Connect with us

Društvo

Protesti u Banjaluci: Novinari pozvali vlast da odustane od kriminalizacije klevete

Novinari, medijski radnici, predstavnici civilnog sektora i građani, okupili su se jutros na Trgu Krajine u Banjaluci, odakle su se u znak protesta uputili do Narodne skupštine koja će na današnjoj sjednici raspravljati o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Кrivičnog zakonika RS, a kojim se kao krivično djelo u Srpskoj uvodi kleveta.

Novinari će uoči početka same sjednice, koja bi trebala početi u 10 časova još jednom poslati poruku da se hitno odustane od namjere da se kriminalizuje kleveta u Srpskoj.

“Drago mi je da vidim ovoliko ljudi, jer jer radni dan, ljudi imaju obaveze.  Dvije decenije je Republika Srpska bila ispred regiona, čak i ispred FBiH, jer je dekriminalizovala klevetu i bili smo ponosni na to. Sada vlast želi da to vrati. Oni su okrenuli leđa Ujedinjenim nacijama, OEBS- u, udruženjima novinara iz svijeta i poručili da ih ne interesuje šta mi mislimo. Oni žele da zaštite sebe i svoje interese”, izjavio je na Trgu Krajine Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka

Vukelić je pozvao vladajuću većinu da ne usvaja zakon.

“Nemojte da vas se vaši potomci sjećaju po tome”, rekao je, te dodao:

“Tačno je da u Nacrtu zakona nema uvrede i da su smanjili kazne. Ali oni donose zakon prema kome nećemo smjeti napisati da je neki ministar zaposlio svoju rodbinu negdje, nećemo smjeti reći nešto što im se ne sviđa ni u kafani. To je zastrašujuće. Još jednom pozivam poslanike da odbace ovaj zakon. Pozivam Vladu Srpske da povuče ovaj zakon da dnevnog reda. Građanima poručujemo da je ovo njihova borba. Ako ovo prođe u četvrtak da li možemo očekivati da se zabrani sloboda kretanja”.

Protestima prisustvuju i poslanici opozicije iz SDS, PDP i Liste za pravdu i red.

Među okupljenim su i lideri tih stranaka Milan Miličević, Branislav Borenović i Nebojša Vukanović.

Vukelić je naglasio da je tačno da u pojedinim državama postoji ovaj zakon, ali da za njega ne bude krivična odgovornost.

“Kleveta je već sankcionisana postojećim zakonom u građanskoj parnici. Sad žele da nas gone krivično, da nam mogu uzeti pasoš i zabraniti kretanje. Sloboda i javno mišljenje nije zločin. Sloboda za Srpsku”, zaključio je Vukelić.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparensi internešenala u BiH kazala je da je ovo posljednji pokušaj da se utiče na narodne poslanike u parlamentu Srpske.

“Da odustanu i povuku izmjene Krivičnog zakonika RS koji je direktno usmjeren na gušenje slobode govora. Ne pričamo mi ovdje o krimilizaciji klevete koja će uticati na novinare, medije, civilno društvo, već na odredbe koje će potpuno ugušiti slobodu govora svakoga građanima Republike Srpske a i šire, jer će onemogućiti svakoga da iznese svoje mišljenje, da iznese neke informacije koje mogu na nekoga uticati, a da pri tome budu predmet krivičnog progona”, naglasila je ona.

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI TREND U SRPSKOJ! Rast broja pacijenata sa moždanim udarom

Na Odjeljenju neurologije bijeljinske bolnice za devet mjeseci liječeno je 179 pacijenata sa moždanim udarom, od kojih je 11 bilo mlađe od 65 godina, što ukazuje na porast broja oboljelih u radno aktivnoj populaciji, saopšteno je iz Bolnice “Sveti vračevi”.

Kod 154 pacijenta je u roku od tri sata od prijema urađen je CT ili MR glave, čime je omogućeno brzo postavljanje dijagnoze i pravovremeni početak liječenja.

Trombolitičku terapiju primili su svi pacijenti kod kojih je postojala medicinska indikacija — unutar 4,5 sata od nastanka simptoma, što predstavlja 100 odsto sprovođenje preporučenog terapijskog protokola.

Rana fizikalna terapija započeta je kod 154 pacijenta, čime se značajno doprinosi bržem oporavku i smanjenju trajnih posljedica bolesti, navedeno je u saopštenju.

Kako ističu, Odjeljenje neurologije raspolaže savremenom dijagnostičkom opremom za EEG, EMNG i kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata i mozga, a stručni tim čine iskusni neurolozi i medicinsko osoblje posvećeni stalnom unapređenju dijagnostike, terapije i rehabilitacije pacijenata.

U susret Svjetskom danu moždanog udara, koji se obilježava 29. oktobra, Odjeljenje za neurologiju Bolnice “Sveti vračevi” u Bijeljini organizovalo je ovog vikenda dodatne kolor dopler ultrazvučne preglede krvnih sudova vrata za 50 pacijenata koji imaju potrebu za ovom dijagnostičkom metodom.

Na ovaj način omogućena je brža dostupnost pregleda i ukazano na značaj redovne kontrole i ranog otkrivanja faktora rizika koji mogu dovesti do moždanog udara, bolesti koja predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti i invaliditeta u svijetu.

Nastavi čitati

Društvo

DJECA ODRASTAJU UZ MIŠEVE I BUBAŠVABE Kuća u kojoj živi porodica Krstić se raspada i tone, u strahu čekaju zimske dane

U selu Ratkovo kraj Odžaka živi šestočlana porodica Krstić u kući koja se raspada i tone pod težinom vremena. Četvoro mališana odrasta okruženo vlagom i svakodnevnim nevoljama, dok roditelji pokušavaju da prežive i sačuvaju djecu od svega što kuća i život donose.

Iako nemaju ni osnovne uslove za život, a zima im se približava, djeca i dalje pronalaze načine da se igraju i sanjaju, dok roditelji ulažu sve što imaju da porodicu održe na okupu. Njihova svakodnevica je borba za osnovno – ali i priča o upornosti, ljubavi i nadi koja ne prestaje.

– Imamo miševe, one velike crne bube što smrde i bubašvabe, a nekad se u vodi pojave i crvi. Ali ne bojimo se, navikli smo – jako dugo živimo tako… Meni najteže pada što nosim jednu te istu trenerku tri dana, pa kad ne idem u školu mama opere i onda nosim opet tu trenerku. A nemam ni majica – dve tri, tako – tužno je započeo priču Rado Nikola (11), grleći sestricu Milenu (6).

Pored Nikole i Milene, porodicu Krstić čine još Radoslav (2), Rade Rajko (13), majka Mira i otac Danijel. Stariji sinovi iz porodičnih razloga nose po dva imena, a najmlađi je ime dobio na radost, jer su prije toga, nažalost, izgubili blizance u sedmom mjesecu trudnoće.

– Prije par meseci jaka oluja je oborila kalkan koji je povukao i dio krova na ulicu, prava je sreća da niko nije poginuo. Pomogli su nam da nekako zakrpimo, ali nije bezbijedno – u toj sobi spavamo, pa strahujemo od svakog vjetra. Kad ležim, čujem kako to krcka… Zbog ogromne vlage na par mjesta kuća propada u zemlju i tone, ne znam kako to da objasnim, a prozori pucaju od napregnutosti – nadovezao se najstariji sin Rade Rajko. Sve je krenulo nizbrdo pre šest-sedam godina kad su krenuli očevi zdravstveni problemi. Jedna operacija, druga, treća, bruh, tumor, štitna žlijezda, slabljenje vida, depresija…Majka čak kaže da ona ne smije ni da ode kod doktora, boji se šta će joj sve naći jer se osjeća jako loše već neko vrijeme.

– Bio je planina od čoveka, ali se prelomio. Iako ne bi smio, radi i dalje šta god može – kosi, malteriše, kreči, pomaže u crkvi… Ja radim u autoindustriji, šijemo sjedišta. Plata je mala, a sad je i ne primam jer je banka uzima. Imamo i nešto životinja u dvorištu, bez toga ne bismo mogli da preguramo. Stvarno se borimo oboje, ali sve je teže i teže. Koliko puta djeci damo da jedu, a mi kad legnu uzmemo hljeba i masti – ispričala je majka Mira koja je prošla kroz četiri carska reza i pobačaj s posljedicama. Otac Danijel je imao jako teško djetinjstvo. Odrastao je u selu pored Brčkog, a rat je počeo kad je bio prvi razred. Uslijedilo je svašta, što možda najbolje oslikava njegova priča kako su se igrali s gelerima i praznim čaurama.

Doživio je da mu danas djeca nemaju ni makar svoje krevete. Najteže je zimi, još kad ponestane drva, pa se skupe svi u istoj prostoriji oko smederevca, a on legne u svoju vojničku vreću.

– Svaki dan sam ustajao u pet, jurio, radio, činio ljudima u nevolji, nikad nisam tražio pomoć, ali sad više nemamo gdje. Prinuđen sam da molim za svoju djecu – njima je hitno potrebno da se urade te zidine. Daće dragi Bog, živimo za to da ne budemo više u ovoj ruševini – ispričao je on. Najmlađi Krstići su prepametna djeca. Uprkos ogromnoj nemaštini, imaju razna interesovanja i velike snove. Najstariji Rade Rajko obožava pecanje, dok se ostali igraju u pijesku i dijele jedan mobilni telefon.

– Od igračaka imamo samo polomljenu biciklu i jednu gumu – rekla je Milena.

Pomozimo porodici Krstić
Humanitarna organizacija Srbi za Srbe poziva dobre ljude širom svijeta da podrže novu akciju pomoći – za porodicu Krstić kod Ratkova. Hajde da mališanima obezbijedimo siguran krov nad glavom prije zime, piše Blic.

Srbija

SMS na 7763 (200 dinara)

Račun: 160-0000000279491-71

Pay Pal

Devizni račun

Republika Srpska

Poziv na broj 17763 iz fiksne i mobilne telefonije (3 KM)

Račun: 56201281300241-58 (NLB razvojna banka)

Pay Pal

Crna Gora

Račun: 510-91548-03 (Crnogorska komercijalna banka)

Pay Pal

SAD

Donatorska platforma (kreditne kartice, tekući račun)

Pay Pal

ZELLE: szsamerika@gmail.com

Lični ili biznis ček na: Serbs for Serbs, Po Box 34206 Chicago, IL 60634

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Kanada

Pay Pal

Putem čeka na: Serbs for Serbs Canada, 635 The Queensway, Lower Level, Toronto, ON, M8Y 3B3

E-transfer na: donate@serbsforserbs.ca

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Njemačka

IBAN: DE97 7606 9559 0002 7519 92

Pay Pal

*svi donatori ostvaruju pravo na poreske olakšice

Patreon platforma

Prikupljanje preko Fejsbuka

Bitkoin i Etereum

(Srbi za Srbe)
Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

DANAS JE SVETA PETKA! Veliki praznik i crveno slovo

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju veliki praznik – Svetu Petku, zaštitnicu žena, djece, starih i bolesnih. Vjeruje se da čim se ustane na Svetu Petku, svaki vjernik treba da joj se pomoli za zdravlje i blagostanje, kako sebe, tako i svoje porodice.

Na današnji dan upokojila se prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka – velika zaštitnica žena, siromašnih i bolesnih.

Mnogobrojni vjernici Svetu Petku obilježavaju kao krsnu slavu, dok je drugi poštuju kao preslavu. Na ovaj veliki praznik vjernici je prizivaju u pomoć, pale tamjan i zalivaju slavski hljeb crvenim vinom, pominjući u molitvama Petkovicu. Nakon toga, popiju vodu sakupljenu sa izvora uz manastire posvećene njoj. Tom vodom u ponoć treba ugasiti i svijeću koja se tog dana drži upaljena 24 sata. Svijeća se čuva do naredne slave, jer ima svojstvo zaštitnika.

Baš zato što je Sveta Petka toliko cijenjena, postoje brojni običaji i vjerovanja koja bi valjalo ispoštovati.

Narodna vjerovanja i običaji

Narodna vjerovanja kažu da se danas ne smiju raditi teži poslovi – da se pere veš, šije, mijesi, čisti, kako u kući tako i napolju. Ovo važi za sve, a posebno za žene.

Vjeruje se da se na Svetu Petku dešavaju čuda, pa ljudi sa zdravstvenim problemima ovaj dan čekaju vjerujući da će im svetiteljka pomoći.

Prema starom običaju, mlade djevojke treba da naberu cvijeće kojim će ukrasiti dom, da bi u njemu vladali harmonija, ljubav i mir. Vjeruje se i da na ovaj praznik djevojčicama treba obući nove haljinice, kako bi ih u narednoj godini pratila radost.

Nastavi čitati

Aktuelno