Connect with us

Svijet

PROGOVORIO PORTUGALSKI GENERAL! “Istina o KiM je drugačija od onoga što zapadni mediji plasiraju”

Knjiga “Kosovo: nečuveno otimanje nezavisnosti” portugalskog generala Raula Kunje predstavljena je danas u Beogradu, a tom prilikom autor je istakao da mu je motivacija za pisanje bilo to što je primjetio da postoji veliki nesklad između onoga što je vidio dok je kao oficir Unmika služio na AP Kosovu i Metohiji i onoga kako su zapadni mediji izvještavali o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

„Želio sam da pokažem da je istina drugačija od onoga što mediji plasiraju,” rekao je Kunja.

Naveo je da je u knjizi želio da prikaže koji su to politički i ekonomski interesi stajali iza plasiranja negativne slike o južnoj srpskoj pokrajini i ocijenio da ako je jedna strana imala pravo da kaže da joj je nanesena nepravda, to je bila Srbija.

Istakao je da međunarodna pravda, kada je u pitanju AP Kosovo i Metohija, nije ispunjena i ocijenio je da je međunarodni sud koji se bavio pitanjima bivše Jugoslavije bio veoma pristrasan.

Kunja je ukazao da je njegova knjiga u rodnom Portugalu doživjela treće izdanje i dodao da u njemu navodi i posljednja dešavanja u južnoj srpskoj pokrajini.

Napomenuo je da su njegovu knjigu u Portugalu najviše čitali studenti međunarodnih odnosa, kao i da je dosta korišćena u vojnim krugovima.

Bivši potpredsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikola Šainović podsjetio je da knjiga Raula Kunje nije samo obična knjiga, već je studija, odnosno predstavlja naučni rad, dio doktorske disertacije s kojom je Kunja doktorirao.

Dodao je da je u knjizi prikazano mnogo dokumenata koje ni on, kao bivši funkcioner države, nije imao prilike da vidi.
„Autor obrađuje ovdje stavove svih velikih i važnih država — Amerike, Njemačke, Francuske. Teško je naći na jednom mjestu to tako dobro sistematizovano,” ocijenio je Šainović.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da je poduhvat pisanja ove knjige veoma hrabar i naveo da se uspješnost knjige vidi po tome da je autor uspio da dokaže svoju tezu, koju je iznio u zaključku svog djela.

„Ako su naivno vjerovali da će se kosovska stvar završiti kako su zamislili, nisu u pravu,” parafrazirao je Milivojević završetak knjige.

Podsjetio je da je u knjizi navedeno više stotina izvora, što po njegovom mišljenju predstavlja naučno-istraživački poduhvat koji je kvalitetniji od običnih knjiga.

Istoričar Mile Bjelajac naveo je da knjiga ide uz bok sa svjedočenjima italijanskih, francuskih, ruskih, njemačkih, kao i portugalskog generala Branka i drugih oficira, koji su se trudili da prikažu pravu sliku o situaciji u južnoj srpskoj pokrajini.

Govoreći o tim vremenima, Bjelajac je podsjetio na riječi bivšeg američkog vojnog komandanta generala Veslija Klarka, koji je rekao da se sukob na Kosovu i Metohiji nije desio zbog prava Albanaca ili zbog tzv. etničkog čišćenja, već da je u pitanju bio dolazak američke vojske na tu teritoriju i kontrola resursa na tom prostoru.

„Autor u dobro strukturiranoj knjizi daje pregled slike stvarnosti ili bolje rečeno, naličje doktrine ‘humanitarne intervencije’ na ovim prostorima. Bavi se propagandom, tu svoje mesto ima Račak…,” rekao je Bjelajac.

Portugalski general Raul Kunja bio je dio posmatračke misije Evropske zajednice u Jugoslaviji od 1991. do 1993. godine, da bi kasnije služio u Unproforu.

Od 2005. godine služio je kao šef vojnih oficira za vezu misije UNMIK na AP Kosovu i Metohiji i na toj poziciji je ostao tri godine, a taj period službovanja ga je motivisao da napiše knjigu „Kosovo: nečujeno otimanje nezavisnosti.”

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno