Connect with us

Politika

Prva mjesta na kompenzacijskim listama kao garant za osvajanje mandata čelnih ljudi stranaka

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) objavila ovjerene kandidatske liste za redovne i kompenzacijske mandate za Opšte izbore 2022. godine, Istinomjer je, kao i uoči prošlih opštih izbora, izvršio uvid u broj nositelja redovnih lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH), a koji su istovremeno i prvi na kompenzacijskim listama.
Tako, od ukupno 23 najdominantnija politička subjekta u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koja sa svojim listama za Predstavnički dom PSBiH izlaze pred birače/ice, njih čak 20 je kao nosioce kompenzacijskih lista postavilo ljude koji istovremeno nose i liste u svojim izbornim jedinicama za državni Parlament.

Za razliku od 2018. godine, kada je devet predsjednika političkih partija, i pored toga što su bili nosioci redovnih, kandidacijskih lista u svojim izbornim jedinicama, bili prvi i na listama za kompenzacijske mandate partija na čijem su čelu, ovoga puta to je slučaj sa “samo” njih tri. Radi se o predsjedniku SDP-a BiH Nerminu Nikšiću, zatim predsjedniku PDP-a Branislavu Borenoviću te prvom čovjeku HDZ 90 Iliji Cvitanoviću.

Pored čelnih ljudi navedenih stranaka, privilegiju da u izbornim jedinicama u Republici Srpskoj budu prvi na redovnoj, ali i kompenzacijskoj listi, imaju Miladin Stanić (SDS), Radovan Višković (SNSD), Nedeljko Jović (SP Petar Đokić), Nenad Grković (Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića), Aleksandar Glavaš (DNS), Milan Petković (Ujedinjena Srpska), Čedomir Stojanović (DEMOS) te Edin Ramić (SDA).

Kada se radi o Federaciji BiH, za državni nivo, pored toga što su prvi na redovnim listama, prvi i na kompenzacijskim listama su Sabina Ćudić (Naša stranka), Nermin Džindić (SBB), Aida Baručija (Bosanskohercegovačka inicijativa-Kasumović Fuad), Zlatko Miletić (NES-Za nove generacije), Hamdija Lipovača (SBiH), Senad Šepić (Koalicija Država), Slaven Bevanda (Hrvatska republikanska stranka) te Mirsad Kukić (PDA).

Pored ostalog, teško je i ne primijetiti da je od 22 politička subjekta koja smo uzeli u razmatranje tek njih dva na čelo kompenzacijskih listi postavilo ženu, što ide u prilog zaključcima do kojih je Istinomjer došao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, u kojoj smo, u kontekstu učešća i uticaja žena u politici u našoj zemlji, izvršili uvid u broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima.

Od 23 politička subjekta koja smo ovom prilikom uzeli u obzir, samo DF, NiP i HDZBiH za najveće zakonodavno tijelo u BiH nisu se odlučili da za nosioca kompenzacijske liste postave nekoga ko je prvi i na listi u svoj izbornoj jedinici.

Kompenzacijski mandati dio su izborne legislative u Bosni i Hercegovini te, u skladu s Izbornim zakonom BiH, “svaka politička stranka ili koalicija koja je ovjerena predložiti kandidate za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ili za Narodnu skupštinu RS podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidacijsku listu za kompenzacijske mandate na tom nivou”, te da “kandidacijska lista za kompenzacijske mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidacijskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica…”

Pored toga, član 1. Izbornog zakona BiH obrazlaže da “kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova i služe da kompenziraju nedovoljnu proporcionalnost na entitetskoj razini, a koja nastaje zbrajanjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu”.

Govoreći o državnom nivou, u skladu s Izbornim zakonom BiH, od 28 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Federacije BiH, 21 se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a sedam su kompenzacijski mandati. Od 14 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Republike Srpske, devet se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a pet su kompenzacijski mandati izabranih s teritorija Republike Srpske kao cjeline.

Način na koji se dodjeljuju kompenzacijski mandati detaljno je obrazložen u članu 9.6. u kojem se, između ostalog, navodi da u raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu sudjelovati samo političke stranke i koalicije koje su osvojile više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića za područje entiteta za koji je sastavljena kompenzacijska lista, pri čemu se, prema utvrđenoj formuli, raspodjeljuje ukupan broj mandata za zakonodavno tijelo koji se dodjeljuju za teritorij određenoga entiteta, umanjen za broj mandata koje su osvojili nezavisni kandidati.

Od broja mandata koje je dobila lista političke stranke ili koalicije, primjenom ovog postupka, oduzima se broj mandata koji je ta politička strankа ili koalicija osvojila, prema postupku utvrđenom u članku 9.5 ovoga Zakona. Preostali broj je broj kompenzacijskih mandata koji dobiva lista.

Ako politička strankа ili koalicija dobije negativan broj mandata primjenom postupka iz tačke ovoga članka, ta politička strankа ili koalicija zadržat će mandate dobivene u izbornim jedinicama, ali neće dobiti nijedan kompenzacijski mandat. U slučaju kada jedna ili više lista dobiju negativan broj mandata, sukladno tome se smanjuje broj mandata koji se raspodjeljuju prema postupku iz ovoga članka, kako bi se sačuvao tačan broj mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabranih s teritorija određenoga entiteta.

Izborni zakon BiH

Nosioci lista za državni Parlament u pravilu bi trebali biti oni u koje predsjednici stranaka i sama stranačka rukovodstava polažu najveće nade da će, kao prvi i najistureniji na listi, u tom smislu i najviše doprinijeti te donijeti rezultat čiji će ishod biti osvajanje direktnog mandata u pripadajućoj izbornoj jedinici. Međutim, ukoliko se nosilac redovne liste istovremeno postavi i kao nosilac kompenzacijske, teško je ne postaviti pitanje zašto je onda potrebno da se čelni ljudi političkih partija ili koalicija na ovakav način dodatno osiguravaju prvim mjestom na jednoj od kompenzacijskih lista, odnosno, može li se to, pored ostalog, shvatiti i kao nesigurnost u svoj lični, ali i stranački dobar rezultat na izborima?

Da su perjanicima političkih stranka prva mjesta na kompenzacijskim listama “osigurači” za osvajanje mandata, pred Opšte izbore 2018. godine mišljenja je bio i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vahid Šehić, podsjećajući, pored ostalog, na ranije neuspjele pokušaje da se ukine mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi.

Sigurno je da je jedan od motiva što su i nosilac liste redovne i prvi na kompenzacijskoj listi jer nije siguran da će dobiti povjerenje birača tog političkog subjekta. Bilo je i ranijih prijedloga ali nisu mogle proći te izmjene da nosilac redovne liste ne može biti prvi na kompenzacijskoj listi.
Trenutno nema naznaka da će ova anomalija našeg izbornog zakonodavstva, mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi, u skorije vrijeme biti otklonjena, dok je istovremeno jasno da se ona nastavlja koristiti kao jamac za osvajanje mandata čelnih ljudi političkih subjekata u BiH.

(Istinomjer.ba)

Related Topics:

Politika

LICEMJERSTVO NA DJELU! SNSD ipak izlazi na prijevremene izbore za predsjednika Srpske

Glavni odbor SNSD jednoglasno je donio odluku da ova stranka ide na prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske koji su zakazani za 23. novembar.

“Ne smijemo.dozvoliti da oni koji su se prijavili prije nas na izbore izađu bez nas. Mi nismo licemjerni kao što tvrde oni koji kažu da mi kršimo nešto. Učiniću sve da naš kandidat ostvari najbolji rezultat do sada”, poručio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD.

Još nije objavljeno ko će biti kandidat.

Podsjetimo, izborni rokovi u Srpskoj počeli su teći od 25. septembra, a prijava političkih subjekata za učešće na izborima moguća je do danas, 29. septembra.

Koalicije će se moći prijaviti od 6. do 7. oktobra do 16 časova, dok će prijave kandidata za predsjednika Republike Srpske za ovjerene političke subjekte biti od 10. do 14. oktobra.

Krajnji rok za prijavu birača za glasanje van Bosne i Hercegovine biće 14. oktobar, dok će birački spisak biti zaključen 3. novembra u 24 sata.

Određivanje biračkih mjesta trajaće do 8. novembra, kada počinje medijsko predstavljanje političkih subjekata. Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra, odlučeno je na sjednici CIK BiH.

Podsjećamo, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske budu održani 23. novembra ove godine.

Prethodno je CIK oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 24. septembra izmjene zaključka donesenog na sjednici 22. avgusta, prema kojem sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj samostalno odlučuju o svom učešću na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

STAV BIO JASAN I RANIJE! Stanivuković: Neću biti kandidat na izborima, nismo stranka koja mijenja odluke!

Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a, istakao je da neće biti kandidat za predsjednika Republike Srpske i da su spremni razgovarati sa strankama opozicije.

Kako je istakao, stav PDP-a o prijevremenim izborima je jasan i od ranije poznat.

“Nećemo se prijaviti na te izbore i ja neću biti kandidat. Mi nismo stranka koja mijenja svoje odluke – ono što kažemo, iza toga i stojimo. Želimo da narod ponovo počne vjerovati da postoje ljudi u politici koji poštuju svoju riječ. Mi nismo SNSD, niti seoske varalice i kokošari koji danas kažu jedno, a sutra to više ne važi”, poručio je Stanivuković.

Dodao je da PDP pripada korpusu koji traži alternativu sadašnjoj vlasti i da je otvoren za razgovore sa ostalim opozicionim strankama, prenosi Blink.

“Da li će biti poziva od opozicije da se sjedne i razgovara, zašto da ne, mi smo otvoreni i pripadamo tom korpusu koji traži alternativu u svemu ovome. Otvoreni smo da sjednemo i razgovaramo ako neko smatra da smo mi vrijedni tog razgovora”, istakao je on.

 

Nastavi čitati

Politika

Parlamentarci dobili ANONIMNO PISMO o radu OBA-e

Na adrese nekoliko državnih parlamentaraca u Parlamentarnoj skupštini BiH ovih dana stiglo je anonimno pismo naslovljeno na Zajedničku komisiju za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH. U pismu, u koje je Raport imao uvid, navode se ozbiljne optužbe i primjedbe na rad čelnih ljudi Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OSA).

Od onih za diskriminaciju, pa do povezanosti s najvećim kriminalnim i zloglasnim grupama u regionu.

Prema navodima Raportovih izvora, iako su pošiljaoci nepoznati, ozbiljne optužbe iznesene u pismu, nalažu da o njima raspravlja Zajednička komisija za nadzor nad radom OSA-e kojoj će pismo biti i proslijeđeno i od koje će biti zatraženo da se ispitaju svi navodi.

U pismu su precizno pobrojana pitanja i optužbe, a koja pošiljaoci očekuju da Komisija uputi generalnom direktoru OBA-e Almiru Džuvi i njegovom zamjeniku Risti Zariću. Ono što se do sada pričalo ‘po kuloarima’ i u pojedinim medijima, sada je stiglo i pred parlamentarce.

Pitanja za direktora Džuvu odnose se, prije svega, na navodnu diskriminaciju pri zapošljavanju i nedostatak kadra u OBA-i.

“Zašto je u uredu OBA-e u Mostaru od šezdesetak zaposlenih svega četiri do pet Bošnjaka, iako bi ih, prema popisu stanovništva, trebalo raditi barem dvadesetak? Zbog čega se opstruiše zapošljavanje u kancelariji u Banjoj Luci (detašman Bihać), gdje je popunjenost svega 20 posto?”, navodi se u pismu.

Zamjeniku direktora Risti Zariću upućena su pitanja o navodnim vezama sa osobama iz kriminalnih krugova. Autori traže da se ispita ko stoji iza Dragana Jelića, koji je, kako tvrde, vraćen iz penzije i angažovan po ugovoru o djelu, iako se njegovo ime pojavljuje kako tvrde u SKY aplikaciji i povezuje s regionalnim kriminalnim miljeom, uključujući tzv. Škaljarski klan.

U pismu se dodaje da Jelić, i pored toga što po zakonu nema pravo, koristi službeno vozilo OBA-e i nezvanično vodi detašman u Trebinju, iako nema pristup tajnim podacima.

Jedno od pitanja odnosi se i na izdavanje bezbjednosne dozvole s oznakom ‘vrlo tajno’ bivšem ministru bezbjednosti Nenadu Nešiću, koji je, prema tvrdnjama pošiljalaca, dobio pristup povjerljivim informacijama iako za njega, kako navode, provjera ‘nije ni rađena’.

U pismu se pominje i savjetnik generalnog direktora OBA-e Predrag Despotović, za kojeg tvrde da se njegovo ime takođe pojavljuje u SKY aplikacijama i povezuje s kriminalnim strukturama, ali da on i dalje nesmetano radi u OBA-i.

Na kraju pisma postavlja se i pitanje o istrazi protiv glavnog inspektora OBA-e Damira Bevande, koji je i prema ranijim navodima, početkom aprila ove godine u službenom vozilu OBA-e vozio bivšeg zamjenika direktora SIPA-e Zorana Galića, trenutno u bjekstvu pred bh. pravosuđem.

Pošiljaoci podsjećaju da su zbog ovog događaja iz policijske stanice Ljubuški podnesene prijave protiv Bevande zbog nepoštovanja znakova obaveznog zaustavljanja.

Raportovi izvori kažu da s obzirom na ozbiljnost navoda iz ovog pisma, teško je očekivati da se članovi Komisije za nadzor nad radom OBA-e mogu oglušiti na ovakve optužbe, te smatraju da bi Komisija, zbog zaštite svog integriteta i povjerenja javnosti, morala otvoriti raspravu i provjeriti sve navedene činjenice te ih ili potvrditi ili demantovati.

Jer, kažu da bi ignorisanje ovakvog pisma samo dodatno produbilo sumnje i otvorilo prostor za nove špekulacije…

(Raport)

Nastavi čitati

Aktuelno