Connect with us

Društvo

„RAČUN ZA NERAD JE DOŠAO NA NAPLATU!“ Saša Trivić “Nećemo finansirati socijalni mir i propast termoelektrana!”

​Najavljeno povećanje cijene električne energije za privredu moglo bi se odraziti na cijene robe i usluga, ali bez sistemskih promjena u upravljanju neće riješiti probleme Elektroprivrede Republike Srpske, ocijenio je za BL portal potpredsjednik Unije poslodavaca RS Saša Trivić.

Komentarišući jučerašnje poruke vlasti da će struja za privredu poskupjeti od 1. januara, dok za domaćinstva za sada neće biti povećanja, Trivić je rekao da privreda ne bi trebalo da finansira socijalni dio cijene električne energije.

„Mislim da nije u redu da privreda finansira socijalni dio cijene struje“, istakao je Trivić.

Prema njegovoj ocjeni, cijena električne energije za stanovništvo nije realna, a takva politika ne podstiče štednju i ulaganja u energetsku efikasnost. U tom kontekstu pomenuo je nedovoljna ulaganja u fasade i zaštitu objekata, kao i korišćenje struje za grijanje.

„Da je država ranije uvela realne cijene, vjerovatno bi se i građani drugačije ponašali“, smatra Trivić.

Uticaj na cijene robe i usluga

Trivić je naveo da privreda već godinama plaća skuplju električnu energiju, čija je cijena, prema njegovim riječima, danas dvostruko veća nego prije četiri ili pet godina.

„Logika i istorija cijena kažu da svako poskupljenje utiče dalje na inflaciju“, rekao je Trivić.

 

 

Govoreći o mogućnosti pekara i prehrambene industrije da podnesu veće troškove bez promjene cijena svojih proizvoda, upozorio je da bi značajnije poskupljenje električne energije imalo posljedice i na krajnje cijene.

„Ako bude značajno povećanje cijene struje, to će se odmah produžiti na talas povećanja cijena robe i usluga“, upozorio je Trivić.

Ipak, naveo je da energija u strukturi troškova prerađivača učestvuje sa oko četiri do pet odsto, zbog čega samo poskupljenje struje ne bi trebalo da bude razlog za drastičan rast cijena hrane.

„Ja ne očekujem neko veliko povećanje cijena zbog struje, jer sa proizvodne strane ne postoji razlog za drastične skokove“, rekao je Trivić.

 

Predložena posebna tarifa za prerađivačku industriju

Trivić je naveo da su privrednici predložili formiranje posebne tarifne grupe za prerađivačku industriju, za koju ne bi bilo povećanja cijene električne energije.

Prema njegovim riječima, takvo rješenje bilo je načelno dogovoreno, ali ostaje da se vidi kakav će biti stav Elektroprivrede. Dodao je da zbog težine njenog finansijskog stanja ne zna u kojem pravcu će razgovori ići.

„Ja to nikad ne bih nazvao pregovorima, jer ne možemo pregovarati o tuđoj cijeni, već možemo razgovarati da pokušamo da razumijemo bolje jedan drugog“, objasnio je Trivić za BL portal.

Bez promjena u upravljanju nema rješenja

Govoreći o finansijskim problemima ERS-a, Trivić je ocijenio da bi, posmatrano iz ugla njenog finansijskog stanja, cijena struje trebalo da bude znatno veća. Međutim, smatra da najavljeno poskupljenje samo po sebi neće biti dovoljno.

„Ali, ako pričamo o finansijskom stanju Elektroprivrede, onda bi trebala da poskupi duplo. Ovo poskupljenje neće riješiti probleme Elektroprivrede bez sistemskih promjena u upravljanju“, poručio je Trivić.

Kao trenutno najveći problem izdvojio je, prema njegovoj ocjeni, višegodišnje neodgovarajuće upravljanje termoelektranama Ugljevik i Gacko.

„Ono što ja znam, sindikati su prethodno odlučivali ko će kopati, kako će kopati, ko će raditi, a fakture za svoje ponašanje su isporučivali Elektroprivredi, i onda je Elektroprivreda sad prisiljena da isporuči to nama!“, rekao je Trivić.

Dodao je da, pored tehničkih poteškoća, ključne probleme vidi u odnosima unutar termoelektrana i načinu njihovog upravljanja.

„Tako da, pored svih tehničkih problema, osnovni problem su odnosi u termoelektranama i ko upravlja, i kome se plaća, i ko radi i ko ne radi, i ko krade i ko ne krade… Evidentno je da je račun za loše upravljanje elektroenergetskim objektima došao na naplatu“, zaključio je Trivić u razgovoru za BL portal.

BL portal

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Toplo, vjetrovito, moguća i kiša

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti toplo, vjetrovito i promjenljivo oblačno vrijeme, dok se na jugu očekuju obilnije padavine i grmljavina.

Jutro će biti pretežno vedro na sjeveru i istoku, a na zapadu i jugu oblačno, lokalno uz slabu kišu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u narednoj noći i dalje će biti oblačno uz povremenu kišu, a na jugu sa pljuskovima. Minimalna temperatura vazduha biće od četiri u kotlinskim predjelima, na istoku do 11, na jugu i lokalno na zapadu do 15, a maksimalna od 18 na jugu i krajnjem zapadu do 27 stepeni Celzijusovih na sjeveroistoku.

Duvaće umjeren i jak vjetar, na zapadu i u Hercegovini i olujan, južni.

Nastavi čitati

Društvo

STARI GRANIČNI PRELAZ U GRADIŠCI PONOVO SE OTVARA: Poznat rok, ali vozače čeka jedno veliko ograničenje

Stari Granični prelaz u Gradišci trebalo bi da bude ponovo otvoren do kraja oktobra, ali još nije poznato u kojem kapacitetu. Nadležni upozoravaju da bi zbog stanja konstrukcije mogla biti uvedena ograničenja saobraćaja, dok se naredne godine očekuju novi radovi i moguće kratkotrajne obustave.
Vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske Miroslav Janković rekao je da se stvaraju uslovi za ponovno otvaranje starog graničnog prelaza, koji je zatvoren nakon što je došlo do urušavanja dijela ograde na mostu i pješačke staze.
Prelaz bi mogao biti otvoren već do kraja oktobra
Janković je rekao da je dio radova već završen, dok bi preostali radovi trebalo da budu okončani u narednih sedam do deset dana.
„Stvorili su se uslovi za otvaranje. Očekujemo da će do kraja mjeseca on profunkcionisati, samo ćemo još vidjeti u kojem kapacitetu“, rekao je Janković.
Prema njegovim riječima, najvjerovatnije će biti omogućen prolazak putničkih vozila i autobusa, dok će konačna odluka zavisiti od procjene bezbjednosti i formalnih odluka nadležnih institucija.
„Očekujem da će biti otvoren za putnički saobraćaj i autobuse. Vidjećemo sve. Vjerujem da nećemo dugo čekati ni na formalne odluke UIO“, naveo je Janković.
To znači da bi ponovno otvaranje starog prelaza moglo olakšati saobraćaj u Gradišci, ali za sada nema najave da će kroz njega biti omogućen saobraćaj za sve kategorije vozila.
Nadvožnjak na granici nosivosti, most tek treba detaljno ispitati
Iako su radovi na dijelu infrastrukture završeni, problem predstavlja stanje konstrukcije.
Janković je rekao da je utvrđena nosivost nadvožnjaka koji vodi prema mostu, ali da je ona „na granici“.
Zbog toga je potrebno dodatno ispitivanje samog mosta.
„Moramo uraditi ispitivanje konstrukcije mosta, jer nemamo nikakve podatke o mostu, ni kakav je kvalitet čelika, ni betona“, rekao je Janković.
Istovremeno, Putevi Republike Srpske raspisali su tender za dva nadvožnjaka koja vode prema samom mostu.
Sljedeće godine moguća nova obustava saobraćaja
Ponovno otvaranje prelaza, međutim, ne znači da su problemi trajno riješeni.
Janković je najavio da će nakon dobijanja podataka o stanju konstrukcije biti odlučeno da li će se ići u sanaciju postojećih objekata ili njihovu potpunu zamjenu.
„Ili ćemo raditi sanaciju ili ćemo raditi sve novo. Očekujem te radove naredne godine, ponovo će biti obustava, ali rokovi će biti kratki i brzo ćemo završiti“, poručio je Janković.
Za vozače bi to moglo značiti da će stari granični prelaz biti otvoren do kraja ovog mjeseca, ali uz određena ograničenja, dok bi naredne godine ponovo mogao biti zatvoren zbog ozbiljnijih građevinskih radova.
Janković je najavio i da bi tokom naredne godine trebalo da uslijedi veliki investicioni ciklus u putnu infrastrukturu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

CRNI SCENARIO ZA SRPSKU: Struja bi mogla poskupjeti do 30 odsto, inflacija raste, a plata već sada ne pokriva ni 60% potrošačke korpe

Novi rast inflacije u Evropi dolazi u nezgodnom trenutku za Republiku Srpsku. Industrijska proizvodnja već je u padu, izvoz stagnira, uvoz raste, a problemi u energetskom sektoru otvaraju pitanje novih troškova za privredu i građane.

Inflacija u evrozoni u septembru je ubrzala na 3,8 odsto, nakon 3,2 odsto u avgustu i 2,2 odsto godinu ranije. Najveći skok zabilježen je kod energenata, čije su cijene bile 18,8 odsto više nego u septembru prošle godine.

Za privredu Republike Srpske to nije dobra vijest.

Domaće kompanije već rade u uslovima slabije proizvodnje i sve težeg plasmana robe na inostrana tržišta. Istovremeno, zavisnost od uvoza znači da se svaki novi rast cijena energenata i sirovina može brzo preliti na troškove poslovanja.

Industrijska proizvodnja pala 11,1 odsto

Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da je industrijska proizvodnja u avgustu bila 11,1 odsto manja nego u istom mjesecu prošle godine.

Za prvih osam mjeseci ove godine proizvodnja je smanjena 7,2 odsto, dok je u odnosu na jul, prema desezoniranim podacima, zabilježen pad od 9,2 odsto.

To znači da problem nije samo u jednom slabijem mjesecu.

Industrija već duže vrijeme ima problema sa održavanjem proizvodnje, a dodatni rast troškova energije mogao bi dodatno pritisnuti kompanije koje se već bore sa visokim cijenama sirovina, rada i transporta.

Poseban problem predstavljaju izvoznici. Njima je sve teže da povećane troškove prebace na kupce, jer se na evropskom tržištu takmiče sa kompanijama koje posluju u znatno većim ekonomijama.

Izvoz stagnira, a uvoz sve više raste

Slika nije bolja ni kada se pogledaju podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni.

Republika Srpska je od januara do avgusta izvezla robu vrijednu oko 3,47 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza dostigla približno 5,32 milijarde KM.

Izvoz je u odnosu na isti period prošle godine smanjen 0,4 odsto, dok je uvoz povećan čak 7,8 odsto.

Tako je za osam mjeseci napravljen spoljnotrgovinski deficit od oko 1,85 milijardi KM.

Izvozom je pokriveno 65,2 odsto uvoza.

Ako energenti i sirovine nastave da poskupljuju, domaće firme moraće izdvajati još više novca za robu iz inostranstva. Istovremeno, slabiji izvoz znači manje prihoda koji se vraćaju u domaću ekonomiju.

Struja bi mogla postati novi problem

Posebnu pažnju privlači stanje u elektroenergetskom sektoru.

Problemi u RiTE „Ugljevik“, nedostatak uglja i nepovoljna hidrološka situacija povećavaju pritisak na „Elektroprivredu Republike Srpske“.

Ukoliko domaća proizvodnja ne bude dovoljna, dio potrebne električne energije moraće se nabavljati na tržištu. A cijena takve energije može biti višestruko veća od cijene po kojoj se električna energija prodaje domaćinstvima.

Iz Vlade Republike Srpske najavljeno je da do marta neće biti povećanja cijene električne energije za domaćinstva, dok će privredi cijena biti povećana.

To znači da bi se prvi udar mogao osjetiti upravo u proizvodnim kompanijama.

Veći računi za struju, zajedno sa skupljim gorivom i transportom, neminovno povećavaju troškove proizvodnje. Dio firmi to može pokušati nadoknaditi višim cijenama, dok bi druge mogle smanjivati proizvodnju.

Koliko će građani platiti novi talas poskupljenja?

Prosječna neto plata u Republici Srpskoj u avgustu iznosila je 1.695 KM.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u istom mjesecu dostigla je 2.936 KM.

Drugim riječima, jedna prosječna plata pokrivala je tek 57,7 odsto vrijednosti potrošačke korpe.

Samo za hranu bilo je potrebno oko 1.354 KM.

Zato novi rast cijena energenata za građane ne znači samo skuplje gorivo ili eventualno skuplju struju. Viši troškovi proizvodnje i transporta gotovo uvijek se prije ili kasnije pojave i na rafama prodavnica.

Mlinarević: Energenti imaju snažan uticaj na inflaciju

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Predrag Mlinarević upozorava da bi dalji rast cijena energenata mogao imati snažan uticaj na ukupnu inflaciju.

Prema njegovoj ocjeni, mnogo toga zavisi od toga koliko će trajati geopolitički sukobi i poremećaji u snabdijevanju, ali i koliko brzo će se skuplje gorivo prenijeti na proizvodnju i transport.

Kao moguće mjere za ublažavanje udara naveo je smanjenje fiskalnih nameta na naftne derivate, kontrolu trgovačkih marži i efikasnije inspekcijske kontrole.

Centralna banka BiH takođe je upozorila na inflatorne rizike i procijenila da bi inflacija u posljednjem tromjesečju 2026. godine mogla dostići 4,1 odsto.

Evropska inflacija prijeti da se produži i u 2027.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja procjena Evropske centralne banke da bi inflacija mogla ostati povišena i tokom prvih mjeseci naredne godine.

Više cijene energenata već su jedan od glavnih pokretača rasta cijena u evrozoni, a njihov uticaj može se postepeno proširiti na hranu, transport i druge proizvode i usluge.

Za Republiku Srpsku je problem što se evropski inflatorni pritisak poklapa sa domaćim slabostima.

Industrija pada, izvoz stagnira, uvoz raste, a energetskom sektoru nedostaju stabilna proizvodnja i dovoljne količine uglja i vode.

Ako se tome dodaju skuplja električna energija za privredu i veći troškovi finansiranja, domaće kompanije ulaze u period u kojem će biti sve teže održati proizvodnju i konkurentnost.

A građanima ostaje manje prostora u kućnom budžetu.

Jer kada poskupi energija, rijetko ostane samo na računu za struju ili gorivo – ceh se na kraju pojavi gotovo svuda.

Nastavi čitati

Aktuelno