Connect with us

Region

PRVI PUT UBIO S 15 GODINA!? Ko je Faton Hajrizi, osumnjičeni za ubistvo policajca

Na mjestu ubistva pograničnog policajca Nikole Krsanovića i ranjavanja njegovog kolege Vjekoslava Ilića, pronađeni su kosovski pasoš i njemačka lična karta na ime Artana Hajrizija, čiju je sliku iz dokumenata MUP ustupio svim medijima, da bi se oko podneva ispostavilo da osumnjičeni nije Artan, već njegov stariji brat Faton, koji je nedavno pobjegao iz zatvora.

Na mjestu ubistva pograničnog policajca Nikole Krsanovića i ranjavanja njegovog kolege Vjekoslava Ilića, pronađeni su kosovski pasoš i njemačka lična karta na ime Artana Hajrizija, čiju je sliku iz dokumenata MUP ustupio svim medijima, da bi se oko podneva ispostavilo da osumnjičeni nije Artan, već njegov stariji brat Faton, koji je nedavno pobjegao iz zatvora.

Artan Hajrizi se javio kosovskim medijima iz Njemačke, gdje ima stalni boravak i radi kao građevinski radnik, uz priču da mu je njegov stariji brat Faton ukrao dokumenta. Faton se još nalazi u bjekstvu na nepoznatoj lokaciji, a za njim na području Loznice traga više od 150 pripadnika MUP Srbije, kao i helikopteri policije. Srpski policajci nisu jedini koji tragaju za Fatonom, koji se nalazi i na potjernici kosovske policije.

Više od 150 službenika MUP traga za napadačem koji je ubio jednog, a ranio drugog policajca: Osumnjičeni Hajrizi tvrdi da je u Nemačkoj i da mu je brat ukrao pasoš

Faton je pobjegao 6. jula iz zatvora Smrekovnica, a to mu je bilo ukupno deveto bjekstvo iz zatvora, po čemu je rekorder na Kosovu. Motiv najnovijeg bekstva iz zatvora, kako je objasnio na društvenim mrežama, bilo je zlostavljanje koje je trpeo, objavili su kosovski mediji, a preneo je Kossev.

“Napustio sam Kosovo jer sam bio proganjan. Bio sam psihički zlostavljan, nisam više mogao izdržati. U ovakvom stanju neću se vratiti u zatvor. Zatvorenici tamo pate, kaucija se ne daje, ne tretiraju se svi isto”, rekao je on.

U svojim objavama na društvenim mrežama takođe je naveo da nije državni neprijatelj broj 1, za šta ga je proglasila kosovska policija koja s njim ima neraščišćene račune jer je Faton, tokom svojih brojnih bjekstava iz zatvora, ranio i nekoliko kosovskih policajaca.

Upravo je Kosovska policija raspisala za Fatonom potjernicu i pozvala građane da bilo kakvu informaciju o njemu proslijede najbližoj policijskoj stanici. Hajrizi nije izveo nikakvo spektakularno bjekstvo, već se jednostavno nije vratio s vikenda na koji je pušten, a zbog njegovog bjekstva suspendovana su dvojica službenika zatvora.

Ovo posljednje bjekstvo je deveti put da Faton Hajrizi bježi iz zatvora na Kosovu. On je javnosti posto poznat poslije ubistva ruskog vojnika, pripadnika KFOR-a, 2000. godine, a taj zločin je izvršio kad je imao samo 15 godina. Zbog ovog ubistva osuđen je na 27 godina zatvora, ali je po prvi put pobejgao poslije samo tri dana provedenih iza rešetaka zatvora u Kosovskoj Mitrovici. Kao motiv, Hajrizi je naveo da je ruskog vojnika ubio jer ga je „vidio da vređa neke Albance“.

Fatona Hajrizija tada su uhapsili pripadnici KFOR-a, ali je on vrlo brzo ponovo pobjegao, ovog puta iz zatvora u Prištini. Ponovo je hapšen i ponovo je bježao, a 2012. godine uspio je da utekne iz vojne baze.

Smjenjivali su se hapšenja, odlazak u zatvor i bjekstva, a Faton Hajrizi, koji za sebe kaže da je patriota, prilikom bjekstva poslije pljačke zlatare u Glogovcu pucao je i ranio dvojicu policajaca i vlasnika zlatare. Nakon toga je učestvao i u pucnjavi u kojoj su opet ranjena dva kosovska policajca koji su pokušali da zaustave automobil u kome su se nalazili osumnjičeni za pljačku, među njima i Faton.

Zanimljivo je da je uhapšen prije nego što je završio školovanje, pa je srednju školu nastavio u zatvoru 2018, poslije skoro 20 godina pauze dok je što boravio u zatvoru, što bježao iz njega.

Pogranični policajac Nikola Krsmanović (34) ubijen je u četvrtak, jedan sat poslije ponoći, dok je njegov kolega Vjekoslav Ilić (50) teško ranjen prilikom kontrole vozila u Lipničkom Šoru, kraj Loznice.

U prvom trenutku napadači su uspjeli da pobjegnu, a na mjestu pucnjave pronađena su dokumenta na ime Artana Hajrizija, i to pasoš takozvanog Kosova i njemačka lična karta. MUP Srbije je tada objavio da je Artan osumnjičen za ubistvo jednog i ranjavanje drugog policajca, da bi se kasnije ispostavilo da je u pitanju ipak stariji brat, Faton, prenosi Nova.rs.

Related Topics:

Region

NOVI NALAZ U VELIKOJ AFERI SA OTPADOM: 6.427 tona kod Benkovca, mikroplastika se širi

Nakon velikog protesta građana zbog ilegalno odloženog otpada u Gospiću, USKOK je danas, 9. septembra, objavio rezultate vještačenja otpada u Benkovačkom Selu, koji su pokazali da se na lokaciji bivšeg kamenoloma Kukalj nalazi najmanje 6.427 tona otpada, dok je mikroplastika pronađena i van granica odlagališta.

Kako stoji u izvještaju USKOK-a, vještačenje pokazuje da se radi o izrazito heterogenoj mješavini plastike, gume, tekstila, metala, građevinskog otpada i mineralnog materijala.

Kao ekološki najvažnije probleme izdvajaju mikroplastiku, povišene koncentracije pojedinih metala i mobilnost antimona, prenose hrvatski mediji.

USKOK je dokumente učinio dostupnim javnosti iako istraga nije javna, pozivajući se na opravdani interes javnosti. Podsjetimo, riječ je o istrazi protiv većeg broja osumnjičenih zbog sumnje da su počinili više krivičnih djela protiv životne sredine i privrede.

Rezultati vještačenja
Geofizičkim istraživanjima volumen tijela odlagališta procijenjen je na 14.775 kvadratnih metara, dok je na osnovu izmjerene gustine otpada izračunato da se na lokaciji nalazi najmanje 6.427 tona otpada. Vještaci pritom upozoravaju da je otpad izrazito nehomogen, zbog čega se njegova gustina znatno razlikuje od mjesta do mjesta.

Otpad je pronađen na površini od oko 3.675 kvadratnih metara, a zakopan je do dubine od najmanje 4,2 metra. Tijelo odlagališta mjestimično doseže visinu od gotovo devet metara, prenosi Index.hr.

Analize pokazuju da nije riječ samo o građevinskom ili mineralnom materijalu. U otpadu su pronađeni plastika, polimeri, guma, sintetička vlakna, tekstil, metalni dijelovi te drugi materijali antropogenog porijekla.

Povišene koncentracije više metala

U analiziranim kompozitnim uzorcima utvrđene su povišene koncentracije nekoliko metala. Bakar je izmjeren u koncentracijama od 3490 do 12.200 mg/kg, cink od 781 do 1150 mg/kg, olovo od 163 do 494 mg/kg, a antimon od 31,2 do 474 mg/kg.

Vještaci navode da većina analiziranih metala u testovima procjeđivanja nije pokazala veliku mobilnost. Kao najvažniji element izdvojio se, međutim, antimon. U četiri od 19 uzoraka izmjerene vrijednosti prekoračile su kriterijum od 0,7 mg/kg za prihvat na odlagalište neopasnog otpada, ali su ostale ispod kriterijuma za odlagalište opasnog otpada.

To ne znači da je sav materijal automatski klasifikovan kao opasni otpad. Vještaci posebno upozoravaju da hemijski oblici pojedinih metala nisu potpuno utvrđeni i da zbog toga nije moguće jednoznačno odrediti njihovu ekotoksičnost.

Procjena opasnog svojstva HP14 dalo je vrijednosti iznad propisane granice za sva tri analizirana kompozitna uzorka. Međutim, biološki test na organizmu Daphnia magna nije potvrdio akutnu ekotoksičnost eluata. Zaključak vještaka zato je oprezniji – postoji potencijal za ekotoksična svojstva, ali ga biotestovi nisu potvrdili kao akutnu toksičnost.

Pronađena mikroplastika

Mikroskopske analize pokazale su sekundarnu mikroplastiku, sintetička vlakna i čestice gume u analiziranim reprezentativnim uzorcima. Vještaci zaključuju da je prisustvo mikroplastike jedno od karakterističnih svojstava tog otpada.

Foto: Marko Seper/PIXSELL
Foto: Marko Seper/PIXSELL

Riječ je uglavnom o česticama veličine od približno 100 mikrometara do dva milimetra, nastalim mehaničkim trošenjem i raspadanjem većih komada plastike. Naknadno je zato sprovedeno dodatno vještačenje s 19 mjesta uzorkovanja unutar i izvan odlagališta.

Mikroplastika i van granica odlagališta

Dopuna vještačenja od 7. septembra donosi jedan od najvažnijih novih nalaza: mikroplastika je pronađena i van tijela odlagališta. Pouzdano identifikovani polimerni fragmenti pronađeni su na mjestima neposredno uz južnu ivicu te sjeverno i sjeveroistočno od odlagališta. Te su tačke udaljene približno 20 do 30 metara od ivice otpada.

Vještaci navode da raspored nalaza odgovara mogućem prenosu vjetrom, a mikroplastika se može širiti i oborinskim vodama. Na udaljenosti od oko 150 metara mikroplastika nije potvrđena, pri čemu između te tačke i odlagališta postoji i stijenska barijera.

Zaključuju da se pouzdano potvrđeni opseg lokalnog širenja zasad može utvrditi na približno 20 do 30 metara od odlagališta.

“Nivo opasnosti nije zanemariv”

U dopuni nalaza vještaci upozoravaju da se mikroplastika u životnoj sredini razgrađuje vrlo sporo, dok se veći plastični fragmenti mogu nastaviti usitnjavati i stvarati nove, još sitnije čestice. Ako otpad ostane na lokaciji izložen padavinama i daljem mehaničkom trošenju, prema nalazu postoji značajna vjerovatnoća nastavka stvaranja i lokalnog širenja mikroplastike.

“Nivo opasnosti za životnu sredinu nije zanemariv zbog postojanosti mikroplastike, mogućnosti daljeg usitnjavanja i njenog prenosa vjetrom i oborinskim vodama”, zaključuju vještaci. Navode i da bi se uklanjanjem otpada i sanacijom lokacije značajno smanjila mogućnost daljeg stvaranja i širenja mikroplastike.

Lokacija se nalazi na kraškom području, zbog čega postoji mogućnost infiltracije oborinskih voda i prenosa zagađujućih materija kroz podzemlje.

Vještaci ipak nisu utvrdili da je otpad dosad zagadio izvorišta pitke vode. Rezultati monitoringa izvorišta Biba, Kakma, Kožlovača i Turanjsko jezero tokom posmatranog perioda nisu pokazali prekoračenja propisanih parametara za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji.

Najrizičnije na samoj lokaciji

Najbliži stambeni objekti udaljeni su više od kilometra. Vještaci zato procjenjuju da je trenutna izloženost stanovništva ograničena. Najveći potencijalni zdravstveni rizik odnosi se na osobe koje dolaze u neposredan kontakt s otpadom, na primjer tokom njegovog uklanjanja i manipulacije materijalom.

Nisu pronađeni patogeni mikroorganizmi, a nije utvrđena ni radioaktivnost iznad prirodne pozadine. Ipak, vještaci upozoravaju da bi dugotrajno ostavljanje otpada moglo povećavati rizike zbog mikroplastike, mobilnih frakcija metala i mogućeg postepenog zagađenja podzemnih voda.

Nastavi čitati

Region

VUČIĆ RASPUSTIO SKUPŠTINU, zakazani izbori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je danas Ukaz o raspuštanju Skupštine Srbije i odluku o raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora koji će biti održani 25. oktobra.

U ukazu se navodi da raspušta Skupštinu Srbije izabranu 17. decembra 2023. godine, javlja TANJUG.

On je odluku donio na osnovu obrazloženog prijedloga Vlade Srbije od 7. septembra.

Predsjednik Vučić je saopštio, obraćajući se iz Predsjedništva Srbije, da ukaz stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije.

Vučić je potpisao odluku o raspisivanju izbora za narodne poslanike za 25. oktobar 2026. godine.

Rokovi za vršenje izbornih radnji počinju da teku od dana stupanja na snagu ove odluke.

Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije.

Izbore za narodne poslanike sprovešće organi za sprovođenje izbora na osnovu odredaba Zakona o izboru narodnih poslanika.

Nastavi čitati

Region

SRBIJA IDE NA VANREDNE IZBORE: Vučić danas raspušta Skupštinu, poznat datum glasanja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas u podne saopštava odluke o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora. Glasanje je najavljeno za 25. oktobar, čime Srbija ulazi u novu izbornu kampanju.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će danas u 12 časova formalno saopštiti odluku o raspuštanju Narodne skupštine i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora.

Vučić je rekao da je do njega stigao obrazloženi prijedlog Vlade Srbije za raspuštanje parlamenta, nakon čega je na njemu da donese dvije odluke – ukaz o raspuštanju Skupštine i odluku o raspisivanju izbora.

„Stigao je predlog. Sad bi trebalo da donesem dve odluke u skladu sa Ustavom i Zakonom o predsedniku“, rekao je Vučić za RTS.

Prema njegovoj najavi, parlamentarni izbori biće održani 25. oktobra 2026. godine.

Srbija ulazi u novu izbornu kampanju

Vanredni izbori dolaze više od godinu dana prije redovnog termina, a njihovo raspisivanje uslijedilo je nakon gotovo dvije godine političkih tenzija i studentskih protesta koji su počeli poslije tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.

Vlada premijera Đure Macuta još 7. septembra formalno je zatražila od predsjednika da raspusti parlament i raspiše vanredne izbore. Macut je obrazložio potez potrebom da se kroz izbore smanje društvene tenzije.

Vučić je pozvao sve političke aktere da kampanju vode bez nasilja i da se bave problemima i potrebama građana.

Poručio je da će građani na izborima imati priliku da jasno iskažu kakvu budućnost žele i koje političke opcije imaju njihovo povjerenje.

Vučić želi povratak na mjesto premijera

Izbori će imati dodatnu težinu jer se očekuje da Vučić, nakon eventualne pobjede svoje političke opcije, preuzme funkciju predsjednika Vlade Srbije.

Srpska napredna stranka već ga je predložila za kandidata za premijera ukoliko lista SNS-a osvoji vlast. Vučić se, prema ranijim najavama, ne može ponovo kandidovati za predsjednika Srbije nakon dva predsjednička mandata.

Zbog toga se predstojeći parlamentarni izbori posmatraju i kao svojevrsni referendum o njegovoj dosadašnjoj politici, ali i kao test snage vlasti nakon višemjesečnih protesta.

Sa druge strane, studentski pokret i opozicione stranke pokušavaju da iskoriste nezadovoljstvo dijela građana i izbore pretvore u najveći politički izazov za Vučića od dolaska SNS-a na vlast.

Pred Srbijom 45 dana kampanje

Ukoliko Vučić danas formalno raspiše izbore za 25. oktobar, političke stranke ulaze u intenzivnu kampanju koja će trajati narednih sedmica.

Vučić je već poručio da će prihvatiti demokratski rezultat izbora, bez obzira na to ko pobijedi.

„Sa radošću ću prihvatiti svaki demokratski rezultat“, rekao je predsjednik Srbije.

Istovremeno je pozvao sve učesnike izbornog procesa da ne pribjegavaju nasilju i da biračima ponude konkretne odgovore na probleme sa kojima se suočavaju.

Pred Srbijom je tako jedna od najvažnijih političkih utakmica posljednjih godina – izbori koji će odlučiti sastav novog parlamenta, ali bi mogli odrediti i ko će u narednom periodu biti na čelu Vlade Srbije.

Nastavi čitati

Aktuelno