Connect with us

Društvo

PROFIT VAŽNIJI OD ZDRAVLJA! Srpska žrtvuje zdravlje ljudi zbog PROIZVODNJE STRUJE

Rudnici i termoelektrane u Gacku i Ugljeviku spadaju među najveće zagađivače okoline u Republici Srpskoj koji značajno utiču na kvalitet života i zdravlje stanovnika ovih opština, a za koje nadležni ne pronalaze konkretno rješenje.

Koliko je stanje sa zagađenjem loše potvrđuju i riječi naših sagovornika koji žive u blizini termoelektrane i tvrde da RiTE „Gacko“ u pojedinim periodima koji traju nedjeljama i mjesecima dnevno izbacuju i po 2.000 tona pepela u atmosferu.

Postoje i procjene da zagađenje koja stvaraju ova preduzeća izazovu i nekoliko stotina prijevremenih smrti godišnje.

Prema nekim istraživanjima, termoelektrane na Zapadnom Balkanu su prethodnih godina emitovale i po pet puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Trenutno stanje je takvo da RiTE „Ugljevik“ ima sistem odsumporavanja plaćen 85 miliona evra koji je samo povremeno u funkciji, jer njegovo konstantno korištenje izaziva velike troškove.

S druge strane, RiTE „Gacko“ za sada nema nikakve filtere i tek nedavno je raspisan postupak nabavke postrojenja za separaciju uglja vrijedan 82 miliona KM za koji se nadaju da će riješiti problem zagađenja, iako su stručnjaci skeptični prema ovom rješenju.

Iako je u RiTE „Ugljevik“ uloženo 85 miliona evra u sistem za odsumporavanje, ova termoelektrana je prethodnih godina bila regionalni lider u emisiji sumpor-dioksida.

„Gacko“ je, s druge strane, bio lider u emisiji prašine, koja je u nekim periodima bila i trostruko veća od dozvoljene.

Ostić: Postrojenja za prečišćavanje nisu dugoročno rješenje
Ekolog iz Centra za životnu sredinu Dragan Ostić za CAPITAL ističe da su RiTE „Ugljevik“ i „Gacko“ jedni od najvećih zagađivača životne sredine u BiH, što je potkrijepljeno brojkama iz mnogih analiza koje su do sada rađene.

„Brojke ne govore ništa dok ne odete na teren i uvjerite se u to kakav vazduh udišu mještani tih opština“, rekao je Ostić.

Prema njegovim riječima, rješenje za smanjenje zagađenosti je u postavljanju i korištenju filtera.

“RiTE „Ugljevik“ posjeduje filtere, koje rijetko kada koriste. Ne koriste ih jer im nije ekonomski isplativo, s obzirom na to da je za korištenje filtera potrebna određena količina električne energije, ali to ne smije da bude opravdanje za nerad. S druge strane, u RiTE „Gacko“ filteri uopšte ne postoje“, naglašava Ostić.

Ugradnja postrojenja za prečišćavanje uglja je, prema njegovom mišljenju, svakako pomak u ekološkom smislu, ali ako posmatramo dugoročnije, smatra da to i nije najbolje rješenje.

“Ako pogledamo dugoročno, rukovodstva termoelektrana trebalo bi da razmišljaju o načinu na koji će ublažiti posljedice gašenja postrojenja, a ne da im produžuju vijek trajanja koji u svakom smislu ističe“, zaključio je Ostić.

Babić Kovačević: Ljudi žrtvovani zbog struje
Novinarka iz Gacka Milanka Babić Kovačević koja godinama prati stanje u RiTE „Gacko“ za CAPITAL naglašava da je u situacija ovoj opštini bila veoma loša i da se može mjeriti sa stanjem ekološke katastrofe.

„Problem je nastao kada je termoelektrana počela da koristi ugalj iz takozvane povlatne zone, odnosno ugalj koji se nalazi na malim dubinama i koji je, uslovno rečeno, lako eksploatisati, ali on ima veliku primjesu nečistoća“, kaže Babić Kovačević.

Kako pojašnjava, kada ugalj ima veliku primjesu nečistoća znači da je i velika količina pepela koja nastaje kao rezultat sagorijevanja uglja da bi se dobila struja.

S druge strane, termoelektrana nije projektovana da tu količinu pepela može da otpremi, te na taj način pepeo ide kroz dimnjak i završava u atmosferi bez prečišćavanja.

„Procjene su da je u nekim periodima, koji su trajali nedjeljama i mjesecima i do 2.000 tona pepela dnevno odlazilo u atmosferu. Kada nema vjetra grad je prekriven pepelom, a ako ima vjetra onda ga on nosi na drugu stranu, što znači da su se stanovnici Gacka radovali da vjetar ne nosi pepeo na njih“, iznosi Babić Kovačević poražavajuće podatke.

Smatra da je ključno pitanje zašto je termoelektrana dovedena u situaciju da ili radi ovako i u ogromnoj količini zagađuje okolinu ili da ne radi nikako.

„Termoelektrana je radila uprkos tome što je užasno zagađivala sredinu, ali nam je rečeno da je zahvaljujući tome elektroenergetski sistem Republike Srpske opstao. Ovdje su životna sredina i ljudi žrtvovani da bi se proizvodila struja“, rekla je Babić Kovačević.

Ističe da je u prethodnom period termoelektrana bila u remontu te da trenutno stanje nije tako strašno.

„Stanje trenutno nije toliko strašno, ne zato zbog remonta, nego zato što je ugalj suv, nema blata, pa je samim tim i manje pepela, ali plašim se šta će se desiti sa prvim jesenjim kišama“, navodi Babić Kovačević.

Kazala je da je ključno pitanje zašto je izgubljen glavni sloj uglja, odnosno kvalitetniji ugalj.

„Oni to pravdaju kišama i klizištem, ali ja mislim da mi plaćamo cijenu loših odluka koje su dovele u situaciju da nema kvalitetnijeg uglja. Zagađenja i njegovih posljedica ćemo biti svjesni u narednim godinama“, upozorila je Babić Kovačević.

Cvijetinović: Povremeno koristimo sistem za odsumporavanje
Vršilac dužnosti direktora RiTE „Ugljevik“ Diko Cvijetinović za CAPITAL kaže da je u funkciji sistem za odsumporavanje koji je u rad pušten prije tri godine kako bi smanjio zagađenje.

„Povremeno uključujemo taj sistem, ne znam tačno koliko je to puta godišnje, ali je on u funkciji i koristimo ga“, tvrdi Cvijetinović.

Naglašava da im uključivanje ovog sistema proizvodi dodatne troškove, ali da se trude da ga koriste što više mogu.

Kao što je već napomenuto „Elektroprivreda RS“, u okviru koje posluje RiTE „Gacko“, nedavno je po hitnom postupku ugovorila 82 miliona maraka vrijedan projekat gradnje postrojenja za separaciju uglja sa firmom „Termograding“ iz Gacka, koja je od ranije poznata po milionskim ugovorima sa ERS-om.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede“ Luka Petrović je ranije rekao da sve ide po ubrzanoj proceduri te da će postrojenje biti spojeno na sistem do remonta 2026. godine.

Takođe, rekao je i da će novac obezbijediti iz vlastitih sredstava.

Kazao je da termoelektrana sada koristi ugalj lošijeg kvaliteta iz kopa “povlatna zona”, jer je drugi kop “polje c” u kome je kvalitetniji ugalj ugrožen zbog čestih plavljenja i klizišta koja su se pojavila nakon zemljotresa u Stocu.
Capital

Related Topics:

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Društvo

NAREDNIH DANA TOPLIJE SA KIŠOM! Evo kad nam stiže prava zima

Od danas ulazimo u period stabilnog i monotonog vremena, a prava zima mogla bi da stigne sredinom decembra.

Oko 7. decembra u našem regionu malo hladnije, ali za sada bi se do oko 15. decembra trebalo zadržati relativno toplo.

Od danas slijedi stabilizacija vremena uz dosta sunčanih intervala i malo više maksimume, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo. „Ali, kako je to najčešće zimi, dugotrajno anticiklonalno stanje donosi temperaturnu inverziju i pojavu magle i niskih oblaka, posebno u nizijama. Do četvrtka suvo, u nizijama sve češće pojava dugotrajne magle ili niskih oblaka, a na planinama sunčanije i toplije. Jutra hladna, ali slab mraz samo ponegd‌je, u toku dana maksimumi od 5 do 10 stepeni Celzijusa, a u mjestima sa dugotrajnom maglom oko 3 stepena Celzijusa“, navodi se u objavi. Drugi dio sedmice donosi jačanje ciklonske aktivnosti nad Jonskim morem, jačanje vjetra i razbijanje niskih oblaka. Oko četvrtka bi na istoku regiona bilo manje magle uz pojačan jugoistočni

vjetar, dok bi više tmurnog vremena bilo na zapadu regiona. Jugoistočni vjetar bi nad Srbijom, sjeverom Crne Gore i istokom Hrvatske povremeno mogao biti jak. Dnevni maksimumi od 5 do 14 stepena Celzijusa. Na istoku regiona će od četvrtka biti moguća slaba kiša.

Za naredni vikend okretanje vjetra na sjeveroistočni smjer uz manje zahlađenje i kišu povremeno, najviše na jugu i istoku regiona. Maksimumi u manjem padu i kretaće se od 2 do 8 stepeni Celzijusa.

Bitna promena vremena se ne očekuje sve do sredine mjeseca, biće oblačno, često i tmurno, ali ne i hladno vrijeme, uz maksimume od 3 do 10 stepeni Celzijusa.

„Sredinom mjeseca, proračuni GFS-a i ECMWF modela sugerišu mogućnost promjene sinoptike, koja bi nas u drugoj polovini decembra mogla uvesti u pravu zimu“, stoji u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

KREDITNI BUM U NAJAVI! Banke ublažavaju kriterijume, raste potražnja građana

Banke očekuju da će u četvrtom kvartalu ove godine doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu, te se očekuje rast potrošačkih i nenamjenskih kredita.

Ovo piše u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH.

“Rezultati analize ankete pokazuju da je neto procenat odgovora pozitivan, što upućuje na očekivanje banaka da će doći do ublažavanja standarda za odobravanje kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu 2025. godine. Banke imaju optimističan pogled na potražnju stanovništva za potrošačkim i nenamjenskim kreditima, te u četvrtom kvartalu 2025. godine očekuju njen porast, dok se u pogledu stambenih kredita predviđa da će potražnja ostati nepromijenjena”, navodi se u anketi.

Dodaje se da neto rezultat iz prikupljenih odgovora banaka ukazuje da će kreditni standardi za odobravanje kredita preduzećima ostati nepromijenjeni u zadnjem kvartalu ove godine.

“Istovremeno, banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u četvrtom kvartalu 2025. godine”, piše u podacima.

Ističe se da je u trećem kvartalu 2025. godine neto procenat promjene ukazao da je došlo do neznatnog ublažavanja standarda za odobravanje stambenih kredita, dok su standardi za odobravanje potrošačkih i nenamjenskih kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal.

U pogledu uslova odobravanja kredita stanovništvu u trećem kvartalu 2025. godine, kamatna marža, provizije i naknade su imale neto efekat ublažavanja, dok su zahtjevi kolaterala, ročnost i maksimalni iznos kredita ostali nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal”, stoji u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH.

Neto rezultat ankete banaka pokazuje da je potražnja stanovništva za stambenim, potrošačkim i nenamjenskim kreditima nastavila da raste i u trećem kvartalu 2025. godine.

“Rast potražnje za stambenim kreditima bio je izraženiji u odnosu na potrošačke i nenamjenske kredite”, zaključuje se u anketi.

Ekonomista Admir Čavalić je rekao za “Nezavisne novine” da je došlo do značajnije formalizacije prihoda u realnom sektoru u vezi sa politikama minimalne plate.

“Ovo je omogućilo bankama da budu liberalnije po pitanju kreditiranja. Istina, riječ je o nominalno višim prihodima. Ne nužno realno višim”, istakao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, iz pozicije bankarskog sektora koji je posrednik kod datih transakcija, nominalni iznosi prave razliku.

“Pored toga, imamo kontinuitet rasta bankarskog sektora, kao i veću potražnju za kreditima, a kako bi se očuvao potrošački/životni standard”, istakao je Čavalić.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je jedini razlog zašto banke bilo šta rade povećanje njihovog profita.

“Sigurno im namjera nije olakšanje života klijentima, pa je tako i sada slučaj. Da banke zanima interes klijenata, one bi, recimo, povećale kamatne stope na štednju, koje su trenutno besramno niske. Naravno da će, nažalost, mnogi klijenti biti spremni zbog olakšavanja kriterija, jer rast troškova života stvara pritisak na većinu građana, da se zadužuju jer ne mogu drugačije podmiriti svoje potrebe. U rijetkim slučajevima i uz vrlo pažljivo upravljanje vlastitim obavezama, kredit može imati pozitivan učinak”, ističe Gavran.

Dodaje da je, međutim, većinom to olakšavanje kriterija zaduživanja na štetu klijenata jer ih podstiče da uzmu kredit i kada možda mogu bez njega i onda ih dalje vodi u prekomjerno zaduživanje i dugoročne probleme s otplatom.

“I za same banke ovo može biti rizik jer se može povećati broj kredita koji se ne izmiruju redovno, ali vjerujem da će osigurati mehanizme da od toga zaštite sebe prije nego klijente. Više kredita bi potaklo i veću potrošnju, ali ako građani budu kupovali većinom uvozne proizvode, to je opet štetno,  a ne pozitivno za domaću privredu”, zaključio je Gavran.

Nastavi čitati

Aktuelno