Connect with us

Svijet

Putin: Za suverenitet se moramo boriti, braniti ga, nema predaje

Zajedno se borimo za novu arhitekturu svjetskog poretka, i centralnu ulogu Ujedinjenih nacija u svijetu, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Istakao je da kolonijalizam još nije nestao.

“Njegovi ostaci vide se i danas. Neke manifestacije kolonijalizma do danas nisu eliminisane i još uvijek ih praktikuju brojne metropole”, rekao je Putin na prvoj plenarnoj sjednici drugog dana Samita Rusija-Afirka koji se održava u Sankt Peterburgu.

Međutim, kako kaže, era hegemonije jedne ili više država odlazi u prošlost, “ali ne bez otpora sa njihove strane”.

Rekao je da je uzajamno korisna saradnja Rusije i Afrike započeta još u prošlom vijeku, kada je SSSR pomagao afričkim zemljama u borbi protiv kolonijalizma.

“Rusiju i Afriku vezuju bliske prijateljske veze”, naveo je Putin.

Objasnio je da su stavovi Rusije i afričkih zemalja po međunarodnim pitanjima veoma bliski ili se potpuno poklapaju.

“Nije slučajno što se drugi samit Rusije i Afrike održava pod sloganom “Za mir, bezbjednost i razvoj”, rekao je Putin i dodao da će u okviru samita biti riječi o pitanjima globale i regionalne bezbjednosti, kao i o osiguranju suvereniteta afričkih zemalja.

Ruski predsjednik je naglasio da se za suverenitet mora boriti, braniti ga, a ne odustajati, a Rusija i afričke zemlje su u tome solidarne.

– Ne sudite mi na osnovu mojih uspjeha nego na osnovu toga koliko puta sam padao i ponove se podizao – citirao je Putin riječi bivšeg predsjednika Јužnoafričke Republike Nelsona Mendele i dodao da to pravilo važi i za borbu za državni suverenitet.

Istakao je da “nema predaje”.

“Rusija i Afrika ne prihvataju jednostrane sankcije i “kaznene” restriktivne mjere protiv drugih država. Rusija i Afrika se protive korišćenju klimatskih pitanja, zaštiti ljudskih prava u nepristojne političke svrhe”, istakao je Putin.

Kaže da se Rusija ne zalaže za samoizolaciju, već za saradnju ravnopravnih država, a Afrika postaje novi centar moći.

Nezavisne

Related Topics:

Svijet

TRAMP PROMIJENIO STAV: Ukrajina dobija ono što je tražila od početka rata

Predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) promijenio je, čini se, svoj stav prema Ukrajini, praktično odlučivši da im pruži podršku koju su tražili od početka rata.

Ova promjena politike uključuje značajno povećanje američke pomoći Ukrajini, uključujući obavještajnu podršku za napade duboko unutar Rusije, navodi se u tekstu Wall Street Journala.

Prema izvještaju od 1. oktobra 2025. godine, SAD su odlučile pojačati svoju podršku Ukrajini pružanjem obavještajnih podataka koji će pomoći u dugometražnim napadima na rusku energetsku infrastrukturu.

Ovo označava značajan pomak u politici pod predsjednikom Trampom, koji je nedavno odobrio prošireno dijeljenje obavještajnih podataka i razmatra snabdijevanje Ukrajine snažnim američkim raketama, uključujući Tomahawke i Barracude.

Ove rakete, s dometom do 2.400 kilometara, omogućile bi Ukrajini efikasnije napade dublje unutar ruske teritorije, potencijalno ciljajući rafinerije, gasovode i elektrane u nastojanju da poremete finansiranje ruske ratne mašinerije.

Ovaj potez, kako se navodi, dolazi nakon što su Trampovi raniji napori za postizanje mira, koji su uključivali nudi ekonomske poticaje Rusiji, nisu dali rezultate.

Nova administracija sada poziva NATO saveznike da slijede sličan smjer u dijeljenju obavještajnih podataka, a već je odobrila prodaju Ukrajini raketa s produženim dometom. Međutim, isporuke ATACMS raketa ostaju ograničene prema politici nadzora Pentagona. Evropski saveznici, posebno Njemačka, podržavaju sposobnost Kijeva da napada iza fronta kako bi presjekli ruske linije snabdijevanja. Kremlj je reagovao oprezno, dovodeći u pitanje hoće li Amerikanci izravno upravljati sistemima.

Ova eskalacija ističe promjenu američke strategije uslijed zastoja u procesu mira i trajanja sukoba, ocjenjuje WSJ.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UPOZORAVA “Samo jedna greška može preći u SVJETSKI RAT!”

Premijer Mađarske Viktor Orban rekao je danas da je situacija u svijetu takva da ”samo jedna greška može preći u svetski rat” i dodao da se pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji ne može ostvariti “pravnim trikovima” koji zaobilaze Mađarsku.

“Situacija je takva da i jedna greška može preći u svetski rat. Ne postoji racionalno izračunljivi procenat opasnosti, već konfliktna situacija u kojoj čak i jedna greška moćnijeg igrača može rezultirati bilo čim, čak i svetskim ratom, rekao je Orban pred neformalni samit EU u Kopenhagenu, prenosi mađarska novinska agencija MTI.

Govoreći novinarima pred sastanak, Orban je rekao da je video izjave koje upućuju na “pravne trikove”.

“Dosadašnje procedure proširenja vođene su u strogo uređenom postupku, moramo se toga pridržavati”, dodao je Orban, navodeći da otvaranje i zatvaranje svake oblasti zahteva glas svake države članice.

Ukrajinsko pristupanje bilo je predmet referenduma u Mađarskoj, a “mađarski narod je odlučio da ga ne podržava”, rekao je Orban i istakao da je Mađarska, “za razliku od mnogih drugih”, demokratija u kojoj narod odlučuje o važnim pitanjima.

Kako navodi Orban, Mađarska podržava strateški sporazum s Ukrajinom, ali ne i njeno članstvo u EU jer bi to značilo “uvođenje Evropske unije u rat Rusije i Ukrajine”, dodajući da bi članstvo Ukrajine značilo da “većina sredstava EU ide Ukrajini”.

“Ne znamo gde je njena istočna granica, ne znamo broj njenih stanovnika i ne može da stoji na sopstvenim nogama”, naveo je Orban, uz ocenu da Ukrajina ”nije suverena država”.

U vezi s planiranim zidom protiv dronova na istočnoj granici EU, Orban je rekao da Mađarska podržava svu vojnu saradnju.

“Ako nešto uleti u Mađarsku što nam ne pripada, oborićemo to. Sa ili bez zida protiv dronova”, istakao je mađarski premijer.

Nastavi čitati

Svijet

Izraelski komandosi upali na humanitarnu flotilu za Gazu, UHAPŠENA GRETA TUMBERG (VIDEO)

Izraelski vojnici presreli su tokom noći međunarodnu flotilu koja je pokušavala da dostavi hranu i lijekove stanovništvu Pojasa Gaze.

Saopštili su ovo organizatori misije, prema čijim je navodima, izraelska mornarica nasilno zauzela najmanje 13 brodova, dok se još oko 30 plovila i dalje probija ka obali, svega osamdesetak kilometara od Gaze.

Flotila „Global Sumud“, sastavljena od više od 40 civilnih brodova, prevozila je oko 500 parlamentaraca, advokata i aktivista iz različitih zemalja. Cilj misije bio je da probije višemjesečnu izraelsku blokadu palestinske enklave. Na snimcima koje su objavili organizatori vidi se upad vojnika na brodove i privođenje aktivista.

Greta Thunberg pod pratnjom izraelskih vojnika
Među zaustavljenim brodovima nalazi se i plovilo „Alma“, na kojem je bila švedska klimatska aktivistkinja Greta Thunberg (Tunberg). Snimci izraelskog Ministarstva inostranih poslova, koje je prenio Reuters, prikazuju Gretu kako sjedi na palubi okružena vojnicima.

Iz Izraela je saopšteno da su svi privedeni „sigurni i zdravi“ i da će biti prevezeni u izraelsku luku.

Organizatori flotile, međutim, tvrde da je riječ o „ilegalnom napadu na nenaoružane humanitarce“ i da je izraelska vojska koristila agresivne metode, uključujući vodene topove. Aktivisti navode da je misija bila isključivo humanitarna i nenasilna.

Protesti širom Evrope, oštre reakcije Turske i Španije
Incident je izazvao burne reakcije u svijetu. Tursko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je izraelski upad, nazvavši ga „terorističkim činom koji ugrožava živote nevinih civila“. Ankara je zatražila hitno oslobađanje svojih državljana.

U Italiji su izbili spontani protesti u znak podrške aktivistima, dok je Španija pozvala Izrael da garantuje sigurnost i prava učesnika misije. Irska je flotilu opisala kao „mirovnu misiju čiji je cilj da ukaže na strašnu humanitarnu katastrofu u Gazi“.

Misija se nastavlja uprkos napadima
Portparol flotile Saif Abukeshek izjavio je da su izraelske snage do sada presrele 13 brodova sa oko 200 ljudi, ali da ostatali nastavljaju svoj put.

„Naša misija se nastavlja. Oni su odlučni i čine sve da probiju opsadu“, rekao je on.

Prema podacima o praćenju, još 30 plovila je nastavilo plovidbu ka Gazi i u ranim jutarnjim satima nalazila su se na udaljenosti od 46 nautičkih milja od palestinske obale.

Izrael je u više navrata upozorio flotilu da se vrati, uz tvrdnje da se približava „aktivnoj borbenoj zoni“ i da krši „zakonitu blokadu“. Kao alternativu, izraelske vlasti ponudile su da se pomoć preveze „sigurnim kanalima“.

Organizatori su odbili ponudu i naglasili da će flotila, bez obzira na prepreke, nastaviti put sa ciljem da „svijet vidi brutalnost opsade Gaze i patnje civila koji su mjesecima bez osnovnih potrepština“.

Nastavi čitati

Aktuelno