Connect with us

Politika

Prva mjesta na kompenzacijskim listama kao garant za osvajanje mandata čelnih ljudi stranaka

Nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) objavila ovjerene kandidatske liste za redovne i kompenzacijske mandate za Opšte izbore 2022. godine, Istinomjer je, kao i uoči prošlih opštih izbora, izvršio uvid u broj nositelja redovnih lista za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH), a koji su istovremeno i prvi na kompenzacijskim listama.
Tako, od ukupno 23 najdominantnija politička subjekta u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koja sa svojim listama za Predstavnički dom PSBiH izlaze pred birače/ice, njih čak 20 je kao nosioce kompenzacijskih lista postavilo ljude koji istovremeno nose i liste u svojim izbornim jedinicama za državni Parlament.

Za razliku od 2018. godine, kada je devet predsjednika političkih partija, i pored toga što su bili nosioci redovnih, kandidacijskih lista u svojim izbornim jedinicama, bili prvi i na listama za kompenzacijske mandate partija na čijem su čelu, ovoga puta to je slučaj sa “samo” njih tri. Radi se o predsjedniku SDP-a BiH Nerminu Nikšiću, zatim predsjedniku PDP-a Branislavu Borenoviću te prvom čovjeku HDZ 90 Iliji Cvitanoviću.

Pored čelnih ljudi navedenih stranaka, privilegiju da u izbornim jedinicama u Republici Srpskoj budu prvi na redovnoj, ali i kompenzacijskoj listi, imaju Miladin Stanić (SDS), Radovan Višković (SNSD), Nedeljko Jović (SP Petar Đokić), Nenad Grković (Za pravdu i red-lista Nebojše Vukanovića), Aleksandar Glavaš (DNS), Milan Petković (Ujedinjena Srpska), Čedomir Stojanović (DEMOS) te Edin Ramić (SDA).

Kada se radi o Federaciji BiH, za državni nivo, pored toga što su prvi na redovnim listama, prvi i na kompenzacijskim listama su Sabina Ćudić (Naša stranka), Nermin Džindić (SBB), Aida Baručija (Bosanskohercegovačka inicijativa-Kasumović Fuad), Zlatko Miletić (NES-Za nove generacije), Hamdija Lipovača (SBiH), Senad Šepić (Koalicija Država), Slaven Bevanda (Hrvatska republikanska stranka) te Mirsad Kukić (PDA).

Pored ostalog, teško je i ne primijetiti da je od 22 politička subjekta koja smo uzeli u razmatranje tek njih dva na čelo kompenzacijskih listi postavilo ženu, što ide u prilog zaključcima do kojih je Istinomjer došao u svojoj nedavno objavljenoj analizi, u kojoj smo, u kontekstu učešća i uticaja žena u politici u našoj zemlji, izvršili uvid u broj nositeljica lista na državnom i entitetskim nivoima.

Od 23 politička subjekta koja smo ovom prilikom uzeli u obzir, samo DF, NiP i HDZBiH za najveće zakonodavno tijelo u BiH nisu se odlučili da za nosioca kompenzacijske liste postave nekoga ko je prvi i na listi u svoj izbornoj jedinici.

Kompenzacijski mandati dio su izborne legislative u Bosni i Hercegovini te, u skladu s Izbornim zakonom BiH, “svaka politička stranka ili koalicija koja je ovjerena predložiti kandidate za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ili za Narodnu skupštinu RS podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidacijsku listu za kompenzacijske mandate na tom nivou”, te da “kandidacijska lista za kompenzacijske mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidacijskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica…”

Pored toga, član 1. Izbornog zakona BiH obrazlaže da “kompenzacijski mandati podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova i služe da kompenziraju nedovoljnu proporcionalnost na entitetskoj razini, a koja nastaje zbrajanjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu”.

Govoreći o državnom nivou, u skladu s Izbornim zakonom BiH, od 28 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Federacije BiH, 21 se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a sedam su kompenzacijski mandati. Od 14 članova koje neposredno biraju birači/ce upisani/e u Središnji birački popis za glasanje na teritoriji Republike Srpske, devet se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a pet su kompenzacijski mandati izabranih s teritorija Republike Srpske kao cjeline.

Način na koji se dodjeljuju kompenzacijski mandati detaljno je obrazložen u članu 9.6. u kojem se, između ostalog, navodi da u raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu sudjelovati samo političke stranke i koalicije koje su osvojile više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića za područje entiteta za koji je sastavljena kompenzacijska lista, pri čemu se, prema utvrđenoj formuli, raspodjeljuje ukupan broj mandata za zakonodavno tijelo koji se dodjeljuju za teritorij određenoga entiteta, umanjen za broj mandata koje su osvojili nezavisni kandidati.

Od broja mandata koje je dobila lista političke stranke ili koalicije, primjenom ovog postupka, oduzima se broj mandata koji je ta politička strankа ili koalicija osvojila, prema postupku utvrđenom u članku 9.5 ovoga Zakona. Preostali broj je broj kompenzacijskih mandata koji dobiva lista.

Ako politička strankа ili koalicija dobije negativan broj mandata primjenom postupka iz tačke ovoga članka, ta politička strankа ili koalicija zadržat će mandate dobivene u izbornim jedinicama, ali neće dobiti nijedan kompenzacijski mandat. U slučaju kada jedna ili više lista dobiju negativan broj mandata, sukladno tome se smanjuje broj mandata koji se raspodjeljuju prema postupku iz ovoga članka, kako bi se sačuvao tačan broj mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabranih s teritorija određenoga entiteta.

Izborni zakon BiH

Nosioci lista za državni Parlament u pravilu bi trebali biti oni u koje predsjednici stranaka i sama stranačka rukovodstava polažu najveće nade da će, kao prvi i najistureniji na listi, u tom smislu i najviše doprinijeti te donijeti rezultat čiji će ishod biti osvajanje direktnog mandata u pripadajućoj izbornoj jedinici. Međutim, ukoliko se nosilac redovne liste istovremeno postavi i kao nosilac kompenzacijske, teško je ne postaviti pitanje zašto je onda potrebno da se čelni ljudi političkih partija ili koalicija na ovakav način dodatno osiguravaju prvim mjestom na jednoj od kompenzacijskih lista, odnosno, može li se to, pored ostalog, shvatiti i kao nesigurnost u svoj lični, ali i stranački dobar rezultat na izborima?

Da su perjanicima političkih stranka prva mjesta na kompenzacijskim listama “osigurači” za osvajanje mandata, pred Opšte izbore 2018. godine mišljenja je bio i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vahid Šehić, podsjećajući, pored ostalog, na ranije neuspjele pokušaje da se ukine mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi.

Sigurno je da je jedan od motiva što su i nosilac liste redovne i prvi na kompenzacijskoj listi jer nije siguran da će dobiti povjerenje birača tog političkog subjekta. Bilo je i ranijih prijedloga ali nisu mogle proći te izmjene da nosilac redovne liste ne može biti prvi na kompenzacijskoj listi.
Trenutno nema naznaka da će ova anomalija našeg izbornog zakonodavstva, mogućnost da nosilac redovne liste istovremeno bude prvi i na kompenzacijskoj listi, u skorije vrijeme biti otklonjena, dok je istovremeno jasno da se ona nastavlja koristiti kao jamac za osvajanje mandata čelnih ljudi političkih subjekata u BiH.

(Istinomjer.ba)

Related Topics:

Politika

MARKOVIĆ: Ako režim ne stoji iza „KomSara“, NEKA TUŽI FIRMU za izgubljenu dobit zbog neizgrađenih termoelektrana

„Ako režim zaista ne stoji iza kompanije KomSar, onda neka pokaže odgovornost i pokrene tužbu protiv te firme za izgubljenu dobit zbog nepostojećih termoelektrana koje su trebale biti izgrađene prije deset godina,“ poručio je narodni poslanik PDP-a, Slaviša Marković.

On je podsjetio da su brojni „rodoljubi“ u prethodnim godinama tužili Republiku Srpsku i naplatili milionske iznose za fiktivne izgubljene dobiti.

„Samo firma Vijadukt je, po presudi Arbitražnog suda u Vašingtonu, naplatila 110 miliona maraka od građana Republike Srpske,“ rekao je Marković, koji je i član Predsjedništva Sigurne Srpske.

Dodao je da je i Elektroprivreda Slovenije dobila arbitražu protiv RiTE Ugljevik u iznosu od 67 miliona evra, te da se taj dug danas otplaćuje kroz kompenzaciju za električnu energiju.

„Zašto Republika Srpska i RiTE Ugljevik ne pokrenu arbitražu i tužbu protiv KomSara za izgubljenu dobit? Zašto ne pokažu javnosti i građanima da režim i vodeći ljudi u Srpskoj ne stoje iza ove kompanije?“ upitao je Marković.

On podsjeća da je obaveza KomSara bila izgradnja dvije termoelektrane do 2016. godine i zapošljavanje najmanje 800 radnika.

„Do danas nije izgrađena ni jedna, a obećanja o radnim mjestima nisu ispunjena. Zar to nije dovoljno za tužbu protiv KomSara?“ ističe on.

„Od 2016. godine, kada smo bili zemlja izvoznik električne energije, došli smo u situaciju da više uvozimo nego što izvozimo. Razlog je jednostavan – nemamo obećanu proizvodnju jer nema obećanih termoelektrana. To je direktan gubitak, ne samo za energetski sistem, nego i za budžet Republike Srpske,“ naglašava Marković.

On je ukazao i na ekonomsku štetu zbog nepostojanja novih radnih mjesta.

„Da je 800 radnika bilo zaposleno, koliko bi se za ovih deset godina slilo novca u budžet po osnovu poreza, doprinosa i uplata u fondove? Zar to nije izgubljena dobit?“

Prema njegovim riječima, Republika Srpska je izgubila i značajne prihode po osnovu rudne rente.

„Sve ovo je dovoljno za ozbiljnu tužbu. Po procjenama stručnjaka, iznos izgubljene dobiti za ovih deset godina možda bi čak premašio iznos pljačke koju je KomSar napravio prodajom koncesije za ‘Istok 2’, ali nije realno očekivati da oni koji su osmislili ovu pljačku – sada sami sebe tuže,“ zaključio je Marković.

„Da bi se sve ovo pokrenulo, potrebne su ozbiljne promjene u Republici Srpskoj,“ dodao je on.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu

Vrijeme je za Republiku Srpsku u kojoj država nije privatna firma, već dom svih nas – rekao je on.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, poručio je u Prijedoru da je vrijeme da se Republika Srpska vrati svojim temeljnim vrijednostima – poštenju, odgovornosti i ponosu.

– Dok se jedni bogate, naša djeca odlaze. Dok se zaklinju u Republiku Srpsku, istu tu Republiku rasprodaju i uništavaju. Dosta je bilo pljačke, poniženja i izdaje! – naglasio je Stanivuković, pozivajući građane na jedinstvo i promjene.

On je istakao da je u Prijedoru pružio podršku prof. dr Branku Blanuši, čovjeku koji, kako je rekao, „ima snagu i znanje da pokrene promjene koje svi očekujemo“.

– Vrijeme je za Republiku Srpsku u kojoj država nije privatna firma, već dom svih nas. 23. novembra biramo poštenu, snažnu i pravednu Srpsku – biramo prof. dr Branka Blanušu! – poručio je Stanivuković.

Stanivuković je dodao da Sigurna Srpska vjeruje u narod i da će upravo taj narod biti pokretačka snaga promjena koje donose stabilnost i dostojanstvo Republici Srpskoj.

Nastavi čitati

Politika

POLITIČKI SPOR OKO PREGOVARAČA BIH SA EU: Krišto tvrdi da je odluka Parlamenta neustavna

Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto istakla je odluka Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o formiranju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU neustavna i nezakonita.

Krišto je dodala da samim tim nije obavezujuća za Savjet ministara koji je jedini nadležan za imenovanje glavnog pregovarača.

Na jučerašnjoj sjednici Savjeta ministara Krištova se pozvala na Zakon o Savjetu ministara koji jasno propisuje da ova institucija može provoditi samo odluke koje su u okviru ustavne nadležnosti donijela oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

S obzirom na to da ova odluka nije usvojena u Domu naroda, Krištova je istakla da ona, prema važećem pravnom okviru, ne može imati pravne efekte prema izvršnoj vlasti, piše današnji zagrebački “Večernji list” izdanje za BiH.

Krištova je podsjetila i na hijerarhiju pravnih akata u BiH, prema kojoj Poslovnik Predstavnikog doma ne može derogirati odredbe Ustava i zakona BiH.

Ističući da je, prema važećem ustavnom okviru, imenovanje glavnog pregovarača isključiva nadležnost Savjeta ministara, Krištova je zaključila da je potrebno poštovati ustavni okvir i zakonske propise kako bi BiH nastavila s procesom pristupanja EU bez dodatnih političkih smetnji i nesuglasica.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 30. oktobra odluku o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača sa EU i njegovih zamjenika, a glasanju i raspravi o tome nisu prisustvovali poslanici SNSD-a i Srpskog kluba.

Ovom odlukom je predviđeno da glavnog pregovarača imenuju poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno