Connect with us

Društvo

Proizvedemo 50, a prodamo jednu tonu peleta

Nakon zabrane izvoza peleta drastično je pala potražnja za ovim ogrevom zbog namirenog domaćeg tržišta te proizvođači, kako kažu, gase proizvodnju i zatvaraju firme.

Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, istakao je za “Nezavisne” da je industrija peleta u katastrofalnom stanju te da su na rubu kolapsa.

“Već 15 proizvođača je prestalo s radom i ugasilo proizvodnju, a imam informaciju da su dvije peletare oglašene na prodaju. Zadnja odluka o produženju zabrane izvoza peleta do 31. januara je bila potpuno nepotrebna”, kazao je Ivanović.

Na pitanje da li je domaće tržište namireno, Ivanović odgovara da jeste te da proizvođači proizvode po 40-50 tona dnevno, a prodaju svega jednu ili dvije.

“Takođe, Evropa je riješila problem sa peletom tako da priča o tome kako ćemo ga izvoziti po enormnim cijenama nije realna, čak je u Evropi cijena niža nego kod nas, ali je kod nas pala potražnja i dovedeni smo na rub. Ipak, dozvola da ga izvozimo bi nam značila u smislu da ispoštujemo naše ino-kupce koji su uplatili avanse početkom godine i sa kojima su sklopljeni ugovori da im ne moramo vraćati novac”, priča Ivanović.

Na prijedlog članova Privredne komore Srbije, Vlada Srbije odobrila je kvotu za izvoz od 24.000 tona peleta do kraja januara 2023. godine.

“Odluka Srbije da dozvoli izvoz peleta će nam preoteti i tržište Sjeverne Makedonije, koja muku muči sa nabavkom peleta. Mi smo iz ove zemlje imali mnogo upita, ali su i oni prestali da zovu”, dodao je Ivanović.

Vlada Republike Srpske je zaključkom koji je usvojen prije nekoliko dana tražila od Savjeta ministara BiH da se dozvoli izvoz peleta u periodu od 60 dana.

“Vlada traži da po isteku tog perioda Savjet ministara uvede izvozna ograničenja na način da privredni subjekti mogu izvesti do jedne polovine proizvedene robe po navedenim tarifnim brojevima”, piše u saopštenju Vlade RS.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da će ovo ministarstvo prihvatiti zahtjev Vlade Republike Srpske koji je uputila Savjetu ministara da se dozvoli izvoz peleta u periodu od 60 dana.

“Mi ćemo odluku, u skladu sa našim poslovničkim mogućnostima, pripremiti i u što kraćem roku uputiti Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara, s tim da ćemo konsultovati i FBiH”, rekao je Košarac.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske, rekao je da proizvođačima peleta treba omogućiti izvoz, uz podmirenje potreba domaćeg tržišta, te napomenuo da se najveći broj proizvođača koji su pogođeni mjerom zabrane izvoza nalazi u Srpskoj.

“Do ovakvog stava je došlo zbog pretpostavke da je smanjena tražnja za peletom na tržištu EU u odnosu na raniji period. Trebalo je voditi računa o tome da i ranije dobiju mogućnost za izvoz određene količine, s tim da se obavežu da podmire domaće tržište”, naveo je Šinik.

On je istakao da se, prema određenim procjenama, oko 80 odsto ukupne proizvodnje peleta u BiH odvija u Republici Srpskoj, dok je obrnuta stvar kada je riječ o potrošnji, koja u Federaciji BiH iznosi oko 70 odsto ukupne potrošnje.

Podsjećamo, Savjet ministara BiH je u oktobru donio odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31. januara 2023. godine. Nakon odluke vlasti o zabrani izvoza ograničena je cijena po toni na 560 KM.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno