Connect with us

Društvo

“PUTEVI SRPSKE” KRIJU TRAGOVE! 700.000 KM javnog novca otišlo u TAJNE DŽEPOVE u izbornoj godini

Uprava „Puteva Republike Srpske“ odlučila je da sakrije od javnosti kome je i po kojim kriterijumima u prošloj predizbornoj godini podijelila oko 700.000 maraka donacija iz dobiti preduzeća.

Dok je direktor Milan Dakić u pritvoru zbog sumnje da je umiješan u pranje novca, zloupotrebu položaja i primanje mita, u „Putevima“ su zauzeli stav da građani Republike Srpske ne treba da znaju kome se i kako se dijeli novac ovog javnog preduzeća.

Ovakva odluka sigurno neće doprinijeti tome da se njihov poljuljani ugled u javnosti popravi.

Portal CAPITAL je u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama tražio krajem prošle godine spisak udruženja i organizacija kojima je podijeljen novac.

Zadnjeg dana zakonskog roka, umjesto konkretnih imena dobili smo šturi odgovor u dvije rečenice u kojem naš zahtjev odbijaju pravdajući se zaštitom privatnosti.

„Spisak nismo u mogućnosti dostaviti u skladu sa članom 8. Zakona o slobodi pristupa informacijama, u kojem je navedeno da će nadležni javni organ utvrditi izuzetak kada opravdano utvrdi da tražene informacije uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećeg lica“, navodi se u njihovom odgovoru u kojem nisu ostavili ni pouku o pravnom lijeku, odnosno pravo na žalbu.

Međutim oni koji su dobro upućeni u ovu tematiku kažu da se ovdje ne može govoriti o zaštiti interesa treće strane jer je važnije pitanje zaštite javnog interesa.

U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je ovdje novac dijelilo javno preduzeće koje se finansira kroz akcize na gorivo, pa je po njima nedopustivo govoriti da je zaštita bilo čijih interesa važnija od interesa građana koji imaju pravo znati kako se troši novac koji je od njih naplaćen.

Ono što je još važnije, dodaju, posao javnog preduzeća nije da finansira udruženja građana.

Portparol TI BiH Srđan Traljić kaže da se sredstva moraju dijeliti na javnom pozivu po jasnim i mjerljivim kriterijima i samo tako ćemo izbjeći korupcijske rizike.

„Ovde se radi o javnom preduzeću koje ne posluje u tržišnim uslovima,  gotovo isključivo se finansira kroz akcize na gorivo, imaju i dio prihoda od registracije vozila ali sva ta sredstva su namjenska i trebaju biti utrošena u svrhu održavanja i izgradnje novih puteva. Trošiti ta sredstva na finansiranje udruženja građana  bez javnog poziva i ne dozvoliti javnosti uvid u to kome, pod kojim uslovima i za koje projekte je dodijeljen taj novac je krajnje nedopustivo“, ocjenjuje on.

Inače, ova organizacija godinama unazad upozorava na izvlačenje novca iz javnog sektora za finansiranje partija i izbornih kampanja putem udruženja građana.

Identifikovali su preko 800 kandidata na izbornim listama koji su bili na čelu udruženja koja su dobijala javni novac sa svih nivoa vlasti u BiH, a javnosti nisu dostupni ni osnovni podaci šta su udruženja sa tim novcem uradila.

„Ovo je posebno izraženo u izbornim godinama, a sa druge strane imamo veliku razliku u finansijskim izvještajima stranaka između onoga što prijave i što potroše na terenu. Najveće stranke prikazale su gotovo dva miliona KM manje troškove kampanje od onih koje smo mi utvrdili monitoringom samo četiri segmenta“, zaključio je Traljić.

Inače, CAPITAL je opširno pisao o tome kako se novac preko donacija izvlačio u predizborne svrhe.

Primjera radi, Uprava „Autoputeva Republike Srpske“ na čelu sa Nedeljkom Ćorićem (SNSD) nekoliko dana prije početka izborne kampanje donijela je odluku o raspodjeli skoro 900.000 KM kroz donacije.

Novac je odobren za 185 projekata, a među onima koji su dobili najviše novca su udruženja i organizacije iza kojih stoje članovi SNSD-a.

Takođe, najviši funkcioneri na nivou BiH su iskoristili instrument budžetske rezerve podijelivši prije izbora na stotine hiljada maraka raznim udruženjima građana, javnim ustanovama i pojedincima, piše Capital.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno