Slučaj “Viaduct”, koji je danima tema u BiH, jer se traži rješenje kako da se namiri 110 miliona KM duga slovenačkoj kompaniji, nije jedino što treba da brine nadležne.

Naime, BiH, odnosno Republika Srpska, u ovom trenutku se potencijalno suočavaju sa još tri međunarodna sudska postupka, od kojih su neki već u arbitraži, a koji su “teški”, pored pomenutih 110 miliona, čak 1,7 milijardi KM.

Prema podacima Pravobranilaštva BiH, tokom 2024. godine u radu su bila aktivna dva arbitražna postupka, jedan zahtjev za mirno rješavanje spora i jedan potencijalni postupak.

Prvi arbitražni postupak je pomenuti slučaj “Vijaduct”.

Ovaj predmet vodi se pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID), a u kome su pomenuta firma iz Portoroža, te još dva slovenačka državljanina (Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček), tužili BiH radi naknade materijalne i nematerijalne štete u iznosu od 42.600.000 evra ili 83.759.339 KM.

Ovaj slučaj, trenutno najaktuelniji u BiH, a datira još od 2004. godine, kada su Vlada Republike Srpske i HES Vrbas, čiji je vlasnik “Viaduct”, potpisali ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju HE Krupa i HE Banjaluka – Niska vrijedan 165 miliona KM.

Taj ugovor je jednostrano raskinut 2015. godine, zbog čega je “Viaduct” podnio Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan više od 40 miliona evra. Pošto do dogovora nije došlo, “Viaduct” je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu u Vašingtonu, a presudom iz 2022. godine BiH je obavezna da “Viaductu” isplati odštetu od oko 110 miliona maraka.

Drugi arbitražni postupak opet je vezan za Slovence.

Radi se o tužbi “Elektrogospodarstva” Slovenije protiv BiH zbog neispunjenih obaveza oko prijeratnih ulaganja u Rudnik i Termoelektranu Ugljevik, a sve je vrijedno čak 695.175.000 evra ili 1,3 milijarde KM.

I ovaj slučaj je u Vašingtonu, a nastavak je to sporova RiTE Ugljevik sa Slovencima.

Podsjetimo, slovenačko “Elektrogospodarstvo” i Holding “Slovenske elektrane” 2024. godine potpisali su tri ugovora sa predstavnicima RiTE, prema kojima se ugljevičko preduzeće obavezalo da će Slovencima isplatiti čak 372 miliona KM odštete.

Ipak, nadležni u Srpskoj zastupaju stav da se ovaj arbitražni postupak ne tiče Republike Srpske, već BiH, te da je to usmjereno prema Savjetu ministara BiH i Pravobranilaštvu BiH.

Diko Cvijetinović, direktor RiTE Ugljevik, rekao je ranije “Nezavisnim” da su u toku pregovori o preostalim arbitražnim odlukama za kamate i štetu za 2022. i 2023. godinu, te da, ukoliko to bude riješeno, kao što je dogovoren prvi dio arbitraže u Beogradu, RiTE neće imati razloga za brigu.

Treći postupak koji se nalazi pred Pravobranilaštvom BiH je zahtjev za mirno rješavanje spora “Hrvatske elektroprivrede” (HEP) u vezi sa ulaganjem u RiTE Gacko.

Hrvatska strana traži da im se na ime odštete isplati 100.000.000 evra ili 196 miliona KM, a po osnovu ulaganja u izgradnju gatačke termoelektrane tokom 1980-ih godina.

Prema sporazumu koji je tada potpisan, RiTE Gacko se obavezalo da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a to je rađeno do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

Zbog te činjenice HEP je procijenio da im se duguje 400 miliona tadašnjih njemačkih maraka, pa su 2017. godine, poslali zahtjev za mirnim rješavanjem spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra.

“Od 2017. tri puta smo dobijali zahtjev Pravobranilaštva BiH da se produži rok kako bi se očitovali o zahtjevu, ali ni nakon toga nije došlo do nagodbe. Ovaj postupak je u tijeku”, naveli su 2024. godine iz HEP-a, odgovarajući na upit “Nezavisnih novina”.

Iz Vlade Srpske, tačnije od premijera Radovana Viškovića nakon ovoga je stigla poruka da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.

Četvrti slučaj koji prijeti Srpskoj, BiH, jeste postupak koji se odnosi na Vjetropark Trusina, a slučaj je potencijalno “težak” 102.053.122 evra ili 200.655.000 KM.

Savjet ministara BiH već je dobio opomenu pred arbitražu za ovaj postupak. Koncesija za izgradnju Vjetroparka Trusina izdata je 2012. godine, ali, kako se pisalo, projekat je obustavljen jer investitor nije dostavio bankarsku garanciju. Vlada RS je 2019. raskinula ovu koncesiju.

Kada se zbroje ova četiri postupka, te onaj koji je već završen u Ugljeviku u korist “Elektrogospodarstva” Slovenije, Republika Srpska i BiH su praktično okovane arbitražnim lancima od skoro 2,2 milijarde KM.

Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, kaže za “Nezavisne novine” da su ovo igre kojima se pljačka narod, a da je vlast u Republici Srpskoj definitivno imala šansu da ove sporove riješi mnogo ranije. Tvrdi da se to dešava i u slučaju “Viaduct”.

“Slovenačka firma će svoj novac naplatiti i tu dileme nema. Račun je ispostavljen Bosni i Hercegovini, a ujedno Srpska tim postupkom svoja javna dobra daje u ruke BiH”, navodi.

Mandić podsjeća da je “Viaduct” želio nagodbu u ovom slučaju.

“Mislim da je ponuda za nagodbu bila milion evra. Međutim, Petar Đokić mi je rekao da on to ne može da odluči bez odluke Vlade. Vladom je predsjedavala Željka Cvijanović, ona je to iznijela, a Vlada tu odluku nije usvojila. Tužba je sada stupila na pravnu snagu. Mislim da njih i nije bilo briga za to jer nisu učestvovali u dijeljenju tog kolača”, kazao je Mandić.

Statistika kaže da su najčešća muška imena u Srbiji Nikola, Dragan, Milan, Aleksandar, Zoran, a ženska: Milica, Marija, Jelena, Mirjana, Dragana.

Međutim, pored ovih standardnih imena, roditelji sve više ispoljavaju svoju kreativnost tako što djeci daju ne baš standardna srpska imena.

Događa se da nekada možete upoznati Svilu, Pahuljicu, Sultana ili čak i Bekama.
Javljaju se i imena poput Kiša, Narta, Leandra, Ljiljanka, Duga ili Plamen i Mrgud.

Kod nas je poznat običaj da se, zbog nekih aktuelnih serija, djeca nazovu baš po glavnim likovima isti, pa su tako zabilieženi: Sultan, Šeherezada, Hurem i Onur, Kasandra.

U Beogradu je zabilieženo i nekoliko Tarzana, a pojavljuju se i imena poput Zmaj, Perun, Brestolik, Jezdivoj, Krunodrag.

Danas neki roditelji djeci daju imena prema svojim precima, pa su ponovo među nama Mašinke, Lovorke, Čarne, Ikonije, Grlice, Golubovi, Jefimija, Makarije, Nikodim, Pelagija, Oprolećovana i Omiljena.

Postoje i Dinarko, Brus Li, Gricko, Edip, Ruzvelt, Ronaldo, Oblak.

U Srbiji su rođene i Čajka, Bogorodica, Odiseja, Paloma, Bistra, Čarna, Lutka, Olimpijada
Običaju davanja neobičnih imena svojoj djeci nisu odoljele ni neke naše poznate ličnosti.

Zdravko Čolić je svoju ćerku nazvao Una Zvezdana, djeca Isidore Bjelice i Nebojše Pajkića nose imena Vila Evanđelina i Lav Grigorije. Djeca poznatog političara Čedomira Jovanovića, takođe, imaju neobičnija imena: sin Mihajlo Lajf, a ćerke Jana Hart, Zora Fejt i Anđelija Fej.

U Niškom kraju su zabilježena imena poput: Nedelja, Mitra, Roman, pa čak i Bekam.

U posljednje vrijeme zastupljen je i običaj da se djeci daju strana imena, pa tako imamo Kijaru, Zoe, Evelin, Adelinu i Belu, Aleksandra Kristofera, Mariju Magdalenu, Bogorodicu, prenosi Krstarica.

Nezavisne novine

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje vrlo toplo, vjetrovito i uglavnom sunčano, uz promjenljivu oblačnost, sa najvišom dnevnom temperaturom do 29 stepeni Celzijusovih.

Poslije popodne porast oblačnosti širiće se od juga ka svim krajevima, a ponegdje u Hercegovini je moguća prolazna kiša ili pljusak.

Uveče i u narednoj noći ponegdje u Krajini može pasti malo kiše, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 16, a maksimalna od 22 do 29 stepeni Celzijusovih.

Duvaće vjetar umjeren do jak, južnih smjerova, na jugu i jugozapadu ponegdje uz olujne udare.