Connect with us

Društvo

RADIĆEMO “DOK NE UMREMO” Starosna granica za odlazak u penziju pomjerena na 70

Starosna granica za odlazak u penziju svake godine se lagano pomjera, a sve je duža i lista zemalja u kojima su sve glasniji zahtjevi da se radi do 70. godine.

To je uglavnom uslovljeno činjenicom da je životni vijek sve duži, ali i da su penzioni sistemi puni nedostataka.

Najglasniji zahtjevi dolaze iz Njemačke, gdje je nedavno i predstavnik Saveza njemačke metaloprerađivačke i elektro industrije Stefan Volf, iznjeo zahtjev da se podigne granica za odlazak u penziju na 70 godina.

– Ako obratimo pažnju na demografska kretanja i opterećenja socijalnih i penzionih fondova, onda moramo doći do zaključka da su rezerve iscrpljene. Ne preostaje nam ništa drugo nego više rada i dužiradni vijek – poručio je Volf.

Naime u ovoj zemlji, kao i kod nas, penzioni sistem funkcioniše na međugeneracijskoj solidarnosti, a sve je manje rješenja kako obezbjediti nivo penzija obzirom da radnika nedostaje, a penzionera je sve više.

Rješenje koje je sada na snazi u Njemačkoj je da se starosna granica za odlazak u penziju do 2029. godine postepeno podiže sa 65 na 67 godina. Ko prije toga ide u penziju, ne može da računa na pun iznos.

Da starosna dob za penzionere mora porasti tvrdi i ugledni poljski ekonomista Pavel Dobrovolski.

– Zaboravimo na 60. ili 65. godinu kao trenutak napuštanja tržišta rada. Ova prekretnica dolazi iz demografske realnosti sredinom dvadesetog veka. Imamo dobre šanse da navršimo 80 godina, što bi značilo da bismo, uključujući i period studija, potrošili pola svog života neproduktivno za ekonomiju, a neko bi morao da nas finansira. To je neodrživo. Mnogo duži rad biće norma – ocjenio je Dobrovolski, glavni ekonomista Poljskog fonda za razvoj u intervjuu za 300 Economi.

POMJERA SE STAROSNA GRANICA I U BiH

Od 1. januara ove godine i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj vrijede nova pravila za odlazak u penziju.

U Federaciji BiH je Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je donesen prije četiri godine propisano da se prag za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne penzije svake godine pomjera, ali zaključno sa 65 godina.

Tako od početka ove godine pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu penziju u Federaciji BiH imaju muškarci osiguranici koji su napunili 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, kao i žene s navršenih 57 godina i šest mjeseci života te 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

U Republici Srpskoj svi osiguranici koji u 2022. godini navrše 40 godina penzijskog staža imaju pravo na starosnu penziju sa napunjenih 59 godina, a žena osiguranik sa 35 godina staža osiguranja ima pravo na starosnu penziju kad navrši 57 godina.

– Prema Zakonu o PIO, koji je u primjeni od 2012. godine, u prelaznom periodu do 2025. godine, uslovi za ostvarivanje prava se postepeno mijenjaju, tako da se početka ove godine granica navršenih godina života povećava za četiri mjeseca – saopšteno je iz Fonda PIO.

Iz Fonda su napomenuli da, u skladu sa Zakonom o radu, osiguranici koji ispune jedan od ovih uslova mogu da nastave da rade do navršenih 65 godina.

REGION

Pravo na starosnu penziju u Hrvatskoj stiče osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina penzionog staža. U prelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu penziju s nižom starosnom dobi.

Od 2021. važe nova rigoroznija pravila za penzionisanje žena u Srbiji. Tako će biti sve do 2032. kada će žene moći da idu u penziju sa 65 godina starosti, što je dve godine kasnije nego danas, dok se uslovi za penzionisanje, muškaraca, barem za sada, nisu mijenjali i ostala je granica od 65 godina starosti.

Osiguranici u Crnoj Gori stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.

U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina. Međutim u penziju mogu i mlađi penzioni osiguranici uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne prije 60. godine života.

STANJE U EVROPI- RADIĆEMO I POSLIJE 70. GODINE

Istraživanje finskog Centra za penzije je pokazalo da će mlađi Evropljani raditi i posle 70. godineimajući u vidu da većina evropskih zemalja razmatra povećanje starosne granice za penzionisanje u ovoj deceniji, prenosi Juronjuz.

Istraživanje je naime pokazalo je da više država u Evropi prilagođava starosnu granicu za penziju na osnovu očekivanog životnog vijeka, a ne na osnovu zarade ili doprinosa, a riječ je o zemljama u kojima je duži životni vijek, a uslovi rada znatno povoljniji.

Pored Finske, ovaj mehanizam je dostupan na Kipru, u Danskoj, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Holandiji, Portugalu i Slovačkoj. U glavnom dijelu, promjene u penzionim dobima trebalo bi da budu uvedene do 2030.

U većini zemalja članica EU, prema finskom Centru za penzije, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina.

Španija, Njemačka i Francuska su povećale granice sa 65 na 67, dok Britanija i Irska imaju za cilj 68 godina kao starosnu granica za odlazak u penziju.

U nekim zemljama starosna dob za penzionisanje je različita za muškarce i žene, s tim da žene imaju nižu starosnu granicu.

Starosna granica za odlazak u penziju je fleksibilna u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj što znači da osoba može da se penzioniše u određenom starosnom rasponu.

(Buka)

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno