Connect with us

Politika

RADNICI SPREMAJU TUŽBE: BiH i u 2026. ulazi sa finansijama iz prošle godine

Iako je Predsjedništvo BiH, preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, zadužilo Savjet ministara BiH da pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi budžet za 2025. godinu, od njegovog usvajanja, kako stvari sada stoje, neće biti ništa i BiH bi u 2026. godinu mogla ući sa privremenim finansiranjem na osnovu budžeta iz 2024. godine.

“Većina u Klubu Srba u Domu naroda neće podržati predloženi vanzakonski i neustavni budžet i ukoliko budžet bude predložen u redovnoj proceduri, pokušaćemo da se koriguje amandmanima, kako bi bio u skladu sa Ustavom i zakonima, kao i sa fiskalnim okvirom. Ako to ne budu željeli, stajaćemo u mjestu”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je rekao da su Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, predložili neustavan budžet sa namjerom da ne bude usvojen, a sve sa ciljem da se optuži Republika Srpska i njeni predstavnici u institucijama BiH.

“Zato zaključci Predsjedništva na ponovno vraćanje iste strukture budžeta za koju oni vjeruju da može proći Predstavnički dom jesu da optuže Srbe u Domu naroda da tobože ne žele da usvoje budžet”, rekao je Špirić dodajući da se preko budžeta prelamaju politike koje žele da uruše institucije Republike Srpske.

Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH još ranije predložio je budžet Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, međutim on nije ni razmatran, jer je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao da je on nesprovodiv. Zanimljivo, danima prije toga Hasanović je hvalio taj budžet nazvavši ga najboljim u istoriji BiH, a na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao je da ga praktično nije ni pročitao. I taj budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM Predsjedništvo BiH usvojilo je preglasavanjem Cvijanovićeve.

Na sjednici Predstavničkog doma na kojoj se našao budžet, poslanici su zadužili Predsjedništvo BiH da ponovo dostavi budžet koji je sprovodiv, međutim Predsjedništvo BiH to nije uradilo i zadužilo je Savjet ministara BiH da im ponovo dostavi taj dokument, a u slučaju da to ne urade, da se razmatra budžet koji su ranije predložili. I taj zaključak da Savjet ministara BiH dostavi novi dokument budžeta donesen je preglasavanjem Cvijanovićeve.

U slučaju da BiH ne dobije budžet za ovu godinu, a što je malo vjerovatno, zakon kaže da se ide na privremeno finansiranje koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko novca i po stavkama koje su usvojene u posljednjem budžetu. S obzirom na to da je BiH posljednji budžet usvojila za 2024. godinu, izvjesno je da će u 2026. godini institucije BiH raditi po budžetu iz 2024. godine. I trenutno, u tekućoj 2025. godini, BiH je na privremenom finansiranju.

Međutim, dodatna komplikacija je u tome što su na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje predviđaju povećanje plata od 1. januara 2026. godine i u slučaju da te izmjene podrži i Dom naroda, pitanje je kako će to izgledati i da li će se plate radnicima povećati s obzirom na to da će institucije biti na privremenom finansiranju.

Plate radnicima trebalo je da budu povećane i u ovoj godini s obzirom na to da je povećana osnovica za obračun plata, ali zbog neusvajanja budžeta do toga nije došlo i Sindikat radnika institucija BiH najavljuje krivične prijave i tužbe.

“Krivične prijave idu protiv svih članova Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH zbog kršenja Zakona o budžetskom sistemu. Nakon toga, a do 1. oktobra, odlučićemo o tužbama protiv poslodavca, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH, jer nam je povećana osnovica za obračun plata, a nisu isplaćene te povećane plate”, rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH.

On, kaže da će plate od 1. januara naredne godine, a u slučaju da izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH podrži i Dom naroda, biti povećane i da će Savjet ministara BiH, ako zakon stupi na snagu, morati naći način da ih poveća, jer će u suprotnom kršiti taj isti zakon.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno