Connect with us

Politika

RADNICI SPREMAJU TUŽBE: BiH i u 2026. ulazi sa finansijama iz prošle godine

Iako je Predsjedništvo BiH, preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, zadužilo Savjet ministara BiH da pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi budžet za 2025. godinu, od njegovog usvajanja, kako stvari sada stoje, neće biti ništa i BiH bi u 2026. godinu mogla ući sa privremenim finansiranjem na osnovu budžeta iz 2024. godine.

“Većina u Klubu Srba u Domu naroda neće podržati predloženi vanzakonski i neustavni budžet i ukoliko budžet bude predložen u redovnoj proceduri, pokušaćemo da se koriguje amandmanima, kako bi bio u skladu sa Ustavom i zakonima, kao i sa fiskalnim okvirom. Ako to ne budu željeli, stajaćemo u mjestu”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je rekao da su Denis Bećirović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH, predložili neustavan budžet sa namjerom da ne bude usvojen, a sve sa ciljem da se optuži Republika Srpska i njeni predstavnici u institucijama BiH.

“Zato zaključci Predsjedništva na ponovno vraćanje iste strukture budžeta za koju oni vjeruju da može proći Predstavnički dom jesu da optuže Srbe u Domu naroda da tobože ne žele da usvoje budžet”, rekao je Špirić dodajući da se preko budžeta prelamaju politike koje žele da uruše institucije Republike Srpske.

Podsjećanja radi, Predsjedništvo BiH još ranije predložio je budžet Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, međutim on nije ni razmatran, jer je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao da je on nesprovodiv. Zanimljivo, danima prije toga Hasanović je hvalio taj budžet nazvavši ga najboljim u istoriji BiH, a na samoj sjednici Predstavničkog doma rekao je da ga praktično nije ni pročitao. I taj budžet u iznosu od 1,5 milijardi KM Predsjedništvo BiH usvojilo je preglasavanjem Cvijanovićeve.

Na sjednici Predstavničkog doma na kojoj se našao budžet, poslanici su zadužili Predsjedništvo BiH da ponovo dostavi budžet koji je sprovodiv, međutim Predsjedništvo BiH to nije uradilo i zadužilo je Savjet ministara BiH da im ponovo dostavi taj dokument, a u slučaju da to ne urade, da se razmatra budžet koji su ranije predložili. I taj zaključak da Savjet ministara BiH dostavi novi dokument budžeta donesen je preglasavanjem Cvijanovićeve.

U slučaju da BiH ne dobije budžet za ovu godinu, a što je malo vjerovatno, zakon kaže da se ide na privremeno finansiranje koje podrazumijeva da se može potrošiti samo onoliko novca i po stavkama koje su usvojene u posljednjem budžetu. S obzirom na to da je BiH posljednji budžet usvojila za 2024. godinu, izvjesno je da će u 2026. godini institucije BiH raditi po budžetu iz 2024. godine. I trenutno, u tekućoj 2025. godini, BiH je na privremenom finansiranju.

Međutim, dodatna komplikacija je u tome što su na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojene izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH koje predviđaju povećanje plata od 1. januara 2026. godine i u slučaju da te izmjene podrži i Dom naroda, pitanje je kako će to izgledati i da li će se plate radnicima povećati s obzirom na to da će institucije biti na privremenom finansiranju.

Plate radnicima trebalo je da budu povećane i u ovoj godini s obzirom na to da je povećana osnovica za obračun plata, ali zbog neusvajanja budžeta do toga nije došlo i Sindikat radnika institucija BiH najavljuje krivične prijave i tužbe.

“Krivične prijave idu protiv svih članova Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH zbog kršenja Zakona o budžetskom sistemu. Nakon toga, a do 1. oktobra, odlučićemo o tužbama protiv poslodavca, u ovom slučaju Savjeta ministara BiH, jer nam je povećana osnovica za obračun plata, a nisu isplaćene te povećane plate”, rekao je za “Nezavisne” Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH.

On, kaže da će plate od 1. januara naredne godine, a u slučaju da izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH podrži i Dom naroda, biti povećane i da će Savjet ministara BiH, ako zakon stupi na snagu, morati naći način da ih poveća, jer će u suprotnom kršiti taj isti zakon.

Related Topics:

Politika

OD „NEPRIJATELJA“ DO SKUPIH SAVEZNIKA! Vlast ponizno traži pomoć od bivšeg američkog diplomate

Vlasti u Republici Srpskoj plaćaju američkog diplomatu sa dugogodišnjim iskustvom u BiH, kako bi im pomogao oko lobiranja za izmjene Zakona o državnoj imovini, kao i da im pokuša pomoći oko promjene do sada vrlo jasno izrečenog stava američke vlade kako je državna imovina isključivo u nadležnosti države.

Bivši direktor misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini Džonatan Mur (Jonathan Moore) pomaže vlastima Republike Srpske na izmjenama Zakona o državnoj imovini, potvrdili su Žurnalu izvori iz Vašingtona.

Za ovaj posao angažovala ga je američka lobistička kuća „Lucas Compton“. Prema javno dostupnim podacima, po Zakonu o stranim agentima u SAD (FARA), Republika Srpska za ovu uslugu plaća kompaniji „Lucas Compton“ 40.000 američkih dolara mjesečno u periodu od godinu dana, što je ukupno više od 800.000 KM.

Ugovor je potpisan u februaru ove godine i od tada je Mur u dva navrata boravio na ovim prostorima kako bi se sastajao sa predstavnicima vlasti Republike Srpske. Koliko ozbiljno ovoj temi pristupaju plaćeni lobisti najbolje govori podatak da su već potrošili 14.000 američkih dolara, uplaćujući po 3.500 USD na račune zastupnika u američkom Kongresu, Džen Kigins (Jen Kiggins) i Morgana Grifita (Morgan Griffith), te Krisa Gobera (Chris Gober), republikanskog teksaškog kandidata na narednim izborima u Americi, a isto toliko je uplaćeno političkom odboru zastupnika Roba Vitmana (Rob Wittman).

Promjena stava SAD-a

Mur je u martu ove godine potvrdio novinarima N1 kako je angažovan „da pomogne firmi Lucas Compton“ i naglasio kako će „svaki posao koji bude obavljen biti u skladu sa Dejtonskim sporazumom“.

Diplomatska karijera na Balkanu

Džonatan Mur je poznat kao diplomata koji odlično poznaje političke odnose na ovim prostorima. U biografiji koja je objavljena na stranici lobističke firme „Lucas Compton“ istaknuto je kako je on tokom svoje tridesettrogodišnje diplomatske karijere u američkoj diplomatskoj službi, kao američki javni službenik „stekao duboko znanje o balkanskom regionu na više zadataka od 1991. do 2017. godine“.

U tom periodu on je bio šef misije OEBS-a u BiH, a prije toga je tri godine bio zamjenik ambasadora SAD u Sarajevu, gdje je, kako ističu, „uspostavio direktne veze sa lokalnom vlašću i raznim zajednicama širom zemlje“.

Vlasti u Republici Srpskoj do sada su izdvojile skoro 10 miliona dolara za angažovanje 14 lobističkih kuća u SAD, kako bi dobile podršku američke vlade za svoje aktivnosti, piše žurnal.info.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

Kako je Željka Cvijanović dolazila do sastanaka u Vašingtonu: LOBISTIMA PLAĆENO VIŠE OD MILION DOLARA

Američka advokatska kancelarija McGinnis Lochridge, koja u Vašingtonu zastupa Republiku Srpsku, od Vlade RS primila je 1.020.823 dolara, a posebno su naglasili svoju ulogu u organizaciji sastanaka između članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović i američkih zvaničnika.

To piše u polugodišnjem izvještaju koji je kancelarija iz Ostina u Teksasu 29. juna predala Ministarstvu pravde SAD, u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA).

U izvještaju za period od 1. decembra 2025. do 31. maja 2026. navedeno je i nekoliko stotina kontakata sa osobljem kongresmena i senatora. Popisani su i sastanci koje su lobisti ugovarali za Cvijanovićevu tokom njenih posjeta Vašingtonu u februaru, martu i maju.

U prijavi kancelarija svoj posao opisuje kao savjetovanje Vlade Republike Srpske o pitanjima međunarodnog prava. Navodi i da, na zahtjev Vlade Republike Srpske, prenosi informacije američkoj administraciji i Kongresu te kontaktira medije i organizacije.

Desetine upita, osam sastanaka u februaru

Prema izvještaju, lobisti su 21, 22. i 23. januara slali imejlove kabinetima desetina članova Predstavničkog doma i Senata. U njima su tražili sastanke za Cvijanovićevu tokom njene posjete Vašingtonu u februaru. Upiti su upućeni šefovima kabineta, savjetnicima za spoljnu politiku i osobama koje vode raspored kongresmena.

Upiti su, između ostalih, poslati kabinetima senatora Toma Kotona (Tom Cotton), Dika Durbina (Dick Durbin), Džona Fetermana (John Fetterman), Džejmsa Lenkforda (James Lankford), Džima Riša (Jim Risch), Džeki Rouzen (Jacky Rosen), Rodžera Vikera (Roger Wicker) i Džin Šahin (Jeanne Shaheen). Poslati su i kabinetima kongresmena Grega Miksa (Greg Meeks), Vilijama Kitinga (William Keating), Jang Kim (Young Kim), Džoa Vilsona (Joe Wilson), Dine Tajtus (Dina Titus), Madlen Din (Madeleine Dean), Debi Vaserman Šulc (Debbie Wasserman Schultz) i drugih.

Iz izvještaju se vidi da je samo dio tih upita završen sastankom. Cvijanovićeva se 2. februara sastala sa kongresmenom Kitom Selfom (Keith Self). Dan kasnije sastala se sa kongresmenkama April Meklejn Delejni (April McClain Delaney), Klodijom Teni (Claudia Tenney) i Anom Paulinom Lunom (Anna Paulina Luna). Sastanci sa kongresmenima Polom Gosarom (Paul Gosar), Džejkom Elzijem (Jake Ellzey) i Patom Hariganom (Pat Harrigan) te senatorom Džonom Kertisom (John Curtis) održani su 4. februara.

Kertis je jedini senator sa kojim je u izvještaju evidentiran sastanak.

Istog dana, 4. februara, lobisti su prijavili i intervju sa Emi Mekinon (Amy Mackinnon), novinarkom Financial Times-a.

Za kabinet kongresmena Ralfa Normana (Ralph Norman) evidentirana je “potvrda sastanka” 22. januara i “planiranje formata sastanka” dan kasnije. Ipak, sastanak sa Normanom nije naveden među održanim. Sa osobljem kongresmenke Sare Džejkobs (Sara Jacobs) lobisti su 27. januara komunicirali imejlom i telefonom.

Martovska posjeta: jevrejske organizacije i Eksim banka

Za martovsku posjetu lobisti su 25. februara tražili sastanak sa Džonom Jovanovićem (John Jovanovic), predsjedavajućim američke Izvozno-uvozne banke (Exim). Upit su ponovili 30. aprila, ali sastanak sa njim nije evidentiran.

Cvijanovićeva se 4. marta sastala sa predstavnicima tri američke jevrejske organizacije. Riječ je o Marku Levinu (Mark Levin), izvršnom potpredsjedniku i direktoru Nacionalne koalicije za podršku evroazijskom jevrejstvu (NCSEJ), Eriku Fusfildu (Eric Fusfield), direktoru za zakonodavne poslove organizacije B’nai B’rith International, te Endruu Bejkeru (Andrew Baker) iz Američkog jevrejskog komiteta (AJC).

U maju sastanak i sa Brajanom Mastom

Novi talas upita poslat je 30. aprila, ovaj put za posjetu u maju. Između ostalih, kontaktirani su kabineti kongresmena Brajana Masta (Brian Mast) i Grega Miksa, uključujući osoblje Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, kao i kabineti Breda Šermana (Brad Sherman), Majka Ternera (Mike Turner) i Selest Maloj (Celeste Maloy).

Prema izvještaju, Cvijanovićeva se 13. maja sastala sa Klodijom Teni i Rendijem Fajn (Randy Fine). Sastanci sa Brajanom Mastom i Majkom Ternerom održani su 14. maja, a sa Kitom Selfom 15. maja.

Kit Self i Klodija Teni jedini su američki zvaničnici sa kojima se Cvijanovićeva, prema izvještaju, sastala i u februaru i u maju.

Materijali za saslušanja u Kongresu

Lobisti su i prije posjeta bili aktivni. Prvog decembra 2025. slali su “pripremne materijale” osoblju članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma pred saslušanje zakazano za 2. decembar.

Dvije sedmice kasnije, isto su uradili sa osobljem američke Helsinške komisije i kabineta njenih članova pred saslušanje 18. decembra. Među njima su bili kabineti senatora Rodžera Vikera, Šeldona Vajthausa (Sheldon Whitehouse), Džin Šahin, Toma Tilisa (Thom Tillis), Džona Fetermana i Keti Brit (Katie Britt).

Šest uplata za “pravno zastupanje”

Republika Srpska je kancelariji u šest mjeseci uplatila šest rata, sve uz opis “pravno zastupanje”.

Prve dvije uplate stigle su u decembru 2025. godine, a iznosile su 167.000 dolara 16. decembra i 333.882 dolara 24. decembra.

Uslijedila je uplata od 129.941 dolar 18. februara, a potom tri rate od po 130.000 dolara, 7. i 20. aprila te 11. maja. Ukupno je uplaćeno 1.020.823 dolara.

Dio novca vraćen Predstavništvu RS u Vašingtonu

Kancelarija je u istom periodu prijavila troškove od ukupno 586.657 dolara.

Najveći dio troškova otišao je firmi Washington Strategy Group za “konsultacije o politikama i odnose sa vladom”. Toj firmi isplaćivane su rate od 25.000 do 66.500 dolara.

Kancelarija je Predstavništvu Republike Srpske za saradnju, trgovinu i investicije platila po 25.000 dolara za “usluge” u februaru, martu i aprilu. Tako je dio novca koji je Republika Srpska platila lobistima završio u njenom predstavništvu.

Među troškovima su i 4.000 dolara za najam stana, režije i lokalne usluge u Banjaluci, plaćeni Martinu Lucu (Martin Lutz). Za prevođenje je isplaćeno 9.232 dolara. Ostatak troškova odnosi se na avionske karte, smještaj, obroke i prevoz, a pojedinačne avionske karte koštale su i više od 5.000 dolara.

Nastavi čitati

Politika

Ministarstvo saobraćaja poslalo SRAMNU PORUKU osobama sa invaliditetom “ZA VAS OVDJE NEMA MJESTA”

 Pored toga što na konkurs Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske za mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa ne mogu da se prijave diplomirani novinari u ovom ministarstvu nepoželjne su i osobe sa invaliditetom, otkriva CAPITAL.

Iako u ovom ministarstvu trenutno nije zaposlena nijedna osoba sa invaliditetom, na pomenuti konkurs o kojem je nedavno pisao CAPITAL, prijavila se diplomirana pravnica i novinarka Ana Kotur Erkić, prepoznatljiva po dugogodišnjoj borbi za prava osoba sa invaliditetom.

Ona i sama pripada ovoj manjinskoj kategoriji, ali ponovo je kao i nebrojeno puta do sada na konkursu ostala na drugom mjestu, dok je prvoplasirana Aleksandra Račić koja je na konkursu dobila maksimalnih 50 bodova.

Uprkos još jednom razočarenju na konkursu, Kotur Erkić kaže da je rezultat ne čudi, ali da više ne želi da prećutkuje očigledne stvari.

„Rezultat me ne čudi, ali je strašno da apsolutno niko ne shvata ozbiljnost situacije. Negdje se moglo pretpostaviti kome je mjesto namijenjeno, jer se takve stvari čuju po hodnicima i ja zaista ne želim više da prećutkujem zato što sam vječito druga na konkursima“, kaže ona za CAPITAL.

Ona ističe da u Ministarstvu saobraćaja i veza, koliko joj je poznato, trenutno nema nijedna zaposlena osoba sa invaliditetom.

„Imamo konkurs za posao koji zahtijeva znanje i specifikacije i novinara i pravnika, a ja sam radila i jedno i drugo u različitim fazama života, ali imamo komisiju koja vrlo subjektivno ocjenjuje, jer ne možemo da utičemo na to kako će se ko kome svidjeti, a ja sam vrlo svjesna da ljudi u susretu sa osobama sa invaliditetom imaju određenu dozu zadrške i uzdržanosti, ako ne i predrasuda i nedovoljno znanja i na kraju imamo ponovo ovakve rezultate konkursa“, kaže Kotur Erkić.

Prema njenim riječima, neko ko je urednik ili rukovodilac medija koji mora da poznaje široku postavku stvari nije smio biti isključen iz konkursa poput ovog.

„Iako je posao na ovom radnom mjestu primarno pitanje regulative, rukovodilac ili urednik svojim postupanjem replicira regulativu i kreira kurs da se ona mijenja onoliko koliko je potrebno. Ja sam o tome govorila na samom intervjuu. Sumnju mi budi i 50 bodova, jer ako niste unaprijed dobili postavku stvari ili ako niste ranije radili na tom radnom mjestu, teško možete dobiti 50 bodova“, kaže ona.

Pogotovo se moralo uzeti u obzir, zaključuje ona nakraju, koliko dugo prati medijsku zajednicu, koliko dugo je njen dio i koliko dugo se bavi medijskim pravom.

Nastavi čitati

Aktuelno