Connect with us

Politika

RADOVAN KOVAČEVIĆ “SNSD će glasati za SMJENU Elmedina Konakovića”

Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević izjavio je da će predstavnici ove stranke u Parlamentarnoj skupštini glasati za smjenu ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedina Konakovića.

“Naš trenutni stav je da ćemo glasati za smjenu Konakovića i postoji mnogo razloga zašto ćemo tako glasati. Da li ćemo ga smijeniti ili ne, to je sada već neka druga stvar”, rekao je Kovačević za BHRT.

On je podsjetio da je Konaković prošle sedmice objavio tvit da je novi portparol Stejt departmenta podržala sankcije SAD predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i osudila politiku Srpske.

“Raskrinkao sam Konakovića i objavio da je to neviđeni politički skandal, jer je on uzeo tvit koji je objavila stara administracija i pripisao ga novoj administraciji. Rezultat tog skandala je da se Stejt department odrekao tog naloga i napravio novi nalog portparola državnog sekretara”, istakao je Kovačević.

On je ocijenio da se “trojka” najnovijim potezima upustila u avanturu, što tumači njihovim lošim rezultatom na lokalnim izborima, ali i time da samo održavajući sukob sa Dodikom mogu da opstanu na političkoj sceni BiH.

Kovačević je odbacio optužbe “trojke” da SNSD blokira evropski put, podsjećajući da su SDA i “trojka” osam mjeseci blokirali Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

“SNSD smatra da se mnogo izgubilo na evropskom putu jer `trojka` nije imala kapacitet da poštuje ono što je dogovoreno. Mi smo smatrali da bismo na evropskom putu mogli mnogo dalje da odemo da je `trojka` bila principijelna, da je držala do dogovora koje smo postizali i to je u velikom dijelu mišljenje HDZ-a kao partnera”, rekao je Kovačević.

On smatra da je BiH mogla otvoriti minimalno jedan klaster sa EU da je ispoštovano što je dogovoreno, pri čemu je istakao da su svi zakoni na evropskom putu BiH usvojeni uz učešće i pomoć SNSD-a, a ne opozicije iz Republike Srpske.

Kada su u pitanju odnosi SNSD-a i HDZ-a, Kovačević je podsjetio da ove dvije stranke imaju dugo godina dobru i dokazanu saradnju koja je donijela mnogo dobrih stvari za cijelu BiH i građane Republike Srpske.

“Mi imamo dogovor da nastavimo da budemo zajedno”, rekao je Kovačević i dodao da se na pitanju “južne interkonekcije” vidjelo kakvi su odnosi među strankama u Federaciji BiH.

Prema Kovačevićevim riječima, u BiH su trenutno neki ljudi bez ideje i neodgovorno, bez plana, ušli u avanturu zbog čega je sve otvoreno.

Govoreći o sutrašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na čijem su dnevnom redu prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka, koji su jedni od uslova za nastavak evropskog puta BiH, Kovačević je rekao da će se još vidjeti kako će se srpski delegati iz SNSD-a ponašati.

“Nismo protiv tih zakona, mi smo te zakone pravili. Nismo ni protiv evropskog puta, mi smo za evropski put, ali insistiramo na vidljivosti Republike Srpske na tom putu i zaštiti njenih interesa”, naglasio je Kovačević i dodao da ne vidi zašto ministri iz SNSD-a ne bi došli na sutrašnju sjednicu Savjeta ministara.

Related Topics:

Banjaluka

PARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević kritikovao je inicijative skupštinske većine u Banjaluci koje se odnose na naplatu parkinga, ocijenivši da bi takve odluke mogle nanijeti štetu gradskom budžetu i usporiti razvoj infrastrukture.

Kresojević je postavio pitanje da li je važnije da građani dobiju nove ulice i kvalitetniju infrastrukturu ili da pojedinci ostvaruju uštede na parkingu, navodeći da bi ukidanje postojećeg sistema naplate značilo manje prihoda za grad.

Prema njegovim riječima, sredstva prikupljena od parkinga trenutno se koriste za izgradnju i održavanje saobraćajnica, dok dio skupštinske većine zagovara osnivanje novog gradskog preduzeća koje bi upravljalo tim prihodima.

„Da li je stvarni cilj osnivanje novog gradskog preduzeća i borba za dio političkog kolača?“ upitao je Kresojević.

On je podsjetio da je Banjaluka već sprovela niz socijalnih mjera, poput besplatnog javnog prevoza za penzionere i višečlane porodice, kao i besplatnih građevinskih dozvola, te smatra da bi besplatan parking najviše koristio imućnijim građanima, a istovremeno oslabio gradski budžet.

Kresojević je poručio da iza ovakvih prijedloga vidi političke motive, tvrdeći da skupštinska većina predvođena SNSD-om ne podržava projekte gradske administracije ukoliko nema kontrolu nad njima.

Nastavi čitati

Politika

BANJALUKA NA EVROPSKOJ MAPI: Stanivuković u misiji jačanja međunarodne saradnje

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković boravi u Briselu, gdje je danas učestvovao na „Enlargement Days 2026“, značajnom skupu posvećenom proširenju Evropske unije koji okuplja predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti iz zemalja kandidata i država članica EU.

-Važni razgovori u Briselu! Potvrdili smo da je evropska perspektiva važan zajednički cilj i da napredak ka Evropskoj uniji zahtijeva dijalog, sprovođenje važnih reformi, međusobno uvažavanje i odgovornost svih političkih aktera – poručio je, tom prilikom, Stanivuković.

Kako je naveo – „važno je da interese i ustavnu poziciju Republike Srpske branimo političkim sredstvima, argumentima, diplomatijom i razgovorom, upravo na ovakvim mjestima, kroz dijalog i politički koncenzus“.

-Evropska unija je važan partner Banjaluke i Republike Srpske zahvaljujući kojem smo realizovali mnoge značajne projekte koji su doprinijeli razvoju i poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana – poručio je Stanivuković i dodao da se raduje nizu važnih sastanaka i susreta koje će imati danas i sutra u Briselu.

Nastavi čitati

Politika

OHR posvađao AMERIKU I EVROPU

Iako još nije poznato da li je došlo do dogovora o imenu budućeg visokog predstavnika, prema informacijama koje smo dobili, već sad je jasno da su odnosi između članica Savjeta za sprovođenje mira ozbiljno poremećeni, bude li dogovora ili ne.

Napomene radi, na dvodnevnoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koja počinje u srijedu, odlučivaće se o nasljedniku Kristijana Šmita.

Pritisak iz Vašingtona
Naime, kako saznajemo, većina Evropljana i dalje ne pristaje da se o izboru visokog predstavnika odlučuje van Evrope, odnosno ne žele da prihvate rješenje koje nameće Vašington.

Prema svemu što smo do sada uspjeli da saznamo, Evropljani uglavnom smatraju da je pritisak na Kristijana Šmita iz Vašingtona bio neprimjeren, iako ih dio priznaje da nisu saglasni sa svim odlukama koje je donosio.

Sudeći prema izjavama i postovima na društvenim mrežama pojedinih penzionisanih američkih zvaničnika, čini se da i u koru profesionalnih američkih diplomata postoji zabrinutost do koje mjere će se pokvariti odnosi s Evropljanima zbog jedne funkcije bez očiglednog uticaja i značaja.

Čini se da se Evropljani suočavaju s dvostrukim problemom u svom nastupu prema Amerikancima. S jedne strane zvanična politika EU je da je potrebno postepeno zatvaranje OHR-a, pa im je jako teško zauzeti čvrst stav. Kako zagovarati kandidata na funkciju za koju misle da ne bi trebalo da postoji, makar u ovom obimu i nadležnostima koje ima sada? I ne samo to: Ko bi lako pristao da bude novi visoki predstavnik da bude između dvije vatre – s jedne da udovoljava željama Amerikanaca, a s druge da se suočava s pritiskom Evropljana da ključne odluke prepusti Delegaciji EU?

Evropa zavisna od Amerike
S druge strane, Evropljani ne žele da naljute Amerikance jer su i dalje zavisni od njihove vojne prisutnosti u Evropi i potrebe prisustva na američkom tržištu. Izazov s kojim se suočavaju je i evropsko nejedinstvo.

Naime, Evropljanima bi bilo puno lakše da izađu sa svojim kandidatom pred Amerikance na sjednicu PIC-a da Italijani nisu unaprijed, bez dogovora sa saveznicima u EU, izašli sa svojim kandidatom, kojeg su prvo u stvari sugerisali iz Vašingtona. Nismo uspjeli da saznamo kako je došlo do tog obrata, s obzirom na to da nas je dio Evropljana uvjeravao da ni u italijanskoj diplomatiji nisu presretni ovim rješenjem, osim da je možda radila linija između savjetnika Donalda Trampa, predsjednika Amerike, s jedne strane i savjetnika italijanske premijerke Đorđe Meloni s druge. Naime, poznato je odranije da je Melonijeva jedan od rijetkih evropskih lidera koga Tramp izuzetno cijeni.

Koliko je situacija ozbiljna, ilustruje podatak koji smo dobili da je London, iako nije kandidovao nikoga za tu funkciju, spreman da predloži rješenje koje bi služilo kao most očuvanja transatlantskog jedinstva.

Neevropski kandidat?
Jedan diplomata iz jedne uticajne EU članice nam je rekao da bi se možda moglo pokušati predložiti rješenje kandidata koji nije iz Evrope, kako bi se pokušalo postići kompromis, pa se u tu svrhu spominje mogućnost kandidata iz Japana, Kanade ili čak Turske, iako je to manje vjerovatno. Naime, kako nam je rečeno, visoki predstavnik ne mora biti Evropljanin, ali mora biti izabran i evropskim glasovima.

Iako su Amerikanci i dalje najuticajniji, i Evropljani imaju dva jaka aduta: Prvi, najveći su finansijeri OHR-a, sa čak 50 odsto ukupnog budžeta, a drugi da je još u vrijeme administracije Džordža Buša dogovoreno da Evropljani imaju primat u stvarima koje se odnose na evropski kontinent.

Osim toga, i zvanični stav Trampove administracije je da se Evropljani više ne trebaju samo oslanjati na SAD, nego da sami moraju preuzeti veći dio odgovornosti.

Sve u svemu, jedina mogućnost da budući visoki predstavnik ne bude Italijan Antonio Zanardi Landi je ako Evropljani pokažu visok nivo odlučnosti da Evropa treba prva da se pita o stvarima koje se odnose na evropski kontinent, a posebno kada je riječ o zemljama u procesu proširenja.

Ali, kao što smo rekli, bez obzira na to kako se ova priča završi, trebaće puno vremena da se odnosi između Evropljana i Amerikanaca vrate na prvobitni nivo. Bilo kako bilo, već sad je jasno da će ova sjednica Upravnog odbora PIC-a biti jedna od najzanimljivijih i najdalekosežnijih u istoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno