Starosna granica za odlazak u penziju svake godine se lagano pomjera, a sve je duža i lista zemalja u kojima su sve glasniji zahtjevi da se radi do 70. godine.

To je uglavnom uslovljeno činjenicom da je životni vijek sve duži, ali i da su penzioni sistemi puni nedostataka.

Najglasniji zahtjevi dolaze iz Njemačke, gdje je nedavno i predstavnik Saveza njemačke metaloprerađivačke i elektro industrije Stefan Volf, iznjeo zahtjev da se podigne granica za odlazak u penziju na 70 godina.

– Ako obratimo pažnju na demografska kretanja i opterećenja socijalnih i penzionih fondova, onda moramo doći do zaključka da su rezerve iscrpljene. Ne preostaje nam ništa drugo nego više rada i dužiradni vijek – poručio je Volf.

Naime u ovoj zemlji, kao i kod nas, penzioni sistem funkcioniše na međugeneracijskoj solidarnosti, a sve je manje rješenja kako obezbjediti nivo penzija obzirom da radnika nedostaje, a penzionera je sve više.

Rješenje koje je sada na snazi u Njemačkoj je da se starosna granica za odlazak u penziju do 2029. godine postepeno podiže sa 65 na 67 godina. Ko prije toga ide u penziju, ne može da računa na pun iznos.

Da starosna dob za penzionere mora porasti tvrdi i ugledni poljski ekonomista Pavel Dobrovolski.

– Zaboravimo na 60. ili 65. godinu kao trenutak napuštanja tržišta rada. Ova prekretnica dolazi iz demografske realnosti sredinom dvadesetog veka. Imamo dobre šanse da navršimo 80 godina, što bi značilo da bismo, uključujući i period studija, potrošili pola svog života neproduktivno za ekonomiju, a neko bi morao da nas finansira. To je neodrživo. Mnogo duži rad biće norma – ocjenio je Dobrovolski, glavni ekonomista Poljskog fonda za razvoj u intervjuu za 300 Economi.

POMJERA SE STAROSNA GRANICA I U BiH

Od 1. januara ove godine i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj vrijede nova pravila za odlazak u penziju.

U Federaciji BiH je Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je donesen prije četiri godine propisano da se prag za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne penzije svake godine pomjera, ali zaključno sa 65 godina.

Tako od početka ove godine pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju u Federaciji BiH imaju muškarci osiguranici koji su napunili 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, kao i žene s navršenih 57 godina i šest mjeseci života te 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

U Republici Srpskoj svi osiguranici koji u 2022. godini navrše 40 godina penzijskog staža imaju pravo na starosnu penziju sa napunjenih 59 godina, a žena osiguranik sa 35 godina staža osiguranja ima pravo na starosnu penziju kad navrši 57 godina.

– Prema Zakonu o PIO, koji je u primjeni od 2012. godine, u prelaznom periodu do 2025. godine, uslovi za ostvarivanje prava se postepeno mijenjaju, tako da se početka ove godine granica navršenih godina života povećava za četiri mjeseca – saopšteno je iz Fonda PIO.

Iz Fonda su napomenuli da, u skladu sa Zakonom o radu, osiguranici koji ispune jedan od ovih uslova mogu da nastave da rade do navršenih 65 godina.

REGION

Pravo na starosnu penziju u Hrvatskoj stiče osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina penzionog staža. U prelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu penziju s nižom starosnom dobi.

Od 2021. važe nova rigoroznija pravila za penzionisanje žena u Srbiji. Tako će biti sve do 2032. kada će žene moći da idu u penziju sa 65 godina starosti, što je dve godine kasnije nego danas, dok se uslovi za penzionisanje, muškaraca, barem za sada, nisu mijenjali i ostala je granica od 65 godina starosti.

Osiguranici u Crnoj Gori stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.

U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina. Međutim u penziju mogu i mlađi penzioni osiguranici uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne prije 60. godine života.

STANJE U EVROPI- RADIĆEMO I POSLIJE 70. GODINE

Istraživanje finskog Centra za penzije je pokazalo da će mlađi Evropljani raditi i posle 70. godineimajući u vidu da većina evropskih zemalja razmatra povećanje starosne granice za penzionisanje u ovoj deceniji, prenosi Juronjuz.

Istraživanje je naime pokazalo je da više država u Evropi prilagođava starosnu granicu za penziju na osnovu očekivanog životnog vijeka, a ne na osnovu zarade ili doprinosa, a riječ je o zemljama u kojima je duži životni vijek, a uslovi rada znatno povoljniji.

Pored Finske, ovaj mehanizam je dostupan na Kipru, u Danskoj, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Holandiji, Portugalu i Slovačkoj. U glavnom dijelu, promjene u penzionim dobima trebalo bi da budu uvedene do 2030.

U većini zemalja članica EU, prema finskom Centru za penzije, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina.

Španija, Njemačka i Francuska su povećale granice sa 65 na 67, dok Britanija i Irska imaju za cilj 68 godina kao starosnu granica za odlazak u penziju.

U nekim zemljama starosna dob za penzionisanje je različita za muškarce i žene, s tim da žene imaju nižu starosnu granicu.

Starosna granica za odlazak u penziju je fleksibilna u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj što znači da osoba može da se penzioniše u određenom starosnom rasponu.

(Buka)