Kompanije iz Evropske unije u narednih godinu dana očekuju znatno veći rast prodajnih cijena i ulaznih troškova, što povećava zabrinutost za inflaciju u Evropskoj centralnoj banci (ECB).

Prema najnovijem istraživanju SAFE o pristupu finansiranju, kompanije predviđaju rast prodajnih cijena od 3,5 odsto u narednih 12 mjeseci, u odnosu na 2,9 odsto u prethodnom ciklusu.

Istovremeno, očekivani rast ulaznih troškova porastao je na 5,8 odsto, sa ranijih 3,6 odsto. Ovo u ECB-u smatraju značajnim.

Iz ECB-a su napomenuli da su kompanije koje su učestvovale u anketi nakon 28. februara, kada je započeo sukob sa Iranom, iskazivale znatno veće cjenovne i troškovne pritiske, što sugeriše direktan uticaj geopolitičkih dešavanja na poslovna očekivanja.

“Inflaciona očekivanja za jednogodišnji period takođe su porasla – na tri odsto, sa prethodnih 2,6 odsto, dok su projekcije za tri i pet godina ostale stabilne”, naveli su iz Evropske centralne banke.

Istraživanje, sprovedeno između 19. februara i 1. aprila, dolazi neposredno prije nove odluke ECB-a o kamatnim stopama, koja se očekuje u četvrtak, 30. aprila, i smatra se važnim indikatorom mogućih posljedica sukoba na Bliskom istoku.

Rast cijena energenata

Rast cijena energenata već sada podstiče inflaciju i negativno utiče na ekonomsko raspoloženje u Evropi, iako su srednjoročni efekti još neizvjesni.

Ipak, ECB je već dala signale da bi ove sedmice mogla zadržati postojeće kamatne stope, ali ekonomisti i investitori sve više očekuju povećanje u junu. Ono što su kompanije iz evrozone još prijavile jeste rast kamatnih stopa na kredite, te druge troškove finansiranja, uz stabilnu tražnju za kreditima i blago smanjenu dostupnost.

Da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Ono što nas zanima je to kako će novi sukob u Iranu i poremećaji u lancima snabdijevanja naftom u cijelom svijetu uticati i na Bosnu i Hercegovinu u dugoročnom periodu, odnosno da li ćemo visoku inflaciju imati najmanje narednih godinu dana?

Znajući da su se u prethodnom periodu sve negativne stvari iz Evropske unije prelile i na BiH, ne možemo biti optimisti.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da je šok ponude izazvan rastom cijena sirove nafte usljed prekinutih transportnih ruta izazvao inflatorni udar u svim zemljama EU.

“Usljed posljedičnog rasta cijena kao rezultata prilagođavanja na novonastalu situaciju došlo je do pritiska na rast zarada kako bi se ublažio erodirajući efekat inflacije na kupovnu moć. To je za sobom vodilo rastu troškova rada i poslodavce stavilo pred izbor da umanjuju sopstveni profit ili povećavaju cijene”, ističe Mlinarević.

Prema njegovim riječima, većina u kratkom roku može privremeno zbog cjenovne elastičnosti tražnje sporije povećavati cijene, dok u dugom roku ta strategija nije moguća.

“Iz tog razloga, ukoliko se problemi sa lancima snabdijevanja nastave, logično je očekivati da dođe do osjetnijeg rasta prodajnih cijena. U BiH kao rezultat uvezene inflacije i sličnih trendova na tržištu rada treba očekivati isti scenario”, zaključio je Mlinarević.

Bosna i Hercegovina je zavisna o uvozu osnovnih životnih namirnica. To pokazuju podaci Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu, prema kojima je ova zemlja uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti 2,72 milijarde evra.

To je tri i po puta više nego što se uveze naftnih derivata, koji se u BiH uopšte ne proizvode.

Među najvećim uvoznim stavkama su goveđe meso, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana, te voće i bezalkoholna pića. Izvoze se sirovine i poluproizvodi, kao što su smrznute maline, mlijeko i jestiva ulja.

-Takva struktura pokazuje da BiH svoju prehrambenu bezbjednost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i evropska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova – rekao je za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Igor Gavran.

Gavran takav obrazac smatra stalnim i dugoročnim rizikom, jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu direktmo povećava troškove života u BiH koja zavisi od uvoza.

Bosna i Hercegovina raspolaže obradivim zemljištem, povoljnim klimatskim uslovima i tradicijom poljoprivredne proizvodnje, ali domaća proizvodnja ne uspijeva da zadovolji potrebe tržišta.

Gavran kaže da će tako i ostati bez snažnijih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i lance snabdijevanja.

Najveći uvoz osnovnih namirnica

Bosna i Hercegovina najveću zavisnost bilježi kod uvoza proizvoda koji čine temelj svakodnevne potrošnje stanovništva.

Među najvrjednijim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.

BiH je u 2025. uvezla meso vrijedno 131,1 milijun evra što sugeriše da domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u odnosu na evropske proizvođače.

U 2025. godini Bosna i Hercegovina uvezla je pšenicu u vrijednosti od gotovo 66,5 milijuna evra, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 milijuna evra. To znači da domaće tržište u velikoj mjeri snabdijevaju strani proizvođači.

Jedna od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda čine sastojci za proizvodnju alkoholnih pića s 157,6 milijuna evra, zatim pivo s 94,3 miliona, kafa čiji uvoz je 2025. godine dosegnuo 93,2 milijuna evra i cigarete s 88,8 milijuna evra.

Faširane vode je u 2025. godini uvezeno u vrijednosti od 146,2 milijuna evra.

Istovremeno, morska riba, školjke i morski plodovi imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća, te tjestenina.

S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje od sjemena suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani proizvodi od pilećeg mesa, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.

Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 miliona, međutim značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto, u odnosu na prethodnu, na 73,5 milijuna evra.

Dominantan uvoz iz Srbije, Hrvatske i Njemačke

Najveći dio uvoza dolazi iz Evropske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardi ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije (CEFTA) otpada 557 milijuna evra ili dodatnih 29 posto.

Među pojedinačnim državama najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milijun evra, a slijedile su Hrvatska s 334,3 miliona, Njemačka s 205,3 miliona, Italija sa 183,4 miliona i Mađarska sa 136,4 miliona evra.

BiH u samo dvije zemlje izveze hrane u vrijednosti većoj od 100 miliona evra, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 milijuna evra, ponajprije zbog rasta izvoza ulja i brašna.

Ukupan uvoz prehrembenih proizvoda u BiH je 2025. godine iznosio 2,72 milijarde evra, dok je izvoz iznosio približno 619 miliona evra.

Ministarstvo spoljne trgovine BiH navodi da su više globalne cijene sirovina, hrane i energenata te suše, ratovi i logistički poremećaji povećali vrijednost uvoza u BiH, a ne veća potrošnja u BiH.

Radio Slobodna Evropa

Više od dvije trećine Nijemaca smatra da je društveno ponašanje u opadanju, pokazuje najnovija anketa.

Ukupno 67 odsto ispitanika u anketi instituta za istraživanje javnog mnjenja “Forsa” reklo je da društvu u NJemačkoj nedostaje kohezije i harmonije u većoj ili manjoj mjeri, što je šest procentnih poena više nego godinu dana ranije.

Od ukupnog broja, 57 odsto je reklo da je situacija “prilično loša”, a 10 odsto “veoma loša”. Mlađi ljudi imali su tendenciju da pokažu pozitivniji stav od starijih starosnih grupa, pri čemu je samo 50 odsto osoba između 18 i 34 godine reklo da je situacija “prilično loša”, a šest odsto da je “veoma loša”.

Samo tri odsto ispitanika utvrdilo je poboljšanje društvene harmonije u posljednje tri godine, dok je 77 odsto reklo da su se stvari pogoršale.

Glavni problemi koje su ispitanici vidjeli bili su više uvreda i nedostatak poštovanja /86 odsto/, agresivnost /81 odsto/, egoizam /79 odsto/ i netolerancija i isključivanje /76 odsto/, posebno u javnosti i na društvenim mrežama. Anketu je sprovela “Forsa” za zdravstveno osiguravajuću kompaniju DAK.