Samit G7 u Francuskoj mogao bi se održati bez ličnog prisustva američkog predsjednika Donalda Trampa, a evropske zemlje su zabrinute da bi njegovo učešće putem video-linka moglo dodatno otuđiti SAD od njihovih saveznika, objavio je italijanski list “Republika”.

List podsjeća da su SAD uputile poziv ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da prisustvuje samitu G20 u Majamiju u decembru.

Neučestvovanje na samitu G7 moglo bi dovesti do toga da Bijela kuća odbije da prisustvuje sastanku NATO-a u Ankari u julu.

Iako je turska strana uvjerila svoje partnere da će Tramp biti prisutan, nedavni događaji i žalbe SAD na odbijanje saveznika da pomognu Iranu ugrožavaju integritet formata.

List ukazuje na brojne “pukotine” unutar NATO-a, uključujući i Trampov opis Alijanse kao “tigra od papira”.

Još jedan pokazatelj tenzija jeste činjenica da je američki ministar rata Pit Hegset okarakterisao kao neefikasne napore Francuske i Velike Britanije da formiraju “koaliciju” u Ormuskom moreuzu.

– Sva ova antievropska osjećanja guraju Trampa da ignoriše G7 – piše list, podsjećajući da je prošle godine američki lider napustio samit ranije i bez upozorenja.

Sjedinjene Američke Države prvi se put u svojoj istoriji suočavaju s potrebom odvraćanja dva nuklearna suparnika, Rusije i Kine, i zato moraju prilagoditi svoju vojnu nuklearnu politiku tim novim stvarnostima.

zjavio je to Robert Kadlec, pomoćnik američkog ministra odbrane za nuklearno odvraćanje, politiku i programe hemijske i biološke odbrane, dok je 20. aprila svjedočio pred Odborom za oružane snage Senata, izlažući ključne strateške prijetnje s kojima se SAD danas suočavaju.

Njegovo svjedočenje sugeriše da se Vašington boji scenarija u kojem se SAD upletu u vojni sukob s jednom od tih zemalja, što druga iskorištava. Još od kraja 1940-ih, kada jeSSSR napravio atomsku bombu, u Vašingtonu se smatralo da postoji samo jedna država koja predstavlja nuklearnu opasnost i to je bio Sovjetski Savez, a potom Rusija. Sada je tu i Kina. Štaviše, razmatra se opcija u kojoj bi Moskva i Peking zajedno djelovali protiv SAD, piše Jutarnji list.

Istovremeno ratovanje
Zbog toga sadašnja američka administracija planira da ojača svoje sposobnosti ulaganjima u nuklearni sistem krstarećih raketa lansiranih s mora (SLCM-N) i druge oružane sisteme.

– Prvi put u istoriji naše nacije suočavamo se s potrebom odvraćanja dva nuklearno naoružana suparnika, Rusije i Kine, kao i regionalnih sila s rastućim nuklearnim sposobnostima. Ovo nije hipotetički budući problem, ovo je kriza sada. Došlo je novo, opasnije doba – izneo je Kadlec stav Trampove administracije.

Prema njegovim riječima, “Rusija ostaje moćna nuklearna sila s najvećim svjetskim arsenalom i doktrinom koja eksplicitno koristi nuklearno oružje za regionalnu prisilu”. Kina, izjavio je, “sudjeluje u brzom i netransparentnom gomilanju nuklearnog oružja, uz golema ulaganja u sisteme dvojne namjene, uključujući snage dizajnirane za operacije u zapadnom Pacifiku i one sposobne za udaranje po ciljevima mnogo dalje”.

I ono glavno: SAD ne isključuju ni mogućnost da bi mogle istovremeno ratovati s Kinom i Rusijom. Kadlec je u svom izlaganju tri puta napomenuo da ako SAD uđu u direktni oružani sukob s jednom od tih zemalja, druga bi to mogla iskoristiti za postizanje vlastitih ciljeva koji su suprotni američkim interesima. Američki stručnjaci u tom kontekstu najčešće navode sljedeći scenario: SAD se iznenada nađu direktno upletene u vojnu akciju s Rusijom u Ukrajini ili Evropi dok Kina istovremeno pokušava zauzeti Tajvan, koji podržava Amerika, a oba sukoba prijete eskalacijom u nuklearni rat.

Kadlecov govor sugeriše da Pentagon favorizuje potonje gledište. Stoga Ministarstvo odbrane SAD smatra ključnim nastaviti i ubrzati program modernizacije američke nuklearne trijade, koji uključuje podmornice s balističkim raketama, interkontinentalne balističke rakete i strateške bombardere.

Trošak veći od 31 milijardu dolara
Ključnu ulogu u ovoj strategiji ima razvoj krstareće rakete SLCM-N s nuklearnim oružjem, koja bi se lansirala s mora. SAD je odlučio da je razvije tijekom prvog mandata Donalda Trampa, dijelom kao odgovor na “rastuću prijetnju Rusije”, ali je Džo Bajden predlagao ukidanje finansiranja programa, smatrajući ga preskupim i pretjeranim. Usprkos Bajdenu, Kongres je, pod pritiskom Republikanske stranke, insistirao na nastavku rada, odobravajući godišnje financiranje i za raketu i za njezu bojevu glavu W80-4 ALT. Kongresna kancelarija za budžet procjenjuje da će razvoj rakete SLCM-N koštati najmanje deset milijardi dolara do 2031. godine, a to ne uključuje troškove proizvodnje nakon 2031, preuređenje podmornica i brodova, ostale operativne troškove i troškove bezbjednosti. Na kraju, trošak programa mogao bi premašiti 31 milijardu dolara.

Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću rad na SLCM-N-u se intenzivirao. Kadlec je u svom svjedočenju u Senatu ponudio još jedan argument, koji američka vojska prethodno nije artikulisala, za nužnost ovog projektila. Izjavio je da bi on “Sjedinjenim Državama osigurao trajnu, održivu regionalnu nuklearnu prisutnost bez zavisnosti od saveznicka domaćina”. To je jasna referenca na trenutni sukob s evropskim državama članicama NATO-a, koje su spriječile SAD da koristi američke vojne baze u Evropi za rat protiv Irana.

Kremlj zasad ćuti, ali reagovao je dnevni list Komersant u kojem su napisali da “militaristički jastrebovi vide ovaj scenario kao izgovor za početak gradnje američkog nuklearnog arsenala koji će biti jednak onome Rusije i Kine zajedno (smatra se da Rusija ima otprilike 5.580 nuklearnih bojevih glava, Sjedinjene Države 5.050, a Kina 500 do 600).”

Usput, dan poslije Kadlecovog svjedočenja Pentagon je objavio očekivanje američke administracije da će dobiti odobrenje Kongresa za izdvajanje otprilike 92 milijarde dolara za nuklearno oružje u fiskalnoj 2027. godini.

Viktor Orban neće sjediti u novoformiranom Parlamentu, objavio je danas odlazeći premijer Mađarske.

Orban je rekao da je sastanak predsjedništva Fidesa upravo završen i da su „razgovori o obnovi nacionalne strane, naše frakcije, u punom jeku“.

Prema riječima Viktora Orbana, frakcija Fidesa biće formirana u ponedjeljak i biće radikalno transformisana, a predvodiće je Gergelj Guljaš.

– Mandat koji sam osvojio kao lider liste Fides-KDNP je zapravo parlamentarni mandat Fidesa, pa sam odlučio da ga vratim. Sada će nam biti potreban ne u Parlamentu, već u reorganizaciji nacionalne strane – rekao je Orban.

Takođe je najavio da će se nacionalni kokus održati sljedeće sedmice, a jesenji kongres za obnovu je pomjeren za juni.

Orban je rekao da će, ako mu kongres ukaže povjerenje, nastaviti da bude spreman za taj zadatak.

Ovo je drugi put da Orban javno govori od izbornog poraza Fidesa.

Orban je procijenio situaciju i obećao potpuno redizajniranje i transformaciju svoje stranke.

Oni koji su sada ušli u parlament nisu ljudi koji će nam tamo biti potrebni – izjavio je i govorio o tome kako su predstavnici na listi Fides-KDNP koji su ušli u parlament mogli dobro da rade u parlamentu u slučaju da su pobijedili, ali sada postoji nova situacija, a u opoziciji „trebaju nam drugačiji ljudi, drugačije sposobnosti, drugačiji predstavnici“, prenosi Blic.