Nakon što je predsjednik banjalučkog SNSD, Vlado Đajić prijetio odbornicima čak i onima iz skupštinske većine koju predvodi SNSD, predsjednik Skupštine Grada, Ljubo Ninković ponovo se oprušio na koalicione partnere.

Ninković kaže da u Banjaluci ima posla za policiju i tužilaštva, ali da su saučesnici i neki od koalicionih partnera SNSD.

– Vidjećemo u narednom periodu kakav će njihov stav biti. Ono što je mene naljutilo u nekom razgovoru sa koalicionim partnerima je to što smo mi dan prije sjeli i podijelili informacije o problemima u gradu. Podijelili smo sve ono što smo smatrali da treba naši koalicioni partneri da znaju. Nakon što smo se dogovorili, imao sam drugačiju situaciju na sjednici Kolegijuma i omogućavanja stvari oko kojih smo pričali. Deklarativno dobijam podršku koalicionih partnera naveče, a onda ujutru urade potpuno drugu stvar – kaže Ninković.

On ističe da je zbog toga kritikovao koalicione partnere i da je za godinu i po dana učinio mnogo, pa i prećutao neke stvari.

Skupštinska većina ne štima

Da neke stvari u velikoj tzv “Vidovdanskoj koaliciji” ne štimaju jasno je već od prije 3 godine, kada je rebalans budžeta usvojen bez SNSD, uz glasove ostalih koalicionih partnera u Banjaluci.

Naš izvor iz SNSD, kaže da u banjalučkom odboru ima mnogo problema, a da ih uglavnom uzrokuje rukovodstvo.

– Ninković i Đajić su odlučili da rade sve protiv Stanivukovića, ne razmišljajući o posljedicma, dok ima ljudi koji nisu saglasni sa tim stavom. Problem je nastao kada je Đajić isto to tražio i od naših koalicionih partnera, oni su neko vrijeme slijedili stav, ali dugoročno to bi imalo velike posljedice s obzirom na to da konstantna negativna kampanja može uticati i na birače, što se desilo SNSD – kaže naš izvor.

Dodaje da su odbornici Ujedinjene Srpske, DEMOS-a, SP nekoliko puta glasali za odluke koje je Stanivuković predložio, a koje su bile neophodne za Banjaluku, što je Đajiću smetalo.

– Đajić ima mnogo problema u Gradskom odboru, što se nekada vidi i javno. Često je usamljen u nekim odlukama, jedini ko ga, bar kada je javnost u pitanju slijedi jeste Ljubo Ninković. Mladen Ilić nije htio da na ovaj način bavi politikom, zato više i nije u gradskoj, nego Narodnoj skupštini – kaže naš izvor.

Ko će podržati Šobota?

Kandidata SNSD za gradonačelnika Banjaluke za sada je podržo SNSD i SPS Gorana Selaka. Predsjednik Ujedninjene Srpske, Nenad Stevandić u izjavi je bio neodređen, dok ostali nisu ni komentarisali.

Sa druge strane, Šobot je ubijeđen u podršku čitave koalicije, a kako će na kraju završiti ostaje da vidimo.

Jedno je sigurno, skupštinska većina više nije jednoglasna, šumova ima i van Skupštine, a prijetnje i sukobi polako postaju i javni.

Predsjednik Republike Srpske objavio je danas na društvenoj mreži “X” izjavu akademika Muhameda Filipovića koji je rekao da se građanski rat u BiH mogao izbjeći, ali da je SDA odbila sporazum koji je bio postignut sa srpskom stranom.

“Čisto da se zna kome je bilo do rata”, napisao je Dodik uz objavu Filipovićeve izjave za Televiziju N1 u kojoj je prepričao događaje iz devedesetih, kada je otišao da pregovara sa Slobodanom Miloševićem o izbjegavanju rata u BiH, prenosi Srna.

Filipović je rekao da je tada dogovoren teritorijalni integritet BiH, da BiH ni na kakav način neće biti uvučena u bilo kakav rat, te da Srbija otvori mogućnost uspostavljanja mira sa Hrvatskom, ali da je tada neko iz SDA telefonirao i odbio dogovor sa Srbima.

Da nije bilo tog poziva, rekao je Filipović, rat je mogao biti izbjegnut.

On je naglasio da je dogovor propao zato što je neko iz SDA telefonirao uveče kada je Adil Zulfikarpašić razgovarao sa Nikolom Koljevićem o dogovoru na koji je pristao i Alija Izetbegović.

“Izetbegoviće je sa mnom i sa Adilom taj ugovor akceptirao i čak rekao da je ugovor odličan, neka ga samo rediguju dva profesora misleći na mene i Koljevića”, naveo je Filipović.

Prema njegovim riječima, kada je započeo razgovor između Zulfikarpašića i Koljevića ušla je osoba sa telegramom iz centrale SDA u kojem je pisalo da SDA ne prihvata ne samo taj sporazum, nego nikakav sporazum sa Srbima.

“Alija Izetbegović meni nikada nije htio reći ko je to uradio. Najmanje 10 puta kasnije sam ga pitao `Molim te, Alija, reci mi kako je moguće bilo to, pa mogli smo proći bez rata`”, istakao je Filipović.

Чисто да се зна коме је било до рата. pic.twitter.com/QYmXwMPA90

— Милорад Додик (@MiloradDodik) April 28, 2024

Vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Nedeljko Ćorić izjavio je Srni da su dobrom poslovnom politikom u prethodnoj godini povećali naplatu putarine za više od 20 odsto ili za oko šest miliona KM.

Ćorić je istakao da se tendencija rasta nastavlja i u ovoj godini, kada je za prva tri mjeseca porast naplate putarine bio 11,7 odsto u odnosu na isti period lani ili više od 800.000 KM dodatnih sredstava.

“Cilj nam je da prikupimo što više sredstava i da ih usmjerimo za održavanje i možda izgradnju nekih drugih dionica auto-puta. Nismo ni blizu punog kapaciteta naplate putarine na izgrađenim dionicama, ali očekujemo to nakon puštanja u rad mosta na Savi kod Gradiške”, rekao je Ćorić, dodajući da se to očekuje do kraja sljedeće godine.

Osim povećanja naplate, cilj “Autoputeva” je i da što više korisnika pređe na sistem elektronske naplate, posredstvom tagova.

“Promovišemo taj sistem naplate da ljudi razumiju da nemaju potrebe da čekaju u redovima, da im je to skuplje i da gube vrijeme. Mnogo je vozača koji svakodnevno koriste auto-put, a nemaju tag uređaje. Vozači koji imaju tag plaćaju putarinu 18 odsto jeftinije”, naglasio je Ćorić.

On je ponovio da su “Autoputevi” u projektu realizacije jedinstvenog sistema za naplatu putarine između Republike Srpske i Srbije.

“Prošle godine smo takav sistem uspostavili sa `Autocestama FBiH`. Očekujemo da ćemo nakon Srbije uspjeti da se proširimo na Hrvatsku i ostale zemlje, koje imaju kompatibilnu opremu”, istakao je Ćorić.

Govoreći o izgradnji novih dionica auto-puteva u Republici Srpskoj, Ćorić je naveo da su trenutno u punom kapacitetu dva gradilišta, dionica Koridora “Pet ce” kod Doboja i dionica auto-puta od Bijeljine do Rače.

“Obilaznica oko Doboja poznatija kao Putnikovo brdo je kratka dionica od šest kilometara, ali jako zahtjevna i na njoj imamo dva velika tunela, most i vijadukt. Radovi se odvijaju planiranom dinamikom. Posebno smo zadovoljni kako napreduju radovi na nasipima i iskopima, na nasipima smo već na 75 odsto planiranih radova, a na iskopima 60 odsto”, precizirao je Ćorić.

On je potvrdio da je završeno oko 85 odsto radova na izgradnji mosta, te oko 40 odsto vijadukta.

Ćorić je podsjetio da se gradnja ove dionice finansira sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj od 150 miliona evra, uz 38,5 miliona evra grant sredstava.

“Drugi projekat je izgradnja dionice auto-puta od Bijeljine do Rače, duge 20 kilometara, gdje smo na komplatnoj trasi uradili prvi sloj nasipa i sad se podiže nasip na cijeloj trasi, te se kreće sa izgradnjom objekata”, naveo je Ćorić.

On je naglasio da su još dva projekta u fazi zaključivanja finansijskog ugovora.

“Na projektu Bijeljina-Brčko izabrani su najpovoljniji ponuđači, kineska kompanija `Čajna oversajz grup`. U toku je finansijsko ugovaranje, odnosno obezbjeđivanje finansijskih sredstava, koja su oni po tenderu dužni da obezbijede. Očekujemo da ćemo u naredom periodu doći do konačnog ugovora o finansiranju i same gradnje”, rekao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, dugi je projekat izgradnje auto-puta od Vukosavlja do Brčkog, gdje je kineska kompanija “Čajna stejt konstrakšn” pobijedila na tenderu i gdje je potpisan komercijalni ugovor, te se očekuje da uskoro bude potpisan i finansijski ugovor.

“Tu je isplaćen avans od 10 odsto i kineski partner je već krenuo sa pripremnim radovima”, dodao je Ćorić.

Kada je riječ o auto-putu Prijedor-Banjaluka, Ćorić je podsjetio da je obezbijeđena građevinska dozvola za značajan dio saobraćajnice, te da ne očekuje zastoj.

Ćorić je rekao da su navedeni projekti u okviru četvorogodišnjeg ciklusa gradnje, nakon kojeg bi Republika Srpska trebalo da ima novih 120 kilometara auto-puteva.