Stanje prirodne nesreće proglašeno je u dijelu opštine Maglaj gdje je klizište ugrozilo najmanje sedam stambenih objekata, odlučio je opšinski Štab civilne zaštite.

Na putu Novi Šeher–Strupina juče je aktivirano klizište, usljed čega je blokiran i put koji predstavlja alternativnu vezu sa Tešnjem.
Riječ je o regionalnom putu R474 prema Crnom Vrhu, na dionici dugoj 350 metara, a na terenu su pripadnici Civilne zaštite, prenijeli su federalni mediji.

U Novom Gradu pada snijeg, u višim predjelima formiran je manji snježni pokrivač, a vjetar je prouzrokovao kvarove na elektromreži, rečeno je Srni u lokalnom Centru za obavještavnje.

Bez napajanja električnom energijom su dalekovodi Dolina Japre i Kuljani, a više kvarova prijavljeno je na niskonaponskoj mreži.

Vodostaji rijeka Une i Sane su u opadanju.

Vodostaj Une jutros je 367 centimetara, što je za 30 manje nego juče, a vodostaj Sane 384 centimetra, za 32 manje nego juče.

Poskupljenje hljeba i pekarskih proizvoda u Srpskoj i FBiH izvjesno je narednih sedmica, a izmjene cjenovnika prema tvrdnjama domaćih pekara su nužno prilagođavanje izazvano skokom cijena energenata, repromaterijala, a ponajviše plata, koje u ovoj industriji konstantno rastu usljed odliva radnika.

Pritisnuti lančanim rastom troškova proizvodnje pekari u oba entiteta uveliko prave kalkulacije da bi obezbijedili održivost poslovanja. Iako su svjesni negativnih reakcija građana, tvrde da su odluke o poskupljenju neminovne i praktično već donesene.

Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš za “Glas” kaže da još ne znaju u kojem procentu će hljeb u Semberiji poskupjeti, ali da svi treba da očekuju da će do toga doći.

– S višim cijenama nećemo ići prije 20. januara, s tim da je 1. februar najrealniji datum. Prvo moramo vidjeti kako će se rast cijena struje i radničkih zarada odraziti na cijene naših repromaterijala i onda ćemo shodno tome izraditi kalkulaciju. Trudićemo se da poskupljenje hljeba bude minimalno, tek onoliko koliko je nužno, jer je u svim segmentima društva došlo do cjenovnih skokova pa ne želimo nepotrebno opterećivati sugrađane – rekao je Pelemiš i istakao da najjeftiniji hljeb u Bijeljini košta 1,70 KM.

Pelemiš tvrdi da su cijene brašna početkom godine podignute za nekoliko feninga te da su oscilacije pri nabavci osnovne pekarske sirovine izrazito česte zbog pšenice i berzanskih kretanja, ali da u ovom trenutku te promjene ne utiču značajno na cijenu pekarskih proizvoda.

– Ono što najviše utiče na cijenu naših proizvoda su plate zaposlenih te visoki porezi i doprinosi koji opterećuju domaću privredu. Svi se bore sa velikom odlivom radnika, taj problem ne zaobilazi ni pekarsku industriju i da bismo zadržali kadar moramo konstanto povećavati plate. To je sve ozbiljniji problem – kazao je Pelemiš.

I iz sarajevske kompanije “Klas” potvrdili su da će doći do rasta cijena hljeba i drugih proizvoda te će građani, umjesto dosadašnjih 1,7 KM, za hljeb morati izdvojiti dvije KM. Razlozi za to su, naveli su u pomenutoj kompaniji, direktno povezani s kontinuiranim rastom cijena sirovina, energije, goriva i drugih operativnih troškova.

Banjalučka kompanija “Krajina klas” u okviru koje posluje lanac pekara “Manja” neće podizati cijene svojih proizvoda na samom početku ove godine, a na korekcije će se odlučiti u narednim mjesecima ukoliko to bude nalagala ekonomska situacija na tržištu.

– Za sada imamo minimalan rast troškova brašna i električne energije, moraćemo minimalno korigovati i plate, tako da kada sve to iskalkulišemo vidjećemo gdje smo. Budno pratimo situaciju, svaki mjesec izrađujemo završne račune i kada rast troškova ugrozi poslovanje posegnućemo za korekcijom cijena. U ovom trenutku to nije slučaj – kazao je za “Glas” vlasnik kompanije “Krajina klas” Saša Trivić.

On je istakao je da proizvodnja u njegovom preduzeću u značajnoj mjeri automatizovana i ne zavisi toliko od rasta plata i radne snage kao kod drugih firmi u pekarskoj industriji.

– Učešće plata u cijeni proizvoda trenutno je oko 33 do 35 odsto, s tim da je kod nas taj procenat nešto niži u odnosu na druge kolege, upravo zbog toga što je proizvodnja više automatizovana – pojasnio je Trivić.

POTROŠAČI

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže za “Glas” da ga ne iznenađuje vijest o korekcijama cijena, jer se domaći privrednici, kako tvrdi, ponašaju po ustaljenoj matrici.

– Uvijek ista priča. Čim dođe do poskupljenja energenata, sirovina, većih plata pekari automatski pumpaju cijene, a kada god je situacija bila obrnuta, do pojeftinjenja nije došlo. Duže vrijeme smo imali niske cijene brašna, ali hljeb ni fening nije pojeftinio. To je ono što potrošačima smeta i stvara nezadovoljstvo, ali nažalost ništa ne možemo uraditi, ruke su nam vezane jer je tržište slobodno – priča Vasilić.