Connect with us

Društvo

PUTEVI U SRPSKOJ ODNOSE ŽIVOTE: Broj saobraćajnih nesreća u porastu

Putevi u Srpskoj i dalje odnose živote, a od početka ove godine u saobraćajnim nesrećama poginulo je 25 osoba.

Prema podacima kojima raspolaže MUP RS u periodu od januara do aprila ove godine desilo se 3.338 saobraćajnih nesreća, što je za 8 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine.

– Poginulo je 25 osoba. Teže je povrijeđeno 163, što je za 10 odsto više u odnosu na isti period 2023. godine. 880 osoba je lakše povrijeđeno što je za 15,2 odsto više u odnosu na 2023. godinu, dok broj nesreća samo sa materijalnom štetom iznosi 2.598 i veći je za 7,1 odsto – kažu iz MUP Republike Srpske.

Pogoršanje stanja
Milija Radović, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske ističe u razgovoru za Srpskainfo da je došlo do pogoršanja stanja kada je riječ o brzini i vožnji pod dejstvom alkohola.

– Došlo je do pogoršanja stanja kada je riječ o prekoračenju brzine sa 55 na 63 odsto. Takođe, povećao se i udio vozača koji voze pod dejstvom alkohola – kaže Radović

Ističe da Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske tokom cijele godine ima niz preventivnih aktivnosti za unapređenje bezbjednosti u saobraćaju.

– U skladu sa našim budžetom, koji je nedovoljan, tokom cijele godine provodimo nekoliko aktivnosti i kampanja. Imamo kampanju za alkohol, gdje obilazimo Srpsku i dijeljenjem letaka upoznajemo građane na opasnost od vožnje pod uticajem alkohola. Zatim imamo i kampanju za pješake gdje ih usmjeravamo na korišćenje bezbjednosnog prsluka i drugih sredstava za osvjetljavanje tokom noći. Za najmlađu populaciju imamo predstavu “Mirka i drugari” gdje učimo mališane o osnovnim pravilima u saobraćaju. Ne smijemo zaboraviti ni akciju za srednjoškolce, kada zajedno sa ljudima koji su teško povrijeđeni u saobraćajnim nesrećama idemo u škole, gdje im oni pričaju svoja iskustva. Tu su naravno i kampanje za vezanje pojasa, kampanje za traktore i slično – dodaje Radović.

“Potrebno je analizirati najopasnije puteve”
Radović naglašava da Zakon o bezbjednosti saobraćaja predviđa da se svake godine radi analiza bezbjednosti saobraćaja.

Ako zakon predviđa tako, onda je to potrebno raditi svake godine. Potrebno je izvršiti analizu lokacija koje su najopasnije, gdje se najviše dešavaju saobraćajne nesreće. Tamo gdje je problem brzina, treba da se realizuje mjerenje brzine. A ako se brzina prekorači, onda je potrebno poduzeti mjere. Ne trebamo čekati da opet neko pogine, pa da tek onda preduzmemo nešto – kaže on.

Smatra da je osim, preventivnih aktivnosti, potrebno i da se vozači ponašaju odgovorno tako što će poštovati saobraćajne propise i tako zaštiti svoj, ali i život drugih učesnika u saobraćaju.

Dodaje i da je neophodno izdvojiti više novca kako bi se unaprijedio kvalitet saobraćajnica.

Sankcionisano 4.309 vozača
MUP RS je u periodu od 5. do 10. maja realizovao republičku akciju pojačana kontrola učesnika u saobraćaju sa akcentom na sankcionisanje nedozvoljene brzine kretanja motornih vozila i upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola.

Tokom akcije testirano je 18.857 učesnika u saobraćaju, a sankcionisano je 4.309 vozača.

-Zbog nedozvoljene koncentracije alkohola u organizmu sankcionisano je 810 vozača, a evidentirano je 2.650 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine – kažu iz MUP RS.

Related Topics:

Društvo

NESTABILNO VRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ: Smjena sunca, oblaka i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati promjenljivo oblačno vrijeme uz sunčane intervale, ali i mogućnost lokalnih pljuskova praćenih grmljavinom, posebno u poslijepodnevnim časovima. Temperature će biti prijatne za ovo doba godine i kretaće se uglavnom između 24 i 29 stepeni Celzijusa.

Jutro će biti svježije, uz temperature od 12 do 16 stepeni, dok će tokom dana biti toplo i sparno. U većem dijelu zemlje očekuje se umjeren vjetar južnih i jugoistočnih smjerova. Meteorolozi najavljuju da će se nestabilno vrijeme zadržati i narednih dana, uz svakodnevnu mogućnost lokalnih padavina.

Građanima se savjetuje oprez prilikom planiranja aktivnosti na otvorenom, jer se pljuskovi mogu razviti veoma brzo, naročito u brdsko-planinskim predjelima. Uprkos povremenim padavinama, zadržaće se ugodno toplo vrijeme karakteristično za početak juna.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Aktuelno