Uprava „Puteva Republike Srpske“ odlučila je da sakrije od javnosti kome je i po kojim kriterijumima u prošloj predizbornoj godini podijelila oko 700.000 maraka donacija iz dobiti preduzeća.

Dok je direktor Milan Dakić u pritvoru zbog sumnje da je umiješan u pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita, u „Putevima“ su zauzeli stav da građani Republike Srpske ne treba da znaju kome se i kako se dijeli novac ovog javnog preduzeća.

Ovakva odluka sigurno neće doprinijeti tome da se njihov poljuljani ugled u javnosti popravi.

Portal CAPITAL je u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama tražio krajem prošle godine spisak udruženja i organizacija kojima je podijeljen novac.

Zadnjeg dana zakonskog roka, umjesto konkretnih imena dobili smo šturi odgovor u dvije rečenice u kojem naš zahtjev odbijaju pravdajući se zaštitom privatnosti.

„Spisak nismo u mogućnosti dostaviti u skladu sa članom 8. Zakona o slobodi pristupa informacijama, u kojem je navedeno da će nadležni javni organ utvrditi izuzetak kada opravdano utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica“, navodi se u njihovom odgovoru u kojem nisu ostavili ni pouku o pravnom lijeku, odnosno pravo na žalbu.

Međutim oni koji su dobro upućeni u ovu tematiku kažu da se ovdje ne može govoriti o zaštiti interesa treće strane jer je važnije pitanje zaštite javnog interesa.

U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je ovdje novac dijelilo javno preduzeće koje se finansira kroz akcize na gorivo, pa je po njima nedopustivo govoriti da je zaštita bilo čijih interesa važnija od interesa građana koji imaju pravo znati kako se troši novac koji je od njih naplaćen.

Ono što je još važnije, dodaju, posao javnog preduzeća nije da finansira udruženja građana.

Portparol TI BiH Srđan Traljić kaže da se sredstva moraju dijeliti na javnom pozivu po jasnim i mjerljivim kriterijima i samo tako ćemo izbjeći korupcijske rizike.

„Ovde se radi o javnom preduzeću koje ne posluje u tržišnim uslovima,  gotovo isključivo se finansira kroz akcize na gorivo, imaju i dio prihoda od registracije vozila ali sva ta sredstva su namjenska i trebaju biti utrošena u svrhu održavanja i izgradnje novih puteva. Trošiti ta sredstva na finansiranje udruženja građana  bez javnog poziva i ne dozvoliti javnosti uvid u to kome, pod kojim uslovima i za koje projekte je dodijeljen taj novac je krajnje nedopustivo“, ocjenjuje on.

Inače, ova organizacija godinama unazad upozorava na izvlačenje novca iz javnog sektora za finansiranje partija i izbornih kampanja putem udruženja građana.

Identifikovali su preko 800 kandidata na izbornim listama koji su bili na čelu udruženja koja su dobijala javni novac sa svih nivoa vlasti u BiH, a javnosti nisu dostupni ni osnovni podaci šta su udruženja sa tim novcem uradila.

„Ovo je posebno izraženo u izbornim godinama, a sa druge strane imamo veliku razliku u finansijskim izvještajima stranaka između onoga što prijave i što potroše na terenu. Najveće stranke prikazale su gotovo dva miliona KM manje troškove kampanje od onih koje smo mi utvrdili monitoringom samo četiri segmenta“, zaključio je Traljić.

Inače, CAPITAL je opširno pisao o tome kako se novac preko donacija izvlačio u predizborne svrhe.

Primjera radi, Uprava „Autoputeva Republike Srpske“ na čelu sa Nedeljkom Ćorićem (SNSD) nekoliko dana prije početka izborne kampanje donijela je odluku o raspodjeli skoro 900.000 KM kroz donacije.

Novac je odobren za 185 projekata, a među onima koji su dobili najviše novca su udruženja i organizacije iza kojih stoje članovi SNSD-a.

Takođe, najviši funkcioneri na nivou BiH su iskoristili instrument budžetske rezerve podijelivši prije izbora na stotine hiljada maraka raznim udruženjima građana, javnim ustanovama i pojedincima, piše Capital.