„Samo ću kratko reći da su članovi njegove porodice dolazili meni na noge, sa torbama da se nešto završi. Završilo se, nisam uzeo ništa. Ako nastavi sa ovakvim bahatim ponašanjem, objavit ću javno slike i imena ko je i zašto dolazio do mene.“

“Koji lažov. Nikad u životu nisam sreo, niti sam zvao, Orića (Nasera). Ali to su takvi zlikovci, kad mogu da ubijaju, mogu i da lažu, napisao je jutros na društvenim mrežama Milorad Dodik reagujući na informaciju da je od Orića tražio uslugu i da ga je zvao.

Inače, Dodik je zabranio Aci Lukasu nastup na Jahorini nakon što je objavljena forografija njega i Orića u jednom sarajevskom restoranu.

Raport saznaje da Orić nije tek tako izjavio da je Dodik od njega tražio uslugu. O tome postoje fotografije i snimak emisara koji su bili na Orićevom imanju nedaleko od Sarajeva. Jedan od njih je imao i posebnu torbu. Radi se o Dodikovom bliskom saradniku.

Podsjetimo, Dodik je poručio da je “Aca Lukas je duboko povrijedio sve nas u Republici Srpskoj družeći se s Naserom Orićem”, na šta je reagovao i sam Orić.

“Neka srpski narod zna da je i Dodik tražio pomoć od mene, tada sam mu valjao”, rekao je Orić, prenosi Raport.

Pošto je to Dodik negirao, Orić mu je je u izjavi portalu Crna hronika poručio:

„Samo ću kratko reći da su članovi njegove porodice dolazili meni na noge, sa torbama da se nešto završi. Završilo se, nisam uzeo ništa. Ako nastavi sa ovakvim bahatim ponašanjem, objavit ću javno slike i imena ko je i zašto dolazio do mene.“

Savjet ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici trebalo bi da razmotri tri tačke koje su ključne za eventualnu pozitivnu odluku EU o početku pregovora, međutim i ranije te tačke su skidane sa dnevnog reda.

Naime, na dnevnom redu današnje sjednice nalazi se Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU, zatim Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Te tačke, odnosno usvajanje ova dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU ključne su kako bi, a kako tvrde zvaničnici iz BiH, krenuli u pregovore sa Evropskom unijom.

Tačnije, zvaničan zahtjev EU je imenovanje pregovarača i reforma pravosuđa, međutim i glavni pregovarač i zakon o VSTS-u i sudu BiH već su bili na dnevnim redovima, međutim nije bilo saglasnosti za njihovo usvajanje.

“Nemamo vremena za čekanje. Moramo svi pokazati na praktičan način da li smo za iskorak i za reforme i za ono što možemo očekivati od Evropskog vijeća”, rekla je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Ako je suditi po ranijim izjavama zvaničnika u Bosni i Hercegovini, teško je očekivati da ove tačke dnevnog reda prođu.

Recimo, kada je riječ o glavnom pregovaraču, Elemedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, nedavno je rekao da neće glasati za glavnog pregovarača kroz Savjet ministara BiH.

Podsjećanja radi, nakon što odluka o glavnom pregovaraču nije prošla na jednoj od sjednica Savjeta ministara BiH, na prijedlog poslanika stranaka “trojke” odnosno SDP-a, NiP-a i Naše stranke te SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, donesen je zaključak da glavnog pregovarača imenuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Očekivano, takav zaključak naišao je na negodovanje zvaničnika iz Republike Srpske, ali i HDZ-a, koji smatraju da je imenovanje glavnog pregovarača u isključivoj nadležnosti Savjeta ministara BiH.

“Postoje dogovori, a postoji i Ustav i zakon koji zahtijevaju da se moraju uvažiti neki elementi, naročito kada su u pitanju naše evropske integracije. Iskreno govoreći, mislim da smo se osramotili kod onih koji očekuju da ispostavimo napredak. Kada je neko shvatio da je to jedan od načina da se izbjegne prethodno postignuti dogovor, to je i uradio. A dogovor je bio da predstavnik srpskog naroda bude glavni pregovarač, naravno, sa dva zamjenika iz druga dva naroda i da to bude jedan pozitivan balans, s obzirom na činjenicu da je predsjedavajući savjeta ministara BiH Hrvat, a ministar spoljnih poslova Bošnjak. Zatim se kod određenih političkih stranaka iz Sarajeva javila želja da se stvori nova većina u Predstavničkom domu da bi sve to bilo izigrano. Međutim, ta igra u Predstavničkom domu je bezvrijedna”, rekao je Dragan Čović, lider HDZ-a u intervju “Glasu Srpske”.

Kada je riječ o Zakonu o VSTS-u, o njemu se priča već godinama. Posljednji put pred poslanicima su bile izmjene tog zakona, ali su pale u Domu naroda. U međuvremenu na novi tekst zakona stigli su brojni amandmani, između ostalih i njih pedesetak iz samog VSTS-a, tako da je pitanje kako će taj novi zakon o VSTS-u prvo proći u Savjetu ministara BiH, a kasnije i u Predstavničkom i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Kod zakona o Sudu BiH situacija je takva da na nivou BiH još nije postignut dogovor gdje će biti sjedište višeg suda koji se praktično osniva zakonom. SNSD insistira na tome da to bude Banjaluka, dok Bošnjaci na to ne pristaju, i prema nezvaničnim informacijama, predloženo je da to bude Istočno Sarajevo.

O Evropi, glavnom pregovaraču i zakonima biće riječi i na današnjem sastanku predstavnika parlamentarnih stranaka na nivou BiH sa PIC-om i Odborom šefova međunarodnih organizacija.

Taj sastanak zakazan je za danas, a poziv je poslat predstavnicima SDA, SNSD-a, SDP-a, SDS-a, PDP-a, Liste za pravdu i red, HDZ-a, DF-a, NiP-a, Naše stranke – BHI KF, te Srpskog kluba i Mješovitog kluba.

PIC i Odbor šefova međunarodnih organizacija, naime, žele razmijeniti mišljenja o pitanjima “relevantnim za sprovođenje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, posebno o tome kako iskoristiti period prije opštih izbora u oktobru 2026. godine za postizanje značajnog napretka u jačanju političke stabilnosti, poboljšanju funkcionalnosti institucija, ubrzanju ekonomskog i društvenog razvoja i olakšavanju integracije BiH u EU”.

SNSD i Srpski klub već su rekli da neće prisustvovati tom sastanku, jer PIC nije tijelo uspostavljeno Dejtonskim mirovnim sporazumom, dok je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red, potvrdio da će opozicija prisustvovati tom sastanku.

Za nekoliko sedmica navršiće se godina dana kako je u Savjetu ministara BiH upražnjena jedna od najbitnijih pozicija.

Za nekoliko sedmica navršiće se godina dana kako je u Savjetu ministara BiH upražnjena jedna od najbitnijih pozicija – funkcija ministra bezbjednosti, a na političkoj sceni, kako se čini, niko ni prstom ne mrda da bi ovaj problem bio riješen.

Istina, Nenad Nešić smijenjen je sa pozicije ministra bezbjednosti BiH 28. januara 2025. godine, ali taj posao, praktično, ne radi od 26. decembra 2024, kada je uhapšen. Zakon o Savjetu ministara je jasan: BiH je novog ministra trebalo davno da dobije.

– Ako ministar ili zamjenik ministra podnese ostavku ili ako je trajno spriječen da vrši svoju dužnost, predsjedavajući Savjeta ministara imenuje njegovog nasljednika najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja njegove ostavke ili od dana kada je ustanovljeno da je ministar ili zamjenik ministra trajno spriječen da vrši svoju dužnost – navedeno je u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Nasljednik se ne nazire
Nasljednika dobili nismo, ali je Nešićev zamjenik Ivica Bošnjak preuzeo njegove nadležnosti do imenovanja novog ministra. Međutim, do imenovanja smo podjednako daleko koliko smo bili i kada je Nešić uhapšen, a kasnije i razriješen.

Nermin Pećanac, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da je riječ o veoma bitnom resoru.

– Ovo ministarstvo nema operativne nadležnosti, ali i te kako ima svoju ulogu u cijelom sistemu sigurnosti. Mislim da je neprihvatljivo da nemamo ministra sigurnosti, koji je stručan, profesionalan i može obavljati te poslove. Šta je još problematično? To što u institucijama ne poštuju zakon. Koja je to poruka prema drugima? To je vrlo ružna poruka i onda se čudimo što imamo ovakvu bezbjednosnu situaciju – kaže Pećanac, misleći na to da je Zakonom o Savjetu ministara definisan rok kada mora biti popunjena upražnjena funkcija, ali nije ispoštovan.

A ta pozicija, prema mišljenju Pećanca, najvjerovatnije neće biti ni popunjena do narednih opštih izbora, odnosno konstituisanja novog saziva Savjeta ministara BiH.

Politička sila
– Politika je ušla u sve pore sigurnosnog sektora. Ovo je samo manifestacija jedne političke sile. Pa, evo, kada je riječ o Državnoj agenciji za istrage za zaštitu (SIPA), na njenom čelu imamo čovjeka kojem je istekao mandat i koji je stekao uslove za penziju – poručuje Pećanac u izjavi za “Nezavisne novine”.

Dodaje da je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, jednom prilikom kazala da nema ni zamjenika direktora SIPA dok se politika ne dogovori.

– Sa tom rečenicom sve je jasno i onima koji ne prate situaciju u BiH – naveo je Pećanac za “Nezavisne novine”.

Krišto je, zaista, prije nekoliko mjeseci izjavila da na sjednici, koja je tog dana održana, nije raspravljano o imenovanju zamjenika direktora SIPA.

– Trebali smo usvojiti informaciju, sa prijedlogom šta napraviti u SIPA. Što se tiče mene, ja sam svoj posao obavila. To što nemam političku saglasnost, ne daje mi pravo da odluke donosim samovoljno – izjavila je Krišto.

Krišto je prošle sedmice poručila da je u slučaju imenovanja novog ministra bezbjednosti BiH uradila sve u skladu sa zakonom, te da popuna upražnjenog ministarskog mjesta zavisi od političkog dogovora stranaka većine na nivou BiH (SNSD, HDZ BiH, stranke “trojke”).

Primjena zakona
Takvim objašnjenjima, međutim, nije zadovoljan delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Nenad Vuković, koji upozorava da bi se popunjavanjem ove pozicije kadrom iz srpskog naroda uspostavio balans između konstitutivnih naroda u Savjetu ministara BiH.

Vuković je uputio Borjani Krišto delegatsko pitanje, te je napomenuo da ne prihvata odgovor koji je davala u javnim istupima “da je izbor ministra stvar političkog dogovora”, jer primjena zakona, kako je naglasio, ne može da zavisi od bilo kakvih političkih dogovora.

– S obzirom na to da već dugo kršite član 6. Zakona o Savjetu ministara BiH koji jasno definiše obavezu jednake zastupljenosti konstitutivnih naroda u sastavu Savjeta ministara BiH i znajući da srpski narod nije jednako zastupljen, da li ćete pokrenuti proceduru imenovanja ministra bezbjednosti iz reda srpskog naroda kako bi se uspostavio balans između konstitutivnih naroda? – upitao je Vuković.