Connect with us

Politika

RADOVIĆ JE POSLANIK, ali nijednom se ove godine nije pojavio u NSRS! Miličević kaže DA JE NJEGOVO PONAŠANJE DEGUTANTNO!

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Milan Radović, ove godine nije se pojavio niti na jednoj sjednici republičkog parlamenta.

Iako je prihvatio mandat, Radović je nakon proglašenja prošlogodišnjih izbornih rezultata nestao sa političke scene. I pored toga što ga je bivši lider najveće opozicione stranke u Srpskoj, Mirko Šarović, imenovao za drugog čovjeka partije, aktuelni lider, Milan Miličević, za Moju Hercegovinu kaže da sa njim nema nikakav kontakt i pored činjenice da je i dalje, bar formalno, dio SDS-ovog poslaničkog kluba u republičkom parlamentu.

– Razočaravajuće i degutantno je to što Radović ne dolazi na sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Nemam nikakav kontakt sa njim. Pokušao sam u nekoliko navrata ostvariti kontakt s njim, ali nisam uspio. To nisu uspjeli ni drugi. Ukoliko neko ne dolazi na sjednice iz mjeseca u mjesec, bilo bi moralno da barem vrati mandat. To se do sada nikada nije dogodilo – istakao je Miličević.

Miličević dodaje da ni Izborni zakon BiH, ni Poslovnik o radu Narodne skupštine Republike Srpske ne propisuju nikakve sankcije za izabrane funkcionere koji ne dolaze na posao. Predsjednik SDS-a podsjeća da je poslanike birao narod i da oni moraju da rade za narod.

„Poslanik može da se za četiri godine ne pojavi ni na jednoj sjednici i da zbog toga ne snosi nikakvu odgovornost. Ne samo da ne snosi odgovornost, nego za te četiri godine uredno prima paušal. To nije normalno. Ako zaposleni radnik ne dođe na posao tri dana bez opravdanja, pokreće se disciplinski postupak i radnik gubi radni status. Nevjerovatno je da poslanik nema odgovornost za posao za koji je dobio glasove. To treba zakonski mijenjati“, rekao je Miličević.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kaže da se nijedan poslanik koji ne dolazi na sjednice ne može sankcionisati. On dodaje da bi takva odredba mogla da se nađe u Poslovniku o radu NSRS kada taj dokument bude na dnevnom redu.

“Nije na meni da objašnjavam postupke bilo kojeg poslanika, pa tako ni postupke Milana Radovića. On će morati da objasni to svojim biračima. Nedolazak na sjednice ujedno može biti i politički stav, ali to zaista nije moje da komentarišem”, kazao je Stevandić, prenosi MH.

Koja je tvoja reakcija?

Related Topics:

Politika

SAVJET MINISTARA O NOVOM TEKSTU Zakona o sudu i izmjenama Izbornog zakona

Savjet ministara trebalo bi danas da razmatra HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH, a formalni predlagač je Ministarstvo pravde.

Ponuđene izmjene odnose se na promjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva.

Iz stranaka Trojke ranije su rekli da njihovi ministri neće podržati HDZ-ov prijedlog, dok su iz Republike Srpske istakli da će podržati svaki dogovor Bošnjaka i Hrvata, a da se pri tom ne dira u izbor srpskog člana Predsjedništva.

Na sjednici će se naći i novi tekst Nacrta Zakona o sudu BiH, a nije poznato da li je novim tekstom riješeno sporno sjedište Apelacionog suda BiH.

Podsjećamo, stranke iz Srpske su više puta naglašavale da sjedište mora biti u Banjaluci.

Nastavi čitati

Politika

CIK IZBORE RASPISUJE DO 9. MAJA: Nove tehnologije na 10% biračkih mjesta

Kolegijum Centralne izborne komisije BiH danas bi trebalo da odluči kada će biti održana sjednica CIK-a na kojoj će biti donesena odluka o raspisivanju lokalnih izbora, koji će biti održani u oktobru ove godine.

Istovremeno, na sjednici Savjeta ministara BiH, koja je zakazana za danas, ministri bi trebalo da razmatraju izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.

Kako nezvanično saznajemo, radi se o izmjenama Izbornog zakona BiH koji predlaže HDZ, ali koje nemaju podršku, posebno HDZ-ovih partnera iz Federacije BiH, tako da je vjerovatno da te izmjene neće biti usvojene.

Da bi ove izmjene i dopune bile usvojene potreban je glas najmanje jednog bošnjačkog ministra, što je ipak teško očekivati s obzirom na to da su u nekoliko navrata do sada isticali da nemaju ništa protiv onoga što je nametnuo Šmit.

Što se tiče raspisivanja izbora, takođe prema nezvaničnim informacijama, oni će biti raspisani najdalje do 9. maja, i od tada počinju da teku izborni rokovi za prijavljivanje političkih partija, dostavljanje kandidatskih lista itd.

“Imamo usvojene podzakonske akte za ove izbore, gotovo sve osim onih najbitnijih, a to je odluka o raspisivanju izbora, vremenski plan, odluka o broju birača i moramo zakletvu da damo prije nego što raspišemo izbore, a to planiramo na narednoj sjednici. A sve dogovore u vezi s tim ćemo imati na kolegijumu koji predlažem da bude u utorak”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, na posljednjoj sjednici koja je održana u petak.

Na toj sjednici CIK je izmijenio desetine pravilnika i uputstava, a sve s ciljem da ih uskladi s izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Između ostalog donesene su odluke o formi i sadržaju glasačkog listića, broju članova izborne komisije osnovne izborne jedinice, a usvojena je i odluka o visini naknada za rad članova izborne komisije osnovne izborne jedinice u BiH.

Na sjednici CIK-a bilo je govora i o izboru administracije, tačnije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Taj posao do sada je bio u nadležnosti lokalnih izbornih komisija, međutim nakon nametanja Izbornog zakona od strane Šmita, ta nadležnost prebačena je Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će polovinom maja raspisati konkurs za oko 5.000 takvih pozicija.

CIK je usvojio i Prijedlog uputstva o sprovođenju pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine uz upotrebu izbornih tehnologija, kada je istaknuto da su u planu četiri pilot-projekta zahvaljujući donatorima te da je plan da se “pilotiraju projekti” na oko 10 odsto biračkih mjesta.

U planu su tri osnovna pilot-projekta te video-nadzor, u slučaju da se dobiju sredstva za to s obzirom na to da za taj dio projekta nije bilo donatora. Evropska unija finansiraće projekte autentifikacije birača i transmisiju rezultata, dok će optičke skenere i automatsko brojanje glasačkih listića finansirati USAID, dok će OSCE uz pomoć pojedinih ambasada finansirati projekat biometrijske identifikacije birača.

S obzirom na to da će CIK u naredni dan ili dva raspisati lokalne izbore, ključno je pitanje da li će partije, posebno one vladajuće u Republici Srpskoj, učestvovati na tim izborima jer je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Izborni zakon RS, a brojni zvaničnici iz RS tada su rekli da će Srpska sama sprovesti izbore na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Politika

PRIJEM tzv. Kosova u SE nije na dnevnom redu SASTANKA KOMINTETA MINISTARA

Prijem samoproglašenog Kosova u članstvo Savjeta Evrope nije na dnevnom redu sastanka Komiteta ministara zakazanog za 16. i 17. maj.

To je vidljivo iz dnevnog reda koji je danas objavljen na sajtu Savjeta Evrope.

Na dnevnom redu biće mjere koje Savjeta Evrope preduzima u vezi sa sukobom Rusije i Ukrajine, sprovođenje Deklaracije iz Rejkjavika usvojene na Samitu šefova država i vlada prošle godine i usvajanje Okvirne konvencije o vještačkoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokratiji i vladavini prava, navodi Srna.

Osim toga, ministri će razmatrati rad Savjeta Evrope u oblastima poput ljudskih prava, kao i o saradnji sa EU, dok će na kraju sjednice Lihtenštajn predati predsjedavanje Komitetom Litvaniji.

Ministri spoljnih poslova će 16. maja učestvovati na svečanosti povodom obilježavanja 75 godina od osnivanja Savjeta Evrope.

Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope saopštila je 16. aprila da je usvojila preporuku da se Kosovu odobri da postane član Savjeta Evrope i odlučila da prati ispunjavanje obimne liste obaveza za pristupanje, od kojih bi pitanje formiranja Zajednice srpskih opština trebalo da bude uključeno u buduće razmatranje Komiteta ministara o zahtjevu za pristupanje Savjetu Evrope kao pristupna obaveza.

Prema proceduri, nakon usvajanja izvještaja Dore Bakojani, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope treba da uputi preporuku za prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji donosi konačnu odluku dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora.

Agencije

Nastavi čitati

Aktuelno