Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Pravoslavni vjernici danas slave Svetog Nikolu, najčešću slavu među pravoslavnim Srbima. Nikoljdan je u kalendaru Srpske pravoslavne crkve obilježen crvenim slovom i zbog toga postoji vjerovanje da tog dana ne valja raditi nikakve kućne poslove, usisavati, prati veš, čistiti. Čudotvorac, zaštitnik pomoraca i siromašnih, jedan je od najvoljenijih srpskih svetaca. Smatra se da pola Srba slavi Nikoljdan dok ona druga polovina ide na slavu, koja je uvijek u vrijeme posta.

Sveti Nikola ili Nikoljdan se uvijek slavi 19. decembra, na dan kada je ovaj svetitelj umro 345. godine nove ere. Pretpostavlja se da se kao porodična slava obilježava od samog početka primanja hrišćanstva, ali pouzdani podaci postoje da se slavi od XIII vijeka nakon reformi koje je Sveti Sava uveo u pravoslavlje srpskog naroda.

Slava Sveti Nikola je strogo posna slava jer pada u vrijeme Božićnog posta i nikako je ne treba pripremati i dočekivati goste sa mrsnom trpezom. Slavski kolač, žito i vino su obavezni. Na dan slave, domaćin kuće ujutru treba da ponese slavski kolač, žito, vino i svijeću u crkvu i prisustvuje jutarnjoj liturgiji, nakon koje sveštenik sječe slavski kolač. Potom se porodica i gosti u porodičnom domu domaćina slave okupljaju za slavskom trpezom. Od izuzetnog je značaja da članovi porodice budu prisutni, a naglašava se i da nipošto ne treba vratiti nikoga ko toga dana dođe u kuću domaćina. Svakako, svoju slavu možete proslaviti i u nekom od restorana za proslave, ukoliko imate veliki broj gostiju.

Sveti Nikola se smatra zaštitnikom moreplovaca, putnika, siromašnih, djece, učenih ljudi i trgovaca. Poznat je po velikodušnosti i brojnim dobročinstvima koje je činio, želeći da pomogne čistog srca, iz iskrenih hrišćanskih pobuda. Trudio se da se za njegova dobra djela ne sazna da ih je on učinio. Predanje kaže da je djeci krišom kroz prozor ili u cipele ostavljao poklone. Nadaleko je poznata i priča kako je tri sestre iz siromašne porodice u Patari spasao da se ne odaju bludničenju tako što je tajno porodici poklonio vreće zlata. Zahvaljujući tome, kult Svetog Nikole nije rasprostranjen samo kod pravoslavnih hrišćana, već i kod katolika.

Sveti Nikola slava i običaji
Za čuda Svetog Nikole vezuju se i brojne legende od kojih je svakako jedna od najčuvenijih da je Sveti Nikola povratio vid Stefanu Dečanskom. U znak zahvalnosti, srpski kralj je bogato darovao hram u Bariju u kome se nalaze mošti ovog svetitelja i čudotvorca. Sveti Nikola (Nikolaj Mirlikijski), rođen je u gradu Patara u Likiji, koji se nalazi na teritoriji današnje Turske. Zamonašio se u manastiru Novi Sion, koji je osnovao njegov stric Nikolaj, episkop patarski. Nakon smrti roditelja Nikola je kompletan imetak i sve što je posjedovao razdijelio za pomoć siromašnima.

Upokojio se 19. decembra 345. godine (odnosno 6. decembra po gregorijanskom kalendaru). Prvobitno je sahranjen u Sabornoj crkvi Mirlikijske mitropolije. Međutim, njegove mošti prenijete su u Italiju, u manastir Svetog Jovana Preteče u Bariju, krajem XI vijeka, tačnije 1096. godine, nakon što su Turci zauzeli Likiju, te je postojao osnovan strah kako bi mošti svetitelja mogle biti oskrnavljene od strane turskih ovajača. Tri godine kasnije, u Bariju je sagrađena i veličanstvena crkva posvećena ovom svetitelju.