Connect with us

Društvo

Proizvođači peleta izgubili tržište

Proizvođači pojedinih vrsta ogreva nikako da stanu na zelenu granu, jer iako je zabrana izvoza peleta prestala da važi, inostrano tržište je izgubljeno.

Odluka o zabrani izvoza peleta u inostranstvo prestala je da važi 31. januara, nova nije donesena, tako da domaći proizvođači u tom smislu sada nemaju prepreku za plasman.

Međutim, iako u skladištima već mjesecima stoji pelet vrijedan desetine miliona evra, potražnja je gotovo nikakva.

Predsjednik Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović rekao je za “Glas Srpske” da je situacija i dalje veoma teška.

– Zabrana je istekla, ali smo propustili sve šanse dok je potražnja za peletom bila velika. Naši kupci su u međuvremenu pronašli druge dobavljače i biće veoma, veoma teško vratiti se na izgubljeno tržište – istakao je Ivanović.

Osim toga, dodao je, proizvođačima ni vremenske prilike ne idu u prilog, jer je zima prilično blaga pa samim tim i nema potražnje za peletom.

– Naši kupci su početkom prošle godine naručili određene količine peleta i uplatili avanse po cijenama koje su važile tada, a mi smo imali obavezu da im naručenu robu isporučimo do kraja godine. Bili smo spriječeni i nismo ispunili svoje obaveze. U međuvremenu cijena peleta je pala i do 70 odsto, potražnje nema i sad smo u problemu jer je cjenovna razlika velika, pregovaramo i pokušavamo naći neki zajednički interes. Iako smo već pali finansijski na svemu ovome, još im moramo odobravati dodatne rabate da bi oni imali interesa da nastavimo dalje saradnju – kazao je Ivanović.

Istakao je da je određena količina peleta isporučena kupcima koji su uplatili avanse.

Ivanović je istakao da ni kod nas trenutno nema potražnje za peletom, ali da je svakako već sada potrebno razmišljati o narednoj sezoni.

– Zima će ponovo doći i ovo je pravi trenutak, dok još nije velika potražnja, da se obezbijedi pelet za iduću sezonu, jer niko više ne zna šta se može dogoditi na tržištu. Mi ispod cijene više ne možemo proizvoditi, šta će i kako biti dalje, vidjećemo – kazao je Ivanović naglasivši da se domaće tržište mora čuvati, jer ono daje stabilnost ovoj industriji.

Ivanović smatra da bi i dalje trebalo da bude na snazi odluka o zabrani izvoza trupaca, jer se na taj način čuva sirovina za domaću drvnu industriju koja zapošljava veliki broj radnika.

– Znatno je pala potražnja za svim proizvodima od drveta, narudžbe su sve manje, jer Evropa ulazi u recesiju. Pred nama je veoma težak period i bez podrške vlasti i pomoći biće teško da se sami izborimo – zaključio je Ivanović.

Ograničenje
Vlada Srpske je lani ograničila cijenu tone peleta na 480 maraka plus PDV s ciljem stabilizacije na domaćem tržištu. Ta odluka na snazi je do kraja marta ove godine.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno