seksualno zlostavljanje nije nešto što se dešava “negdje daleko”, već je mnogo bliže nego što bismo željeli vjerovati.

“Nijedno dijete ne zaslužuje nasilje. Svako dijete ima pravo na sigurno, bezbrižno i dostojanstveno odrastanje, u okruženju u kojem zna da će biti saslušano i zaštićeno”, ističe Risović.

Takođe je ukazala na značaj podrške kroz dostupne resurse, među kojima je besplatna i anonimna Savjetodavna linija za djecu i mlade “Plavi telefon”, dostupna na broju 080 05 03 05 ili putem chat aplikacije na web stranici plavitelefon.ba.

Na kraju razgovora za Fenu, psihologinja iz Udruženja “Nova generacija” koje je posvećeno zaštiti i unapređenju prava djece i mladih, zaključuje da briga o djeci nije samo zadatak roditelja, već zajednička odgovornost svih nas, jer tek kada svako dijete osjeti da je viđeno, zaštićeno i voljeno, društvo ispunjava svoju najvažniju ulogu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Ove sedmice se nećemo odvajati od KIŠOBRANA

Republiku Srpsku narednih dana očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa padavinama, uglavnom slabom kišom, i uz dnevnu temperaturu vazduha od pet do 12 stepeni.

Meteorolozi su najavili promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane periode. Duvaće slab vjetar južnih smjerova ili promjenljiv.

Jutro će biti pretežno vedro uz umjerenu oblačnost. Ponegdje će oko rijeka i po kotlinama biti magle koja se može i duže zadržati tokom dana uz svježije vrijeme u tim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha od minus dva do tri, u višim predjelima na istoku od minus šest, a maksimalna od šest do 12, u višim predjelima i mjestima s maglom od tri stepena Celzijusova.

Umjereno do pretežno oblačno biće u utorak, 2. decembra, uz slabu kišu u Krajini i Hercegovini koja će uveče jačati. Minimalna temperatura vazduha od minus jedan do tri, u višim predjelima od minus četiri, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Slično vrijeme sa povremenom kišom u prvom dijelu dana očekuje se u srijedu, 3. decembra, a poslije podne se očekuje više sunčanih perioda dok će kiša nastaviti da pada u Hercegovini. Linker
Minimalna temperatura vazduha od jedan do pet, u višim predjelima od minus jedan, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih.

Prolazna slaba kiša padaće i u četvrtak, 4. decembra, a preovladavaće promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme. Minimalna temperatura vazduha od nula do četiri, u višim predjelima od minus dva, a maksimalna od četiri do 10, na jugu do 13 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno