Connect with us

Društvo

PROIZVODI KOJI SU ZABRANJENI U EU još se mogu naći na policama u BiH

Zbog zastarjelih pravilnika i sporosti u usklađivanju sa propisima Evropske unije po pitanje hrane, ugroženo je zdravlje ljudi u Bosni i Hercegovini.

Ovo se u suštini navodi u Informaciji o problematici implementacije propisa zbog neusklađivanja s EU, a koju je izradila i u Savjet ministara BiH uputila Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine.

– Zastoj u proceduri usklađivanja propisa otvara mogućnost da se u BiH uvozi hrana koja je štetna i neprikladna za zdravlje ljudi. Razlike u propisima koji su na snazi u zemljama okruženja stvaraju brojne probleme domaćim proizvođačima kako na domaćem i na inostranom tržištu, tako i uvoznicima hrane u BiH – navodi se u ovoj informaciji.

Naime, u BiH su trenutno na snazi Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim količinama ostataka pesticida u hrani i na njoj, te hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, zatim Pravilnik o prehrambenim aditivima i Pravilnik o dozvoljenim količinama određenih kontaminanata u hrani.

– Kao uzrok neusklađenosti pravnog propisa u BiH sa propisima koji su na snazi u EU, rezultati sprovedenog programa kontrole, u zadnje dvije godine, pokazuju da su određene aktivne materije detektovane u proizvodima u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisanim MRL, dok iste nisu u skladu sa važećim propisima u EU i ne bi se mogle naći na tržištu EU. Naprijed navedeno za posljedicu ima ugrožavanje zdravlja ljudi u Bosni i Hercegovini, stvaranje prepreka za slobodno kretanje hrane, nejednakih uslova na tržištu i isto ima direktan uticaj na funkcionisanje tržišta – navodi se u informaciji Agencije.

Kada je riječ o prehrambenim aditivima, između ostalog, najaktuelniji primjer problematike sa kojom se trenutno susreće Agencija za sigurnost hrane je prehrambeni aditiv titanov dioksid. Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA) je još 6. maja 2021. godine objavila naučno mišljenje i navela da se ne može isključiti zabrinutost zbog genotoksičnosti. S obzirom na brojne nesigurnosti zaključila je da se titanov dioksid ne može smatrati sigurnim ako se upotrebljava kao prehrambeni aditiv u hrani. Glavna funkcija ovog titanovog dioksida je da osigura bijelu boju ili neprozirnost proizvoda, a poseban problem je što se upotrebljava u prehrambenim proizvodima koji su posebno popularni među djecom, kao što su žvakaće gume, slatkiši, čokolade i sladoled, što, kako navode u Agenciji, izaziva zabrinutost u pogledu moguće visoke izloženosti tog osjetljivog dijela stanovništva.

– Slijedom naprijed navedenog, svi proizvodi koji sadrže E-171 ne mogu se više plasirati na tržište EU, dok je to, nažalost, zbog zastarjelog bh. zakonodavstva na tržištu Bosne i Hercegovine još omogućeno – navodi Agencija u informaciji koja je poslana Savjetu ministara BiH.

Džemail Hajrić, direktor Agencije za bezbjednost hrane, rekao je da su u skladu sa procedurom pripremili informaciju koja će uskoro biti dostavljena Savjetu ministara BiH i da se radi o uobičajenom poslu.

On je rekao da postoji mali zastoj koji može imati negativan uticaj na potrošače, naročito za privredu, jer dosta tih proizvoda koji podliježu pravilnicima se izvozi.

– Imamo sve ažurirano otprilike sa 2021. godinom i od 2021. nismo radili i nije bilo tu nešto pretjerano, ali kontinuirano se dešavaju izmjene i promjene. To su uglavnom tehničke stvari, gdje se mijenjaju određeni nivoi pa tako gdje je bio dozvoljen jedan miligram – sada je nauka rekla da je to 0,9 miligrama – rekao je Hajrić za “Nezavisne”.

Nezavisne

Društvo

Novi apel iz RiTE Ugljevik: Ugroženi proizvodnja struje i radna mjesta!

Sindikat radnika Rudnika i termoelektrane (RiTE) Ugljevik uputio je novi apel institucijama Republike Srpske da hitno riješe pitanje koncesije na ležište uglja Ugljevik Istok 2, upozoravajući da bi, ukoliko se to ne desi, moglo izazvati ozbiljne posljedice po stabilnost elektroenergetskog sistema Srpske, ali i egzistenciju radnika.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao predsjednik Sindikata Boban Benović, RiTE Ugljevik trenutno je najveći pojedinačni proizvođač električne energije u Republici Srpskoj, a obezbjeđenje dugoročnih rezervi uglja iz lokalnog ležišta od suštinskog je značaja za opstanak ovog sistema.

“RiTE Ugljevik proizvodi trećinu ukupne električne energije u okviru ‘Elektroprivrede RS’. Zapošljavamo gotovo 2.000 radnika i imamo izuzetan značaj za cijelu regiju. Ipak, i pored brojnih obećanja najviših zvaničnika, koncesija na ležište Ugljevik Istok 2 još nije vraćena našem preduzeću, iako je to ključno za naš dalji rad”, ističe Benović.

Prema njegovim riječima, još krajem januara nadležni su najavili da će Vlada RS otkupiti firmu “Comsar Energy Group Limited”, koja trenutno ima koncesiju, i time omogućiti RiTE Ugljevik nesmetanu eksploataciju ovog bogatog ugljenog ležišta. Međutim, ni nakon šest mjeseci ništa se nije konkretno desilo.

“Tačno je da su radnici zabrinuti. Prošlo je dosta vremena, a obećanja su ostala samo na riječima. Apelujemo na Vladu i nadležno ministarstvo da ispune ono što su rekli. Nećemo dozvoliti da treća lica, mimo RiTE Ugljevik, eksploatišu naš ugalj. Ukoliko se ne riješi koncesija, velika je vjerovatnoća da ćemo u zimskim danima ponovo ostajati bez uglja i samim tim i bez proizvodnje električne energije”, kazao je Benović.

Dodaje da su radnici spremni da pokrenu i radikalnije sindikalne mjere ukoliko se problem ne riješi, jer od stabilnog rada RiTE Ugljevik zavisi egzistencija hiljada porodica.

Sindikat podsjeća da ležište Ugljevik Istok 2 sadrži procijenjene rezerve od oko 48 miliona tona uglja, što bi, prema stručnim analizama, omogućilo nesmetan rad termoelektrane do 2050. godine.

Sličnog mišljenja je i ekonomista Milenko Stanić, koji smatra da bi energetska stabilnost i kontinuitet domaće proizvodnje trebalo da budu među ključnim prioritetima Vlade RS.

“Pomalo je čudno što još nije poznato koliko zaista novca je potrebno za preuzimanje koncesije. Spekuliše se o iznosu od 300 miliona KM, ali javnost nema tačne informacije. Ključno pitanje je kada će ovaj proces biti završen”, navodi Stanić.

On upozorava da je globalno energetsko tržište sve nestabilnije te da Republika Srpska mora osigurati sopstvene resurse ako želi izbjeći buduće poremećaje i zavisnost od skupog uvoza.

“Energetska nezavisnost, posebno kada imate domaće resurse, mora biti apsolutni prioritet. U trenutku kada brojne države ulažu milijarde da bi kupile sigurnost snabdijevanja, mi ne smijemo dozvoliti da nam ovako važan rudnik ostane van domaće kontrole”, zaključio je Stanić.

Podsjetimo, Vlada Republike Srpske je u aprilu na posebnoj sjednici prihvatila da kompaniji “Comsar Energy Group Limited” sa Kipra uplati 58,6 miliona KM, u svrhu otkupa koncesije za eksploataciju uglja na koncesionom polju Ugljevik Istok 2, koje se nalazi u sklopu Rudnika i TE

Ugljevik, a koja je u vlasništvu pomenute kiparske firme.

 

Nastavi čitati

Društvo

POGLEDAJTE VODU U BERKOVIĆIMA, za sve kriva havarija na gradilištu HE Dabar

Građani Berkovića danima se suočavaju sa ogromnim problemom, jer je veći dio teritorije ove opštine, smještene na jugu Hercegovine, bez pitke vode.

Koliko je situacija alarmantna najbolje ilustruju fotografije koje su nam ustupili zabrinuti građani, a na kojima se vidi da kada se voda natoči u času, više djeluje kao da je sok iz tetrapaka.

“Prvo je voda bila blatnjava, sada je nemamo nikako”, kaže za “Nezavisne novine” jedan od mještana Berkovića, koji tvrdi da je problem nastao jer su radnici na gradilištu za potrebe Hidroelektrane Dabar, probili jednu od cijevi.

“Navodno, imamo informacije da će otklanjanje kvara biti oko 1. avgusta, pa ko preživi do tada”, kaže nam drugi stanovnik ove hercegovačke opštine, te dodaje da imaju informaciju da će radovi na mjestu gdje je izbio incident biti prekinuti kako bi se problem riješio.

To Berkovićanima, osim neizvjesnosti, ne znači mnogo.

Za vodu se, tvrde, snalaze kako znaju i umiju.

“Ne može se ni veš prati, ne možemo se ni okupati, a kamoli da koristimo vodu za piće”, ističe sagovornica “Nezavisnih novina”.

Vlasnik jednog ugostiteljskog objekta u Berkovićima dodaje da po vodu ide na izvor.

“Nemamo nikakve informacije šta će se desiti. Ovako je već nekoliko dana, nije se ovo nikad ranije desilo”, dodaje on.

Najveći dio opštine Berkovići, uključujući centar, snabdijeva se vodom sa izvorišta Vrijeka, a upravo je to izvorište pogođeno, kaže za “Nezavisne” Bojan Samardžić, načelnik opštine.

Informacije kojima on raspolaže govore da je do problema došlo zbog zamućenja usljed radova na izgradnji hidroenergetskog sistema HE Dabar, ali nije mogao da potvrdi spekulacije da je to prouzrokovano probijanjem cijevi.

“Nemam zaista takvu informaciju. Ali zamućenje vode je ekstremno, izmjereno je čak 619 jedinica, a dozvoljeno je pet. Radi se o zamućenosti 120 puta većoj od dozvoljene”, navodi Samardžić.

On podvlači da opština Berkovići ni u kom slučaju nije protiv izgradnje HE Dabar, ali da je pitka voda crvena linija za građane.

“To je egzistencijalno pitanje. Mi smo uputili zahtjev za hitno postupanje svim nadležnim subjektima, prije svega energetskim preduzećima koja su nosioci ovog projekta, Republičkom inspektoratu. Zahtijevamo da se uzrok što prije otkloni kako bismo imali pitku vodu”, poručio je Samardžić u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Povratne informacije od nadležnih za Samardžića nisu optimistične.

“Nezvanično, neće biti pitke vode najmanje još 15 dana. Stanovništvo se snalazi, po vodu se ide na izvore, kupuje se u prodavnici”, naveo je Samardžić.

Poziv Republičkom inspektoratu za vodu je otišao od strane nadležnih u opštini, a da li je stigao na njihovu adresu, te da li je inspekcija izlazila na teren kako bi utvrdila zašto su Berkovići bez pitke vode, nismo saznali, jer do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor iz Inspektorata Republike Srpske.

Ali zato jesmo od rukovodstva Hidroelektrane Dabar.

Oni tvrde da nisu tačne informacije da je do zamućenja i nestanka pitke vode došlo jer je probijena cijev na jednom od gradilišta na hidroelektrani.

“Nije tačno da je probijena cijev. Problem je nastao jer se u iskopu otvorila kaverna sa tokom vode, gdje se meki materijal iz karstne zone obrušio i došlo je do njegovog ispiranja. Pumpno postrojenje je u blizini i vučni naponi su povukli suspendovani mulj, koji je otišao u vodovodni sistem”, pojašnjava Danilo Ilić, direktor HE Dabar.

Poručuje da su trenutno obustavljeni iskopi u zoni i oko zone koja predstavlja opasnost za ponovno obrušavanje zemlje, te da izvođač radi tehničko rješenje kako da prevaziđe problem.

“U naredna tri dana ćemo pratiti ponašanje podzemnih voda na pijezometarskim bušotinama, kao i zamućenost izvorišta i reagovati u skladu sa pravilima struke”, kaže Ilić za “Nezavisne novine” i dodaje da su sve ovo bile nepredviđene okolnosti.

Na pitanje koliko ovakva situacija može potrajati, te da li ima ikakvu informaciju kada bi voda u Berkovićima mogla da bude za piće, Ilić je rekao:

“Po dinamičkom planu potrebno je još 20 dana da se završi iskop na mašinskoj zgradi, nekih 6.000 kubika materijala da se iskopa.”

Na kraju je dodao da će više informacija imati nakon što se izvrše preduzete analize.

Nastavi čitati

Društvo

PREDIVNE VIJESTI! Srpska bogatija za 32 bebe

U Republici Srpskoj u protekla 24 časa rođene su 32 bebe, 14 djevojčica i 18 dječaka, rečeno je Srni u porodilištima.

Najviše, 13 beba rođeno je u Banjaluci, pet u Zvorniku, četiri u Gradišci, tri u Doboju, po dvije u Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Nevesinju, a jedna u Prijedoru.

U Banjaluci je rođeno osam dječaka i pet djevojčica, u Zvorniku četiri djevojčice i dječak, u Gradišci tri dječaka i djevojčica, u Doboju dva dječaka i djevojčica, u Bijeljini, Istočnom Sarajevu i Nevesinju po dječak i djevojčica, a u Prijedoru dječak.

Poroda nije bilo u Foči i Trebinju, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno