Connect with us

Društvo

RADNICI “GRADA” USTALI PROTIV VLADE Nema plata, nema doprinosa – ŠTRAJK UPOZORENJA, SLIJEDI BLOKADA!

Zaposleni u Akcionarskom društvu „Grad“ Bijeljina, čiji je vlasnik Vlada Republike Srpske, održali su jednočasovni štrajk upozorenja pred pokretanje generalnog štrajka zbog nagomilanih problema koji, kako su ranije saopštili, ozbiljno dovedeni u pitanje njihovu i egzistenciju njihovih porodica. Zahtjev za rješenje tih problema, kako navode, nije naišao na odgovarajući odgovor nadležnih.

Radnici “Grada” zahtijevaju isplatu plata za april i maj, isplatu ostalih ličnih primanja do kraja juna, refundiranje troškova za liječenje zaposlenih iz prethodnog perioda, te da Uprava i Nadzorni odbor preduzmu sve sa nadležnim organima kako bi se dugoročno riješili problemi funkcionisanja preduzeća.

Radnici nisu htjeli da daju izjave, a v.d. direktora AD “Grad” Bijeljina, Predrag Mićić kaže da ima razumijevanje za njihove zahtjeve, te da je u stalnom kontaktu sa Ministarstvom poljoprivrede kako bi dobili podršku i konkretnu pomoć od Ministarstva u prevazilaženju situacije.

“U ovom momentu su nam neophodna finansijska sredstva za prevazilaženje trenutne situacije ali i izrada Akcionog plana, pravci i smjernice u kom Društvo treba da ide u smislu organizacije i eventualno novih djelatnosti koje će donijeti nove prihode. Evidentno je da sada imamo nesrazmjeru između prihoda i rashoda. Samo ću napomenuti da su u ukupnim rashodima, rashodi za plate preko 70 odsto”, navodi Mićić.

Pored novčane pomoći Vlade Srpske koju, kaže dalje Mićić, očekuju i vjeruju da neće izostati, traže i intenzivniju institucionalnu podršku institucionalno u smislu, a koja se odnosi na sprečavanje nelegelne trgovine.“Nelegalna trgovina direktno utiče na promet a.d. “Grad”, a ne donosi nikom ništa dobro. Štetu od nje snose svi u lancu”, zaključio je Mićić.

U okviru AD “Grad” Bijeljina posluje Agrotržni centar: Kvantaška pijaca, Stočna pijaca i Buvljak hala.

BN

Društvo

SRAMOTA! Ministar Minić nije došao u Bijeljinu, ratari najavili protest!

U Gradskoj upravi Bijeljine održan je sastanak sa poljoprivrednicima o cijeni pšenice pred predstojeću žetvu. Iako su bili uredno pozvani, sastanku se nisu odazvali ni predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srpske ni mlinari. Semberski ratari traže da cijena pšenice bude od 40 do 45 feninga po kilogramu.

“Vidite i sami, došli su samo proizvođači, radi muke. Za 7 dana ćemo sa kombajnom u njivu, a ne zna se cijena. Svake godine je ista priča. Jedan dio kolega najavljuje i proteste i mi to podržavamo”, rekao je Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

On je naveo da je suština pronaći način kako da se dođe do cijene pšenice koja će biti prihvatljiva za sve u lancu proizvodnje hljeba.

“Mislim da Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo spoljne trgovine, Vlada Republike Srpske ima milion načina kako se može doći do prihvatljive cijene pšenice. Trebamo po hitnom postupku sjesti da razgovaramo, uključiću i predsjednika Republike Srpske. Nemojte nas ostaviti na cjedilu jer ovo je kraj poljoprivredne proizvodnje”, rekao je Bakajlić.

Nezadovoljni situacijom zbog ovog gorućeg problema, Udruženje poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice i Udruženje
poljoprivrednih proizvađača sela Semberije u ponedjeljak planiraju da blokiraju granični prelaz “Rača”.

BN

Nastavi čitati

Društvo

PRILIKA ZA DODATNU ZARADU: Ovo su najtraženiji sezonski poslovi, a evo kakve su plate

Sezonski poslovi često su prilika za dodatnu zaradu, ali i za sticanje novih iskustava. Ipak, ne zarađuju svi isto – neki poslovi se ističu po znatno većim dnevnicama i mjesečnim primanjima. Ko su najplaćeniji sezonski radnici i gdje vrijedi tražiti posao tokom sezone?

Luksuzni turizam – vrhunski honorari

Rad u ekskluzivnim hotelima, restoranima ili na luksuznim ljetovalištima donosi najviše zarade u sektoru turizma. Menadžeri i šefovi kuhinja mogu zarađivati i preko 3.000 evra mjesečno, dok konobari i barmeni u prestižnim objektima često imaju dnevnice između 40 i 80 evra, uz dodatne napojnice koje mogu značajno povećati zaradu.

Građevina – poslovi sa visokom dnevnicom

Specijalizovani radnici poput zidara, tesara i varioca tokom sezone mogu računati na dnevnice od 30 do 70 evra, a kod hitnih ili zahtjevnijih poslova i više. Nedostatak kvalifikovanih radnika i sezonski intenzitet rada povećavaju cijenu rada.

Poljoprivreda – plaćanje po učinku

Berba voća i povrća, naročito kod skupljih kultura kao što su jagode ili breskve, može donijeti zaradu od 20 do 50 evra dnevno, u zavisnosti od količine i brzine rada. Kod nekih poslova plaćanje po kilogramu omogućava vrijednim radnicima i veće prihode.

IT i freelance poslovi – sezonski ali unosni

Programeri, dizajneri i digitalni stručnjaci koji rade sezonske projekte mogu zaraditi od 1.000 do 5.000 evra mjesečno, u zavisnosti od angažmana i kompleksnosti posla. Ovo su često honorarni poslovi koji omogućavaju fleksibilnost i dobru nadoknadu.

Rad na jahtama i kruzerima – luksuz i dobra zarada

Sezonski poslovi na jahtama i kruzerima donose mjesečne plate u rasponu od 1.500 do 4.000 evra, uz pokrivene troškove smještaja i hrane. Poslovi uključuju od servisnog osoblja do kapetana i tehničara.

Najplaćeniji sezonski poslovi zahtijevaju specijalizovane vještine ili rad u luksuznim uslovima, a zarade mogu biti i do nekoliko hiljada evra mjesečno. Oni koji žele brzu i dobru zaradu treba da se opredijele za turizam, građevinu, IT ili luksuzne brodove. Za radnike spremne na naporan fizički rad, poljoprivreda nudi solidne prihode, naročito ako su brzi i vrijedni, piše Telegraf Biznis.

Nastavi čitati

Društvo

GRADNJA NIJE NI NA POMOLU: Priča o trebinjskom aerodromu polako ulazi u treću deceniju

Za skoro dvadeset godina malo toga se uradilo. Mijenjale su se lokacije, direktori, rokovi za završetak realizacije, ali avioni sa trebinjske piste još nisu poletjeli. U trebinjskoj javnosti podijeljeno je mišljenje, dok jedni vjeruju da će iz Trebinja poletjeti avioni, drugi ovu priču smatraju bajkom, ali ipak svi oni ističu da bi postojanje aerodroma itekako značio kako Trebinju, tako i cijeloj istočnoj Hercegovin

Priča o trebinjskom aeorodromu praćena prvim obećanjima o realizaciji istog počela je 2006. godine nakon čega je osnovano Javno preduzeće ‘‘Aerodrom Trebinje‘‘ uz tvrdnju da će prvi avioni sa piste na Zupcima poletjeti 2011. godine. Tri godine kasnije, Vlada Srpske zatvorila je “Aerodrom Trebinje” uz novo obećanje da se od aerodroma ne odustaje.

Odustalo se i od Zubaca, a nešto kasnije i od druge lokacije u Mionićima, a trenutna lokacija za izgradnju aerodroma je selo Taleža.

U izbornim godinama dolazila su i nova obećanja, a svi rokovi su probijani. Srbija 2020. godine preuzima ovaj projekat i osniva preduzeće ‘‘Aerodrom Trebinje‘‘ iza kojeg stoje ‘‘Aerodromi Srbije‘‘.

Za direktora je prvobitno postavljen Mladen Stanković koji je nedavno podnio ostavku na ovo mjesto na koje je početkom maja imenovan Predrag Babić. Ono što se za sada zna je da je planska dokumentacija usvojena te da su izdati lokacijski uslovi za izgradnju.

Čini se, ipak da se previše problema nadvilo nad ovim projektom, a najveći je spor sa Hrvatskom. Posljednje obećanje o početku rada aerodroma vezano je za 2026. godinu.

Dok je mišljenje Trebinjaca o realizaciji projekta koji će naredne godine ući u treću deceniju podijeljeno, stav skoro svih je da bi trebinsjki aerodrom bio od velikog značaja ne samo za Trebinje već i za cijelu istočnu Hercegovinu.

Nastavi čitati

Aktuelno