Connect with us

Svijet

PUTIN O SANKCIJAMA ZAPADA “Niste naštetili ruskoj ekonomiji”

Protiv Rusije je pokrenuta agresija bez presedana, kako bi se uništila njena ekonomija. Računica Zapada da će uništiti rusku ekonomiju, međutim, nije bila tačna, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.
– Kao što je poznato, protiv Rusije je pokrenuta sankciona agresija bez presedana. Ona je usmjerena na to da se u što kraćem roku suštinski samelje naša ekonomija, da se pljačkanjem naših valutnih rezervi oslabi nacionalna valuta rublja i da se isprovocira razorna inflacija – rekao je Putin na sjednici Savjeta za strateški razvoj i nacionalne projekte.

Prema njegovim riječima, računica Zapada da će ruska ekonomija biti uništena nije se opravdala, građani Rusije su ispoljili jedinstvo i odgovornost.

– Ta računica, kao što vidimo, svi to vide, nije se opravdala. Ruski preduzetnici, organi vlasti radili su pribrano i profesionalno, građani su ispoljili jedinstvo i odgovornost – rekao je Putin i dodao da je Rusija, zahvaljujući zajedničkom radu Vlade, Banke Rusije i drugih subjekata uspjela da stabilizuje situaciju.

On je istakao da će Rusija tražiti partnere među zemljama koje se sada dinamično razvijaju – u Aziji i Latinskoj Americi.

– Tražićemo druge, perspektivnije partnere u regionima svjetske ekonomije, koji su u fazi aktivnog rasta. To su Azija, Bliski istok, Latinska Amerika, Afrika. Upravo na tržište prijateljskih zemalja ćemo preorijentisati isporuke ruskih energenata – dodao je Putin.

Ruski predsjednik je, takođe, rekao da će Rusija, bez obzira na sankcije, nastaviti da ide samo napred, oslanjajući se na sopstvene resurse.

Zemlje Zapada uvele su nekoliko paketa sankcija protiv Rusije zbog situacije u Ukrajini. Vladimir Putin je ranije rekao da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada, kako bi se pogoršao život miliona ljudi.

Svijet

PIONIR ROBOTIKE UPOZORAVA: „Ne prilazite hodajućim robotima bliže od tri metra – mogu vas ozbiljno povrijediti!“

Rodni Bruks, pionir robotike i suosnivač iRobota, upozorava da današnji hodajući roboti mogu biti opasni za ljude. Savjetuje da im se ne prilazi bliže od tri metra dok su u pokretu, jer kinetička energija kojom održavaju ravnotežu može da izazove ozbiljne povrede.

Bruks, profesor emeritus na MIT-u i jedan od osnivača kompanije iRobot, autor je eseja “Zašto današnji humanoidi neće naučiti spretnost”, u kojem kritikuje pravac u kojem ide razvoj humanoidnih robota. Upozorava da su dvonožne mašine još uvijek daleko od toga da budu bezbjedne za rad u prostoru gdje se nalaze ljudi.

Naglašava da današnji roboti koriste snažne elektromotore i algoritam poznat kao “zero moment point” koji pumpa ogromne količine energije da bi ostali u ravnoteži. To ih čini nestabilnim i opasnim ako padnu ili ako neko dođe u kontakt sa njihovim ekstremitetima dok se kreću. Kako objašnjava Bruks, ako se veličina robota udvostruči, njegova masa se uvećava osam puta, a time i kinetička energija pri padu, što povećava rizik od povreda.

Roboti bez čula dodira i sa ozbiljnim fizičkim ograničenjima

Bruks smatra da industrija robota promašuje suštinu jer pokušava da humanoide nauči spretnosti posmatranjem video-snimaka ljudi dok obavljaju zadatke. Takav pristup zanemaruje činjenicu da je za ljudsku spretnost ključno čulo dodira. Ljudska ruka ima oko 17.000 mehanoreceptora, a čak 1.000 ih je koncentrisano u svakom prstu, dok današnji roboti nemaju ni približnu senzornu preciznost.

On podsjeća na istraživanja koja pokazuju da, kada se ljudski prsti anesteziraju i izgube čulo dodira, jednostavan zadatak poput paljenja šibice traje četiri puta duže nego inače.

Opasnost iz ličnog iskustva

Bruks je ispričao da je prije nekoliko godina bio previše blizu robota Digit kompanije Agility Robotics kada je ovaj izgubio ravnotežu i pao. Od tada ne prilazi nijednom hodajućem robotu dok je u pokretu.

Predviđa da će roboti koje ćemo zvati humanoidima za 15 godina izgledati sasvim drugačije: umjesto nogu imaće točkove, senzore na neuobičajenim mjestima, pa čak i kamere u rukama. Današnje dvonožne verzije, kaže, nisu praktične ni bezbjedne da rade rame uz rame sa ljudima.

Nastavi čitati

Svijet

BRNOVIĆ: „Duboka država“ neće Srbina za ambasadora!

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za spoljne poslove.

ako je Brnovićevo imenovanje i preuzimanje dužnosti u Beogradu odavno najavljeno i dugo očekivano, do njega na kraju ipak nije došlo, a mi smo kontaktirali bivšeg državnog tužioca Arizone u pokušaju da saznamo razloge za ovakvu odluku.

Mark Brnović, međutim, nije želeo da za Serbian Times govori o detaljima zbog kojih je povučena njegova nominacija za ambasadora u Srbiji.

-Želim da se zahvalim predsedniku na nominaciji, ali kako se proces odugovlačio, postalo je jasno da birokratije „duboke države“ (Deep state) ne žele da u Srbiji služi neko sa mojim političkim, etičkim i verskim poreklom. Konačno verujem da je ostanak blizu porodice i prijatelja u Arizoni i pronalaženje prilika da odigram veću ulogu na domaćem političkom planu najbolji put u ovom trenutku, izjavio je Brnović za naš portal.

Tramp je krajem marta nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca i kandidata za senatora Arizone, za ambasadora u Beogradu.

UMESTO BEOGRADA IDE U VAŠINGTON? Da li će predsednik Tramp ponuditi drugu poziciju Marku Brnoviću

Iako je nominacija ubrzo stigla u Odbor Senata za spoljne poslove, Brnović se nije pojavio pred tim telom koje potvrđuje imenovanja.

SAD nemaju ambasadora u Beogradu od januara ove godine, kada je tu poziciju napustio Kristofer Hil, po povratku Trampa u Belu kuću.

Nastavi čitati

Svijet

ŠOKANTAN POTEZ: Tramp povukao nominaciju Marka Brnovića za ambasadora Srbije

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa povukla je nominaciju Marka Brnovića za ambasadora u Srbiji, navodi se u odluci objavljenoj na sajtu Odbora Senata SAD za inostrane poslove.

Razlozi povlačenja Brnovićeve nominacije nisu navedeni.

Donald Tramp je krajem marta za ambasadora u Beogradu nominovao Brnovića, člana Republikanske stranke i bivšeg državnog tužioca Arizone.

FOTO: SCREENSHOT
FOTO: SCREENSHOT

Funkciju ambasadora SAD u Srbiji do januara i povratka predsjednika SAD Donalda Trampa u Bijelu kuću obavljao je Kristofer Hil.

Brnović je rođen je 1966. godine u Detroitu, Mičigen. Njegovi roditelji su bili Srbi doseljeni iz bivše Jugoslavije, otac iz Crne Gore, a majka iz Splita.

Rekao je da je njegova majka emigrirala u Sjedinjene Države da bi pobjegla od komunizma. Brnović i njegova porodica preselili su se u Arizonu kada je bio mlad. Oni su članovi lokalne srpske pravoslavne parohije u Feniksu, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno