Connect with us

Svijet

PUTIN ZAPRIJETIO: “Zapadne trupe u Ukrajini biće LEGITIMNE METE!”

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da će zapadne trupe u Ukrajini smatrati “legitimnim metama”, odbacujući sigurnosne garancije koje je juče u Parizu formulirala takozvana Koalicija voljnih.

Više zapadnih zemalja signaliziralo je da su spremne poslati trupe u slučaju primirja u Ukrajini “kako bi garantovale mir”, prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

Trupe iz najmanje 26 zemalja djelovaće kao “snaga uvjeravanja” kako bi zaštitile Ukrajinu i odvratile Rusiju od ponovnog napada nakon što trenutni rat završi, rekao je Makron.

“Ova snaga nema volju niti cilj vođenja rata protiv Rusije, ali je sila koja mora garantovati mir”, insistirao je.

Više od trideset zemalja predvođenih Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, uključujući većinu Evrope, kao i Kanadu, Tursku i Japan, čine takozvanu Koaliciju voljnih.

Mjesecima su radili s Ukrajinom na onome što se nadaju da će biti čvrste sigurnosne garancije.

Ali, Putin je odbacio ideju stranih snaga u Ukrajini.

“Ako se neke trupe pojave tamo, posebno sada, tookom vojnih operacija, polazimo od činjenice da će to biti legitimne mete za uništenje”, upozorio je ruski predsjednik.

Evropski čelnici su ožiljci prethodnih sporazuma s Rusijom – još iz 2015. – koji su se na kraju pokazali bezvrijednima u zaustavljanju sukoba u Ukrajini.

Čini se da su ovaj put odlučni da će Rusija biti trajno obeshrabrena.

Načelnici glavnih stožera posljednjih su sedmica učestvovali u onome što je jedan zvaničnik opisao kao “intenzivnu” diplomaziju kako bi finalizovali oblik garancije za Ukrajinu.

“Spremni smo. Mi Evropljani spremni smo pružiti sigurnosne garancije Ukrajini i Ukrajincima onog dana kada se potpiše mirovni sporazum”, rekao je predsjednik Makron, stojeći pored ukrajinskog predsjednika Zelenskog, prenosi “Channel4”.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno