Connect with us

Banjaluka

Projekti koje realizujemo od velikog su značaja za SVE NAŠE SUGRAĐANE

Više od deset dječijih igrališta, aleja koja će povezivati Ulicu Olimpijskih pobjednika sa Istočnim tranzitom, značajna ulaganja u sport, samo su neki od projekata kojima je gradska administracija posvetila posebnu pažnju.

Saradnik za privrednu i regionalnu saradnju, Nebojša Drinić poručio je kako je Banja Luka danas jedno veliko gradilište, te da su mnogi projekti već realizovani, dok su mnogi drugi započeti.

-Mnogo je projekata koje u ovom momentu realizujemo u našem gradu. Gradimo sportsku dvoranu na Laušu, atletsku stazu, ambulantu u naselju Dragočaj privodimo kraju, školu u naselju Ada, ali i niz drugih infrastrukturnih projekata koji su završeni ili ih privodimo kraju. Posebno smo ponosni na dječija igrališta koja gradimo, što je jasan pokazatelj da Banja Luka ima dobru perspektivu. Sve što radimo i sve što gradimo je za naše sugrađane i našu djecu, želimo da Banja Luka bude masovan grad u kojem će ljudi kvalitetno da žive – rekao je on.

Poručio je kako je, na radost svih naših sugrađana Sokolski dom vraćen Gradu, te da su i na tom lokalitetu počeli značajni radovi.

-Ljudi su emotivno vezani za Sokolski dom. Zato smo, nakon što je Sokolski dom vraćen Gradu pristupili uređenju, za početak, vanjskog prostora. Započeli smo projekat gradnje sokolskog igrališta, za šta smo izdvojili 650.000 KM. Ovo je bio dug proces, s obzirom da smo rješavali imovinsko – pravne odnose, to nije bilo lako ali uspjeli smo. Tu nećemo stati, vizija nam je da uredimo i sam Sokolski dom – poručio je Drinić.

Dodao je kako se mnogo radi i na saobraćajnoj infrastrukturi na teritoriji cijelog grada.

-Mi imamo apele naših sugrađana, koji žele da saobraćaj procirkuliše u našem gradu, te smo to uzeli kao jednu od prioritetnih stvari koju moramo da rješavamo. Stručnjaci iz oblasti saobraćaja su nam pomogli da definišemo koje su to kritične tačke koje treba da se riješe, a sve kako bi došlo do bržeg i bezbjednijeg odvijanja saobraćaja. Radimo na izgradnji jedne aleje, koja će povezivati Ulicu Olimpijskih pobjednika sa Istočnim tranzitom. Po završetku ovog projekta, doći će do rasterećenja u saobraćaju za mnoga naselja, prvenstveno ua Centar, Borik, Rosulje i Novu varoš – poručio je Drinić.

Istakako je kako, paraleleno sa ovim projektom, mnogo toga se radi i u Parku Mladen Stojanović – od uređenja ovog lokaliteta, do rješavanja vodovodne i kanalizacione mreže.

-Uz sve to, mi smo u ovaj park vratili i staru fontanu, koja je nekada krasila Park Petar Kočić. To je značajno našim sugrađanima. Na terenu smo osluškivali njihove potrebe – oni su bili vezani za Sokolski dom, za staru fontanu, za most u Trapistima, čiju smo rekonstrukciju takođe otpočeli. Ponosan sam na sve ove projekte, nije bilo lako, ali uspjeli smo – rekao je saradnik za privrednu i regionalnu saradnju.

Saradnik za privrednu i regionalnu saradnju je poručio da se mnogo ulagalo u sport u prethodnom periodu, te da su rezultati i te kako vidljivi.

-Oko 2 miliona i 800 hiljada je uloženo u sport kroz resorno odjeljenje, gdje smo na različite načine i kroz različite programe pomagali sportske organizacije i sportiste. Organizovali smo Akademiju talenata, dalje obuku plivanja za učenike osnovnih škola. Sve je to ulaganje u sprt. Gradimo i dvoranu na Laušu. Kada je riječ o krupnim investicijama, izgradnja multifunkcionalnog objekta za potrebe FK „Naprijed“ je projekat na koji sam izuzetno ponosan. Oko 150 mališana trenutno trenira tamo, a prostorije koje gradimo su im bile zaista potrebne. Ovaj projekat je pun pogodak koji je naišao na podršku javnosti – rekao je on.

Osvrnuo se Drinić i na trenutno stanje u Bokserskom klubu „Slavija“.

-Mi ovaj klub, koji je nadaleko prepoznatljiv u regionu, želimo da vratimo tamo gdje i pripada. Postoje ljudi koji su učestvovali u radu „Slavije“ i mi želimo da ih uvažimo, ali ne želimo da oni vode klub. Smatram da nisu adekvatni za to, jer su ovaj klub doveli u situaciju u kojoj se sada nalazi. Naša želja je da ga oživimo, omasovimo, da uložimo sredstva kako bi bokseri imali adekvatne uslove za trening – zaključio je saradnik za privrednu i regionalnu saradnju, Nebojša Drinić.

Banjaluka

OSTALI BEZ DOMA U POŽARU Predstavnici Grada posjetili porodicu Knežević

Protekle sedmice požar je zahvatio stan petočlane porodice Knežević u Krfskoj ulici, a vatra je u samo nekoliko trenutaka progutala dobar dio onoga što su gradili godinama.

Porodicu Knežević danas su obišli i predstavnici Grada, a ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara naglasila je da je Grad uvijek tu da pomogne, te je iskoristila priliku i da pozove sve druge ljude dobre volje da pomognu ovoj porodici.

-Danas se nalazimo u stanu petočlane porodice Knežević, kojima je dio stana izgorio u požaru. Na prvi pogled evidentno je da je uništen ogroman dio stana koji je sada neupotrebljiv za normalan život. Kao Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju i u ime gradonačelnika Draška Stanivukovića potrudićemo se svim silama da omogućimo da ova porodica može da se vrati u stan, da normalno živi, jer sada su razdvojeni, što im takođe teško pada. Pozvala bih sve naše sugrađane koji mogu da pomognu ovoj porodici, a Grad će uraditi sve što je u našoj moći – kazala je Basara.

Predsjednik Komisije za procjenu šteta koje su prouzrokovane elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na teritoriji Grada Banjaluka Bojana Rogić istakla je kako je prošle sedmice došlo je do požara u stambenom objektu u prizemlju zgrade u naselju Obilićevo, te da je požar lokalizovan zahvaljujući brzoj i efikasnoj intervenciji vatrogasaca.

-Najvažnije je u ovom trenutku istaći da nisu bili ugroženi životi vlasnika i stanara, a zahvaljujući pravovremenoj reakciji naše službe spriječeno je dalje širenje požara. Komisija za procjenu štete Grada Banjaluke i Odsjek za poslove civilne zaštite izvršiće u toku dana detaljnu procjenu nastale matrijalne štete. Kao što znate gradonačelnik je uvijek bio uz svoje građane u ovakvim situacijama, a tako će biti i sada i uz porodicu Knežević – kazala je ona.

Danijela Knežević, koja sa svojom porodicom živi u Krfsoj ulici istakla je kako je u toku noću došlo do požara.

-Probudila sam roditelje i pozvali smo vatrogasci, oni su došli jako brzo. Uzrok požara je frižider, odnosno zamrzivač, koji je još uvijek u garatnom roku i koji je bio smješten u lođi na balkanu – kazala je Danijela Knežević.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ “20 GODINA VLAST sa SNSD-om na čelu RAZARA Republiku Srpsku”

Dvadeset godina vlast sa SNSD-om na čelu razara Republiku Srpsku s ciljem stvaranja privatne države. Кrajnje je vrijeme da se probudimo. To je dužnost svakoga od nas, jer posao koji su radili sada ulazi u posljednju fazu.

Napisao je ovo na društvenim mrežama član PSS i odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Nebojša Drinić.

 

– Posljednja faza znači privatizacija: Radara i MUP-a, Rudnika i TE Ugljevik, a u konačnici i cijele Elektroprivrede Republike Srpske, naveo je Drinić i dodao:

– Danas smo napravili prvi pobjednički korak. Onemogućili smo privatizaciju radara. Borba se isplati! Istrajaćemo, jer narod u nama vidi alternativu. Republikom Srpskom upravljaće narod, a oni koji su sve radili pogrešno odgovaraće. Ne smije biti nedodirljivih – naveo je on.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZIMA DONIJELA NOVE BRIGE! Sve više mladih u Banjaluci traži topli obrok i krov nad glavom

Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Dolazak zime i hladni dani, odnosno noći, natjerali su građane bez podrške i krova nad glavom da potraže pomoć u prihvatnoj stanici ili dnevnom centru za beskućnike u Banjaluci.

No, sve je više mlađih ljudi kojima su potrebni topao obrok, krevet, prenoćište ili razgovor.

To nam potvrđuju i sagovornici u Udruženju “Mozaik prijateljstva” i Gerontološkom centru Banjaluka, koji im pruže krov nad glavom na nekoliko sati, odnosno dana.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne” ističe da je njihov dnevni centar za beskućnike stalno otvoren, te da su postali i neka vrsta prihvatne stanice.

“Uvijek se tu nalazi pet do 10 ljudi. Skoro nam je došao mlad čovjek iz Gradiške sa finim karakterom, te je kod nas boravio po nekoliko sati. Ali, sad je našao posao, što je pozitivno. Inače, oni znaju da mogu doći do 16 časova, doručkovati, okupati se itd. Većinom su to ljudi srednjih godina, ali i mlađi”, priča Subašić.

Kako kaže, to su često ljudi koji su izgubili tlo pod nogama.

“Ima tu ljudi koji su zaista dobrog karaktera, skromni i zahvalni. Imali smo situaciju da je čak i magistar došao kod nas kao beskućnik. Teško je biti normalan u sadašnjem svijetu.  I ja iz svog iskustva znam, prošao sam kroz sve to. Zato mi je drago da postoji mjesto gdje se mogu okupati, odmoriti, popričati”, naglašava Subašić.

Prema njegovim riječima, iako ne mogu često uticati na promjenu nečijeg života, njihovi korisnici se često otvore, a ko hoće da radi – i njih znaju usmjeriti i pomoći im da dođu do posla.

Mirjana Todorović, glavna sestra u Gerontološkom centru Banjaluka, koja ujedno vodi prihvatnu stanicu, za “Nezavisne novine” kaže da trenutno imaju sedam korisnika u prihvatnoj stanici.

“Vodimo i telefonske razgovore, kao i razgovore sa osobljem UKC RS, gdje ljudi dođu na liječenje, a poslije toga ih nema ko preuzeti, pa se onda nama obrate da ih primimo. Većinom su to pacijenti čija su djeca ili rodbina u inostranstvu, ili čak nemaju bliže rodbine, pa ih je potrebno smjestiti dok oni ne dođu”, pojašnjava Todorovićeva.

Oni su, kako kaže, počeli dolaziti početkom novembra. Dodaje da je u svakodnevnoj komunikaciji sa banjalučkim Centrom za socijalni rad.

“Kad ih primimo, tu ostaju najviše pet dana. Ali, ukoliko se ne riješi njihov status onda mogu ostati do 30 dana. U slučaju da nisu riješili status, onda mi moramo dobiti rješenje od Centra za socijalni rad, i tada ostaju maksimalno do 90 dana”, rekla je ona.

No, prema njenim riječima, uglavnom ostaju do mjesec dana.

“U tom periodu, ako su došli iz bolnice, trebaju im razne kontrole, terapije, antibiotici, što mi i obezbijedimo, a sa Centrom za socijalni rad provjerimo gdje su prijavljeni, kako bi nam porodični ljekar dostavio uputnicu”, pojasnila je Todorovićeva.

U zadnje vrijeme često dolaze, potvrđuje ona, mlađi ljudi.

“To su ljudi sa raznim dijagnozama, a uglavnom je to neuredan život, porodični odnosi ili su u zapuštenom stanju. Mi im pružimo obrok, topao krevet, terapiju i sve što treba, nema razlike u odnosu na naše korisnike”, zaključuje Todorovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno