Connect with us

Društvo

Protest taksista u Doboju: Hoće da nas slome, da nam uzmu hljeb

Taksi stajališta u Doboju ostala su jutros prazna jer su se ovdašnji taksisti zaputili u protestnu vožnju, izražavajući tako svoje nezadovoljstvo što im konkurentski “Eurotaxi”, kako tvrde, otima ne samo mušterije, nego i taksi mjesta.

“Dolaze nam na štandove koje smo mi dobili legalno, imamo dozvole. Oni su spustili cijenu ispod tržišta, namjerno, da nas slome, ja ne vjerujem da su oni u profitu, da uopšte posluju pozitivno, nego je to taktika da nam uzmu hljeb. Naše cijene su odobrene na republičkom nivou, nismo mi izmišljali cijene, znači prema standardu stanovnika Eurotaxi ima deset vozila, rade 24 sata u dvije smjene sa 20 vozača, znači 24 sata su prisutni, to je totalna otimačina. Naše udruženje ima 25 vozila sa 25 vozača, a negdje u zakonu možete svi provjeriti, kome je interesantno, stoji da je jedan taksista na hiljadu stanovnika. Znači, otprilike na Doboj koji ima oko 24.000 stanovnika naš broj taksista od 25 je sasvim dovoljan”, rekao je Miroslav Kikić, jedan od dobojskih taksista.

Ovdašnji taksisti ističu da je zakonom predviđeno da svaki novi prevoznik ili grupa prevoznika koji žele da se bave ovom djelatnošću, da bi dobili licencu treba da dobiju odobrenje od Udruženja taksista Doboj što u konkretnom slučaju nije učinjeno.

“Utvrdili smo da Gradska uprava Doboj nije izdala licence za zakonit rad novog udruženja ‘Eurotaxi’. Posebno treba obratiti pažnju da se u ovom slučaju radi o nelegalnoj konkurenciji koju je grad dozvolio prema ovim ljudima koji godinama egzistitraju i rade na teritoriji grada Doboja jer je omogućio bez njihove saglasnosti niže cijene prevoza, što nije u skladu sa pravilnikom koji je grad Doboj donio 2018., tako da ovi ljudi imaju veliki problem i mogućnost da se ugase”, izjavila je Biljana Rakočević, pravna zastupnica Udruženja taksista.

Šta o protestu dobojskih taksista, te tvrdnjama da njihovi vozači rade nelegalno imaju da kažu u firmi “Eurotaxi” nismo uspjeli saznati, a Boris Jerinić, gradonačelnik Doboja je poručio da svako ima pravo da izražava svoje nezadovoljstvo.

“Ono što znam je da je konkurencija uvijek dobrodošla. Grad Doboj nikada nije naplaćivao javne površine koje oni koriste, tj. taksi mjesta, iako su javne površine u vlasništvu grada, znači svi imaju jednaka prava. Dolaskom ‘Eurotaxija’ se pokazalo da građani imaju bolju uslugu. Imaju ljude koji su organizovani, pozivam i taksiste dobojske da se organizuju. Prije rata je bio dežurni telefon i bio je dispečer koji se uvijek javljao na telefon. Vi morate sada poznavati lično ili imati privatan broj. Dvadesetprvi je vijek, svi napreduju, svi ulažu u inovacije, ja mislim da je prvenstveno moj zadatak da brinem o građanima da oni imaju što bolju uslugu. Ja njih pozivam da oni unaprijede svoju uslugu, da svojom uslugom koja će biti bolja od konkurencije, eliminišu konkurenciju i neka nastave da rade. Znači, svi imaju jednake uslove, imaju podršku grada”, kazao je Jerinić.

Izvor: Nezavisne novine

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Svježije sa povremenom kišom

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) će biti oblačno i svježije vrijeme sa povremenom kišom.

U prvom dijelu dana padaće slaba i povremena kiša, dok se poslije podne očekuju jače padavine, naročito na jugu i jugoistoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometorološkog zavoda.

Duvaće slab do umjeren, zapadni i jugozapadni vjetar.

Jutarnja temperatura vazduha biće od od osam do 13, a dnevna od 14 do 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Aktuelno