Uspostavljanjem nove većine na nivou BiH, koju, po svemu sudeći, čine HDZ, stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, te opozicione stranke iz Republike Srpske SDS, PDP i lista Za pravdu i red, ponovo je otvorena priča o Izbornom zakonu BiH na kojem Hrvati insistiraju, međutim u bošnjačkim političkim partijama o tome se još, barem ne zvanično, ne izjašnjavaju.

U gotovo svim javnim nastupima, predstavnici Hrvata, prije svega oni iz HDZ-a, govore da je legitimno predstavljanje naroda prioritet te da se mora izmijeniti Izborni zakon BiH kako bi se to osiguralo.

“Postoje brojni modeli koji bi ispravili devijaciju izbornog sistema koja je u suprotnosti sa opštim načelom ispisanim od Ustavnog suda BiH da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. Vrlo jasno smo dobili uvjerenje da postoji razumijevanje i spremnost za rješavanje ovog pitanja”, rekla je Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a, komentarišući sastanak koji su na Kupresu održali zvaničnici HDZ-a sa liderima SDS-a, PDP-a i liste Za pravdu i red.

I prije tog sastanka, Dragan Čović, lider HDZ-a, u nekoliko navrata rekao je da će insistirati na legitimnom predstavljanju naroda i da se kroz izbornu reformu nađu modeli koji će omogućiti ravnopravnu zastupljenost svih naroda.

Ovu ideju HDZ-a o otvaranju priče o Izbornom zakonu BiH praktično su podržale stranke iz Republike Srpske, ali su naglasile da je njihov prioritet tehnička izmjena tog zakona u smjeru uvođenja novih tehnologija u izborni proces 2026. godine.

“Za nas iz liste Za pravdu i red ključno pitanje su tehničke izmjene Izbornog zakona, uvođenje skenera i kamera do opštih izbora 2026. godine, koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a ostaje da se izglasa u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH”, rekao je nedavno Nebojša Vukanović, predsjednik liste Za pravdu i red, dodajući da se moraju riješiti pitanja kao što je legitimitet članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koje je važno za smirivanje tenzija i relaksaciju odnosa u BiH.

Treba podsjetiti da u proceduri pred parlamentom BiH imaju dva Izborna zakona. Prvi je, na prijedlog HDZ-a usvojen još 2022. godine, ali samo u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i njime je predviđeno da se članovi Predsjedništva BiH iz FBiH biraju na način da se formiraju dvije liste. Pobjednik iz reda bošnjačkog naroda bio bi onaj ko osvoji najviše glasova, dok bi pobjednik iz reda hrvatskog naroda bio onaj koji dobije najviše glasova uz uslov da taj kandidat ima najviše glasova u tri od pet kantona (Posavski, Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Kanton 10 i Srednjobosanski). Drugi Izborni zakon koji je u proceduri je onaj koji je usvojen u Predstavničkom domu, ali ne i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i njime se predviđa uvođenje novih tehnologija u izborni proces 2026. godine.

Za razliku od Srba i Hrvata, koji su se već izjasnili u vezi sa Izbornim zakonom BiH, bošnjačke političke partije, kao što su SDP, NiP i Naša stranka, još se ne izjašnjavaju. Na temu Izbornog zakona BiH nedavno je govorio Elemedin Konaković, lider NiP-a, ali je njegova izjava od strane Bošnjaka “dočekana na nož”.

“Očigledno niti jedna većina na državnom nivou nije sposobna izvesti taj proces do kraja, jer taj proces podrazumijeva ustavne reforme. Dosadašnje većine to nisu mogle. Ono što je razlika je da smo mi kao opozicija sudjelovali na neumskim pregovorima koji su i dalje moje veliko razočarenje. Treba razmišljati o vraćanju na neumske postavke. Tamo smo došli do rješenja koja nikog ne čine potpuno zadovoljnim i sretnim, ali drastično popravljaju stanje u BiH”, rekao je nedavno Konaković dodajući da je govorio da nije dobro da Bošnjaci Hrvatima biraju člana Predsjedništva BiH te da to i dalje misli.

Ovu izjavu Konakovića osudili su zvaničnici SDA i DF-a navodeći da Konaković pravi ustupke HDZ-u i šteti državi BiH.

Govoreći o izgradnji Centralnog spomen-obilježja posvećenog svim palim borcima Vojske Republike Srpske, narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević istakao je da se na ovaj projekat čekalo tri decenije, ali da je konkretne korake preduzeo gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

„Inicijativu za izgradnju spomenika pokrenuo je gradonačelnik Stanivuković, uprkos brojnim otporima pojedinaca i organizacija koje deklarativno podržavaju boračku populaciju, ali su se oštro protivile predloženoj lokaciji. Ovo nije samo spomenik Banjaluke, već čitave Republike Srpske“, rekao je Kresojević.

On je podsjetio da je Stanivuković u maju prošle godine dobio podršku od predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića, koji je obećao da će Vlada preuzeti finansiranje svih potrebnih radova. Međutim, prema Kresojevićevim riječima, od tada nije bilo ni sredstava, ni zvaničnih izjava, niti bilo kakvih signala da će Vlada ispuniti svoje obećanje.

„Dva miliona KM Vlada Srpske duguje za izgradnju ovog spomen-obilježja. Taj novac ne duguju Banjaluci i Drašku Stanivukoviću, već više od 20.000 palih boraca koji su živote dali za ovu zemlju. Dugujemo to njihovim porodicama, nasljednicima i građanima Srpske kojima ovaj spomenik treba biti simbol ponosa“, poručio je Kresojević.

Počela je Vanredna sjednica Skupštine grada Banjaluka, na kojoj odbornici raspravljaju o situaciji u preduzeću “Dep-ot”.

Na sjednici se razmatraju problemi u radu gradske deponije u Ramićima, koja trenutno funkcioniše smanjenim kapacitetom zbog štrajka radnika.

Smanjenje obima rada deponije dovelo je do otežanog odvoza smeća, što je uzrokovalo pojavu manjih deponija otpada na pojedinim gradskim lokacijama. Odbornici su ovu situaciju ocijenili kao ozbiljan problem koji može predstavljati zdravstveni rizik za građane.

Na zasjedanju su prisutni i predstavnici “Dep-ota”, i “Čistoće” koji iznose informacije o razlozima štrajka i mogućim rješenjima.

Sjednici, osim odbornika i predstavnika “Dep-ota”, i “Čistoće” prisustvuju i stručnjaci Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, kao i predstavnici Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Banjaluka.

Nezavisne