Connect with us

Politika

Prva mjesta na kompenzacijskim listama kao garant za osvajanje mandata čelnih ljudi stranaka

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) objavila ovjerene kandidatske liste za redovne i kompenzacijske mandate za Opšte izbore 2022. godine, Istinomjer je, kao i uoči prošlih opštih izbora, izvršio uvid u broj nositelja redovnih lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH), a koji su istovremeno i prvi na kompenzacijskim listama.
Tako, od ukupno 23 najdominantnija politička subjekta u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koja sa svojim listama za Predstavnički dom PSBiH izlaze pred birače/ice, njih čak 20 je kao nosioce kompenzacijskih lista postavilo ljude koji istovremeno nose i liste u svojim izbornim jedinicama za državni Parlament.

Za razliku od 2018. godine, kada je devet predsjednika političkih partija, i pored toga što su bili nosioci redovnih, kandidacijskih lista u svojim izbornim jedinicama, bili prvi i na listama za kompenzacijske mandate partija na čijem su čelu, ovoga puta to je slučaj sa “samo” njih tri. Radi se o predsjedniku SDP-a BiH Nerminu Nikšiću, zatim predsjedniku PDP-a Branislavu Borenoviću te prvom čovjeku HDZ 90 Iliji Cvitanoviću.

Pored čelnih ljudi navedenih stranaka, privilegiju da u izbornim jedinicama u Republici Srpskoj budu prvi na redovnoj, ali i kompenzacijskoj listi, imaju Miladin Stanić (SDS), Radovan Višković (SNSD), Nedeljko Jović (SP Petar Đokić), Nenad Grković (Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića), Aleksandar Glavaš (DNS), Milan Petković (Ujedinjena Srpska), Čedomir Stojanović (DEMOS) te Edin Ramić (SDA).

Kada se radi o Federaciji BiH, za državni nivo, pored toga što su prvi na redovnim listama, prvi i na kompenzacijskim listama su Sabina Ćudić (Naša stranka), Nermin Džindić (SBB), Aida Baručija (Bosanskohercegovačka inicijativa-Kasumović Fuad), Zlatko Miletić (NES-Za nove generacije), Hamdija Lipovača (SBiH), Senad Šepić (Koalicija Država), Slaven Bevanda (Hrvatska republikanska stranka) te Mirsad Kukić (PDA).

Pored ostalog, teško je i ne primijetiti da je od 22 politička subjekta koja smo uzeli u razmatranje tek njih dva na čelo kompenzacijskih listi postavilo ženu, što ide u prilog zaključcima do kojih je Istinomjer došao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, u kojoj smo, u kontekstu učešća i uticaja žena u politici u našoj zemlji, izvršili uvid u broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima.

Od 23 politička subjekta koja smo ovom prilikom uzeli u obzir, samo DF, NiP i HDZBiH za najveće zakonodavno tijelo u BiH nisu se odlučili da za nosioca kompenzacijske liste postave nekoga ko je prvi i na listi u svoj izbornoj jedinici.

Kompenzacijski mandati dio su izborne legislative u Bosni i Hercegovini te, u skladu s Izbornim zakonom BiH, “svaka politička stranka ili koalicija koja je ovjerena predložiti kandidate za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ili za Narodnu skupštinu RS podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidacijsku listu za kompenzacijske mandate na tom nivou”, te da “kandidacijska lista za kompenzacijske mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidacijskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica…”

Pored toga, član 1. Izbornog zakona BiH obrazlaže da “kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova i služe da kompenziraju nedovoljnu proporcionalnost na entitetskoj razini, a koja nastaje zbrajanjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu”.

Govoreći o državnom nivou, u skladu s Izbornim zakonom BiH, od 28 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Federacije BiH, 21 se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a sedam su kompenzacijski mandati. Od 14 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Republike Srpske, devet se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a pet su kompenzacijski mandati izabranih s teritorija Republike Srpske kao cjeline.

Način na koji se dodjeljuju kompenzacijski mandati detaljno je obrazložen u članu 9.6. u kojem se, između ostalog, navodi da u raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu sudjelovati samo političke stranke i koalicije koje su osvojile više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića za područje entiteta za koji je sastavljena kompenzacijska lista, pri čemu se, prema utvrđenoj formuli, raspodjeljuje ukupan broj mandata za zakonodavno tijelo koji se dodjeljuju za teritorij određenoga entiteta, umanjen za broj mandata koje su osvojili nezavisni kandidati.

Od broja mandata koje je dobila lista političke stranke ili koalicije, primjenom ovog postupka, oduzima se broj mandata koji je ta politička strankа ili koalicija osvojila, prema postupku utvrđenom u članku 9.5 ovoga Zakona. Preostali broj je broj kompenzacijskih mandata koji dobiva lista.

Ako politička strankа ili koalicija dobije negativan broj mandata primjenom postupka iz tačke ovoga članka, ta politička strankа ili koalicija zadržat će mandate dobivene u izbornim jedinicama, ali neće dobiti nijedan kompenzacijski mandat. U slučaju kada jedna ili više lista dobiju negativan broj mandata, sukladno tome se smanjuje broj mandata koji se raspodjeljuju prema postupku iz ovoga članka, kako bi se sačuvao tačan broj mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabranih s teritorija određenoga entiteta.

Izborni zakon BiH

Nosioci lista za državni Parlament u pravilu bi trebali biti oni u koje predsjednici stranaka i sama stranačka rukovodstava polažu najveće nade da će, kao prvi i najistureniji na listi, u tom smislu i najviše doprinijeti te donijeti rezultat čiji će ishod biti osvajanje direktnog mandata u pripadajućoj izbornoj jedinici. Međutim, ukoliko se nosilac redovne liste istovremeno postavi i kao nosilac kompenzacijske, teško je ne postaviti pitanje zašto je onda potrebno da se čelni ljudi političkih partija ili koalicija na ovakav način dodatno osiguravaju prvim mjestom na jednoj od kompenzacijskih lista, odnosno, može li se to, pored ostalog, shvatiti i kao nesigurnost u svoj lični, ali i stranački dobar rezultat na izborima?

Da su perjanicima političkih stranka prva mjesta na kompenzacijskim listama “osigurači” za osvajanje mandata, pred Opšte izbore 2018. godine mišljenja je bio i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vahid Šehić, podsjećajući, pored ostalog, na ranije neuspjele pokušaje da se ukine mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi.

Sigurno je da je jedan od motiva što su i nosilac liste redovne i prvi na kompenzacijskoj listi jer nije siguran da će dobiti povjerenje birača tog političkog subjekta. Bilo je i ranijih prijedloga ali nisu mogle proći te izmjene da nosilac redovne liste ne može biti prvi na kompenzacijskoj listi.
Trenutno nema naznaka da će ova anomalija našeg izbornog zakonodavstva, mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi, u skorije vrijeme biti otklonjena, dok je istovremeno jasno da se ona nastavlja koristiti kao jamac za osvajanje mandata čelnih ljudi političkih subjekata u BiH.

(Istinomjer.ba)

Politika

CRNADAK “U lobističkim ugovorima SNSD -a piše „ukinite nam sankcije“, NIGDJE SE NE SPOMINJE SRPSKA”

Nema zemlje sa bilo kakvim uticajem u svijetu, u svijetu, izuzev Rusije, Kine i Mađarske, a koju Milorad Dodik i njegovi puleni nisu vrijeđali i ponižavali. Oni su, u diplomatskom smislu, izvadili mitraljez i pucali nasumice, ne gledajući koga će pogoditi.

Poručio je to potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini RS, Igor Crnadak gostujući na Face TV.

Crnadak je govorio i o skenerima na biračkim mjestima, ali i izolaciji rukovodstva Republike Srpske, Americi, te lideru HDZ BiH Draganu Čoviću.

– Pošteni izbori su civilizacijsko dostignuće, glasanje bez pritisaka i ucjena, kao i pošteno prebrojavanje u današnje vrijeme treba da se podrazumijevaju, a ne da budu čudo neviđeno – navodi Crnadak.

Ne može se, kaže on, više krasti na izborima i oni koji su tako pobjeđivali do sada moraju znati da je tome došao kraj.

Ako je nešto dobro u ovom političkom trenutku, onda je to po Crnatkovom mišljenju sazrijevanje ideje da se prostor za manipulacije u izbornom procesu mora smanjiti.

– Ako je bio dobar prevod onoga što je govorio Kristijan Šmit, njegova poruka je bila da će se nove tehnologije uvesti na svim biračkim mjestima za izbore 2026. godine, ali da on smatra da odluke o tome, uključujući finansiranje, trebaju donijeti oni kojima je to posao. To je poruka, prije svega SNSD-u, jer ako dođe do nametanja jedini krivci za to će biti oni – tvrdi Crnadak.

Govoreći o izolaciji rukovodstva Republike Srpske, Crnadak kaže da je to logična posljedica onoga šta su oni radili poslednjih godina.

– Izuzev Rusije, Kine i Mađarske, nema zemlje sa bilo kakvim uticajem u svijetu, koju Dodik i njegovi puleni nisu vrijeđali i ponižavali. To niko u svijetu ne radi, ni Kina ni Rusija, a kamo li Republika Srpska – ističe Crnadak.

Pokazali su, kaže on, da im nije stalo do Republike Srpske, jer su samo mislili o sebi i svom interesu. Pogledajte, dodaje Crnadak, lobističke ugovore, koje su potpisali u Americi.

– Tamo piše „ukinite nam sankcije“, nigdje ni riječi šta se traži za Republiku Srpsku i njen narod – kategoričan je Crnadak.

On kaže kako rukovodstvo Srpske ponavlja da nisu izolovani, a ne mogu sjesti u automobil u Banjaluci sa porodicom i provozati se za vikend do Trebinja.

Crnadak ističe da je Republika Srpska teško hendikepirana sa ovakvim rukovodstvom, koje ne može otići ni u jednu važniju evropsku zemlju, niti imaju nekoga sa kim mogu razgovarati.

O SAD i odnosu prema Balkanu

Crnadak kaže da je sjednica PIK potvrdila da se politika SAD neće mijenjati prema našem regionu, samo što to narod uglavnom ne razumije, a mnogi u Republici Srpskoj zlonamjerno i pogrešno tumače.
Sigurno je, ističe on, da nova administracija u Vašingtonu neće priznati Republiku Srpsku kao nezavisnu državu, da će nastaviti da podržava Dejtonski sporazum, kao i evropsku, po mogućnosti i evroatlantsku orijentaciju BiH.

Ono što će biti drugačije pod novom administracijom, po Crnatkovom mišljenju jeste da je Tramp napravio korak unazad u odnosu na sve prostore gdje Amerika nema direktan interes.

– SAD više neće biti lideri procesa ili neka sila koja nekome nešto nameće. To jeste promjena, ali se odnosi samo na način djelovanja. Glavne postavke njihove politike prema Balkanu ostaju i u to ne treba sumnjati, što uopšte nije loše ni za nas u Republici Srpskoj, ni za ostale u regionu – kaže Crnadak.

Govoreći o HDZ BiH i njenom lideru Draganu Čoviću, Crnadak ističe da je on trenutno u veoma nezavidnoj situaciji.

-Vozilo u kojem se nalazi izgubilo je kontrolu, skrenulo sa puta i strovaliće se u provaliju duboku 500 metara. Svi drugi su iskočili na vrijeme i nalaze se na sigurnom, a on u narednim danima treba da donese odluku da li će i on iskočiti ili će ostati u autu koje ide u bezdan – ističe Crnadak.

Nije u redu, kaže on, sve držati zakovano, čuvati Nikolu Špirića u fotelji iako je izgubio podršku ili odbijati imenovanje novog ministra bezbjednosti koji ima podršku, i to uz retoriku koja zvuči ucjenjivački.

– Ipak, vjerujem u zdrav razum gospodina Čovića, da neće sebi dozvoliti da bude prepreka razvoju i napretku svih nas u BiH, jer mnoge dobre stvari smo uradili zajedno u periodu 2015-2019 i mislim da možemo ponovo – zaključuje Crnadak.

Nastavi čitati

Politika

SINIŠA KARAN “MUP-ovi Srpske i Srbije jačaju saradnju”

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan izjavio je danas u Beogradu da se saradnja dva ministarstva unutrašnjih poslova intenzivno pojačala posljednjih godinu dana i postala svakodnevna, te da se prvenstveno manifestuje zajedničkim obukama i usavršavanju dvije policije.

– Ovdje danas simbolično potvrđujemo tu našu blisku vezu i dobru dugogodišnju saradnju MUP-a Republike Srpske i MUP-a Srbije i, naravno Republike Srpske i Srbije u cjelini -rekao je Karan Srni u Palati “Srbija” gdje prisustvuje svečanoj akademiji povodom Dana MUP-a Srbije i Dana policije Srbije.

Na svečanosti kojoj prisustvuje i direktor policije Republike Srpske Siniša Kostrešević, kao i državno rukovodstvo Srbije, Karan je naglasio da je Republika Srpska uspostavila odličnu saradnju u oblasti obrazovanja, kako sa MUP-om Srbije, tako i sa Vojskom Srbije.

Kao najvažnije Karan je naveo iskrenost u saradnji koja je svakodnevna i u razmjeni informacija kada je riječ o oblasti organizovanog kriminaliteta i terorizma.

– Ona se intenzivno pojačala posljednjih godinu dana. Sad obilježavamo i godišnjicu Svesrpskog sabora i donošenja Deklaracije kojom je predviđeno da dodatno jačamo sve elemente našeg nacionalnog i političkog bića srpskog naroda, a dio toga se odnosi i na MUP -rekao je Karan.

Nastavi čitati

Politika

BASARA I KRESOJEVIĆ NA SLAVI U PISKAVICI “Naša sela su tihi temelji Srpske”

U atmosferi ispunjenoj vjerom, tradicijom i ponosom, Piskavica je danas proslavila hramovnu slavu Svete Trojice, okupljajući mještane, goste i predstavnike javnog života koji nisu zaboravili svoje korijene. Među njima su bili i Adriana Basara, potpisnik u Odjeljenju za demografiju Grada Banjaluka, te narodni poslanik Bojan Kresojević, koji su svojim prisustvom pokazali poštovanje prema ljudima i mjestu iz kojeg sve počinje – selu.
– Svako vraćanje u Piskavicu je više od obične posjete – to je povratak korijenima, narodu, ognjištu. U ovim krajevima živi onaj istinski duh srpskog naroda, gdje se zna red, gdje se poštuje stariji, gdje se slava dočekuje otvorenog srca, a komšija zove bratom, poručila je Adriana Basara, potpisnik u Odjeljenju za demografiju Grada Banjaluka, nakon što je prisustvovala proslavi hramovne slave Svete Trojice u svom rodnom mjestu – Piskavici.

Zajedno sa narodnim poslanikom Bojanom Kresojevićem, Basara je prisustvovala liturgiji i slavskom okupljanju koje je okupilo veliki broj mještana i vjernika.

– Slava Svete Trojice nije samo vjerski praznik – ona je simbol zajedništva, sabornosti i trajne veze između čovjeka i mjesta odakle potiče.
Basara je istakla da je posebno ponosna na ljude koji, uprkos izazovima, ostaju i žive na selu, čuvajući ono što je suštinski važno – tradiciju, rad i poštovanje.

Narodni poslanik Bojan Kresojević rekao je da je upravo ovakva sabornost ono što čini Republiku Srpsku jakom i stabilnom.

– U vremenu kada se sve češće zaboravljaju prave vrijednosti, sela poput Piskavice pokazuju da duh naroda još živi, i da postoji snaga koja se ne vidi na prvu – ali se osjeća u svakom osmijehu, u svakom rukovanju, u svakom slavskom stolu.

Zajednička poruka sa ovog okupljanja jeste da Banjaluka ne smije zaboraviti svoja sela, jer su upravo ona – kako ističe Basara – „tiha snaga Banjaluke i temelj na kojem stoji cijela Republika Srpska“.

Neka živi Banjaluka, neka žive naša sela.

Nastavi čitati

Aktuelno