Predsjednik SAD Donald Tramp je prošle noći najavio da će on i predsjednik Rusije Vladimir Putin sljedećeg petka na Aljasci razgovarati o okončanju ruskog rata u Ukrajini. Kremlj još nije potvrdio detalje.

Sastanak bi bio prvi samit SAD i Rusije od 2021. godine, kada se bivši predsjednik Džozef Bajden sastao sa Putinom u Ženevi.

To bi moglo da znači proboj u Trampovim naporima da okonča rat, iako nema garancije da će to zaustaviti borbe, jer Moskva i Kijev ostaju daleko udaljeni po pitanju uslova za mir.

Tramp je rekao da vjeruje da i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žele mir.

„Pošteno govoreći, predsjednik Zelenski dobija sve što mu je potrebno“, rekao je on.

Tramp je rekao da bi mirovni sporazum vjerovatno značio da bi Ukrajina i Rusija razmjenile dio teritorije koju kontrolišu.

„Ništa lako“, rekao je predsjednik, „ali ćemo nešto dobiti zauzvrat. Biće razmjene teritorija, na dobrobit obije strane“.

Tramp je novinarima rekao da je očekivani sastanak sa Putinom mogao biti i prije 15. avgusta, „ali pretpostavljam da postoje bezbjednosni aranžmani koje ljudi, nažalost, moraju preduzeti“.

Posljednji put je ruski lider bio u SAD na sastanku sa predsjednikom Barakom Obamom na Generalnoj skupštini UN u Njujorku u septembru 2015. godine.

Prema Stejt departmentu, Putin je prvi put došao u SAD kao ruski lider 2000. godine da bi se sastao sa predsjednikom Bilom Klintonom na Milenijumskom samitu UN u Njujorku.

Sastanak 2015. godine bio je njegova sedma posjeta SAD kao predsjednika Rusije. Njegov sastanak sa Trampom biće njegov osmi dolazak u SAD.

Tramp je pred novinarima izrazio oprezni optimizam, rekavši da vjeruje da „imamo šanse“ za posredovanje u postizanju mirovnog sporazuma Rusije i Ukrajine.

Objavljujući sporazum Jermenije i Azerbejdžana, Tramp je rekao da je on „riješio ključno pitanje“ uspostavljanjem „onoga što nazivaju Trampovom (transportnom) rutom za međunarodni mir i prosperitet“ i da je taj naziv po njemu „velika čast koju nisam tražio“.

Viši zvaničnik Trampove administracije rekao je novinarima da su Jermeni predložili taj naziv.

Sporazumom se predviđa stvaranje novog trgovinskog i tranzitnog koridora nazvanog po Trampu koji će povezati kopneni Azerbejdžan sa autonomnom regijom Nahčevan. To je bio ključni cilj azerbejdžanske vlade u mirovnim pregovorima.

Tramp je rekao da bi mu bila čast da dobije Nobelovu nagradu, ali je naglasio da se „politički ne angažuje zbog toga, već zato što, zaista, prvo, želim da spasem živote“, rekao je Tramp dodajući da je zato „toliko angažovan s Ukrajinom i Rusijom“.

Pominjanje nominacije Trampa za Nobelovu nagradu za mir datira iz njegovog prvog mandata i on sada, u drugom, više govori o tome kako pomaže u okončanju sukoba, kako želi da bude poznat kao mirotvorac i koliko želi da mu se dodeli nagrada.

Kada su ga pitali da li osjeća da bi događaj sličan potpisivanju mirovnog sporazuma Jermenije i Azerbejdžana mogao da se dogodi Putinu i Zelenskom, Tramp je rekao: „Mislim da mi instinkt zaista govori da imamo šanse za to“.

Ipak ukrajinski vojnici na bojnom polju imaju malo nade u diplomatsko rješenje rata, a u petak je istekao Trampov rok da Kremlj sklopi mir i izostale su njegove prijetnje Rusiji sankcijama ako to ne učini.