Connect with us

Svijet

Putin i Šolc razgovarali: Glavne teme nuklearka Zaporožje i gasovod Sjeverni tok

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) u telefonskom razgovoru u utorak razgovarali su o situaciji oko snabdijevanja energijom i o nuklearnoj elektrani Zaporožje u Ukrajini, navodi se u saopćenju Kremlja, prenosi Reuters.

Putin je takođe rekao Šoolcu da Rusija “omogućava komitetu Crvenog krsta pristup ukrajinskim ratnim zarobljenicima dok ukrajinske vlasti to odbijaju”.

Predsjednik Rusije je u razgovoru sa Šolcom naveo da su problemi sa opskrbom Evrope gasom kroz plinovod Sjeverni tok-1 uzrokovani zapadnim sankcijama Moskvi, prenosi TASS.

O Sjevernom toku 1
Opisujući trenutnu situaciju u evropskom energetskom sektoru, Vladimir Putin je naglasio da je Rusija bila i ostala pouzdan snabdjevač energetskim resursima, ispunjavajući sve svoje ugovorne obaveze.

Za prekide u radu gasovoda Sjeverni tok 1 rekao je da su “uzrokovani antiruskim sankcijama koje ometaju njegovo održavanje”.

Putin je rekao da su bilo kakvi pokušaji da se okrivi Moskva za energetske probleme Evrope cinični, s obzirom na to da su vlasti pojedinih zemalja zatvorile isporuku gasa preko Ukrajine i Poljske kao i odbijanje da se izda dozvola za rad gasovodu Sjeverni tok 2.

Također, jedna od glavnih tema bila je Ukrajina u kontekstu “ruske specijalne vojne operacije”. Vladimir Putin je posebno skrenuo pažnju Šolcu na eklatantno kršenje međunarodnog humanitarnog prava od ukrajinske strane, neprekidno granatiranje gradova u Donbasu, što je rezultiralo smrću civila i namjernim oštećenjem civilne infrastrukture, navodi TASS.

Razgovarali su i o sigurnosti nuklearne elektrane Zaporožje (ZNPP).

“Nema napretka”
Predsjednik Rusije je detaljno govorio o mjerama koje se poduzimaju u koordinaciji s IAEA kako bi se osigurala fizička zaštita nuklearne elektrane Zaporožje.

Putin tvrdi da je elektrana izložena stalnim raketnim napadima iz Ukrajine, “što stvara realne rizike od katastrofe velikih razmjera.”

U razmjeni mišljenja o implementaciji sporazuma o prometu žita potpisanog u Istanbulu 22. jula, Vladimir Putin je naglasio “prirodu tog paketa sporazuma“ i objasnio suštinu zabrinutosti zbog “neuravnotežene raspodjele zaliha ukrajinskog žita pomorskim putem, jer samo mali dio tih pošiljki stiže do zemalja kojima je to najpotrebnije.”

– Istovremeno nema napretka u otklanjanju prepreka za izvoz ruskih proizvoda i đubriva – naglasio je Putin.

Ruska strana je potvrdila spremnost da velike količine žitarica isporuči na strana tržišta, kao i da besplatno preveze đubriva koja su blokirana u evropskim lukama u zemlje kojima je to potrebno, navodi se u saopćenju iz Kremlja.

Putin i Šolc su se dogovorili da će nastaviti kontakte.

Related Topics:

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.

“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.

Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat

U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.

Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.

Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.

“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela

​Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.

Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.

Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.

Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.

Nastavi čitati

Aktuelno