Connect with us

Svijet

RASPOREDIĆEMO VOJSKU I ORUŽJE u blizini granice sa Finskom

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da će Rusija rasporediti vojsku i oružje u blizini granice s Finskom. On je u intervjuu agenciji RIA Novosti i televiziji Rossiya-1 ulazak Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez nazvao “beznačajnim korakom”.

“Tamo (na finskoj granici) nismo imali vojnika, sada će oni biti tamo. Nije bilo sistema za uništavanje, sada će se tamo pojaviti. Sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa, ovo (za Finsku i Švedsku) je apsolutno beznačajan korak”, izjavio je Putin.

Finska, neutralna decenijama, postala je 31. članica NATO-a prošlog aprila, Švedska se pridružila savezu u martu ove godine. Obje države, kao i njihovi saveznici, uvjerene su da će članstvo u grupi za kolektivnu odbranu pridonijeti njihovoj sigurnosti, ali i sigurnosti cijelog saveza.

“Kada je ruski predsjednik Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, želio je smanjiti utjecaj NATO-a, steći veću kontrolu nad svojim susjedima i uništiti Ukrajinu kao suverenu državu. Ali nije uspio u tome. Sjevernoatlantski savez je još jača, a Ukrajina je bliža NATO-u kao nikada prije”, komentirao je nedavno zbivanja u savezu njegov čelnik Jens Stoltenberg.

Moskva je već izjavila da će odgovoriti na širenje odbrambenog saveza u pravom trenutku i bez žurbe.

Spremnost za nuklearni rat
Predsjednik Putin također je u intervjuu za agenciju RIA Novosti izjavio da je Rusija spremna za nuklearni rat s vojno-tehnološkog gledišta.

Kada je njezin opstanak u opasnosti, spreman je upotrijebiti nuklearno oružje. Međutim, Putin je rekao i da ne vodi sve nuklearnom ratu. Prema njegovim riječima, nikada nije bilo potrebe za raspoređivanjem nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini: “Zašto bi nam trebalo oružje za masovno uništenje? Nikada se takva potreba nije pojavila”, rekla je predsjednica.

Putin je dalje rekao da ako Sjedinjene Američke Države provedu nuklearne pokuse, Rusija bi mogla učiniti isto. Istovremeno je poručio SAD-u da će ih Rusija, ako se američki vojnici pojave u Ukrajini, tretirati kao interventne snage.

“U SAD-u ima dovoljno stručnjaka u području rusko-američkih odnosa i u području strateškog obuzdavanja. Stoga ne mislim da sve vodi (nuklearnom sukobu), ali mi smo spremni za to. Oružje je tu da se koristi”, rekao je Putin u intervjuu.

Ruski predsjednik također je u intervjuu ustvrdio da je Rusija spremna pregovarati o Ukrajini, ali samo ako se razgovori temelje na “stvarnosti”.

“Ovo ne bi trebao biti pauza za ponovno naoružavanje neprijatelja, već ozbiljan razgovor koji uključuje sigurnosne garancije za Rusku Federaciju”, rekao je Putin.

Mogućnost mira
Kijev je u više navrata upozorio da odbija kompromis oko svojih zahtjeva u potencijalnim mirovnim pregovorima – između ostalog, povlačenja ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i vraćanja granica zemlje na stanje iz 1991., dakle uključujući i poluotok Krim. Moskva to odbacuje.

Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., ruski je predsjednik u više navrata govorio o spremnosti za korištenje nuklearnog oružja, posljednji put u svom govoru o stanju u zemlji u februaru, kada je upozorio Zapad da produbljivanje njegove upletenosti u borbe u Ukrajina bi značila opasnost od nuklearnog rata.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Putin je naredio da se ruske nuklearne snage stave u visoku razinu borbene spremnosti, prošle godine također je rasporedio nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji i suspendirao je sudjelovanje Rusije u Novom START sporazumu, koji ograničava broj nuklearne bojeve glave i njihovi nosači.

U vezi s postupcima Rusije, američki predsjednik Joe Biden rekao je u febrauru da “uvijek moramo brinuti o nuklearnom sukobu”.

Putin se u intervjuu kratko osvrnuo na nedavne ukrajinske napade na ruske regije.

“Ne sumnjam da je glavni cilj, ako ne poremetiti predsjedničke izbore u Rusiji, onda barem na neki način poremetiti normalan proces izražavanja volje građana”, rekao je.

U intervjuu je predsjednik Putin komentirao i američke izbore.

“Ne miješamo se ni u kakve izbore. Kao što sam već mnogo puta rekao, radit ćemo sa svakim čelnikom koji ima povjerenje američkog naroda, američkih glasača”, kazao je Putin, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

Rusi tvrde da Britanija POKUŠAVA DA POTKOPA Trampov mirovni plan

Spoljna obavještajna služba Rusije (SVR) tvrdi da bi Velika Britanija mogla da pokuša da potkopa mirotvorne akcije američkog predsjednika Donalda Trampa tako što bi ga diskreditovala sa tvrdnjom da je ruski agent.

Ovo je takozvana “polisa osiguranja” u slučaju da mirovne aktivnosti američkog predsjednika spriječe London da dalje, kako navode ruski obavještajci, “profitira od krvi Ukrajinaca”.

Ruska služba tvrdi da “ratni prihodi efikasno spasavaju britansku ekonomiju od bankrota” i da su “nekada problematična preduzeća odbrambene industrije postala pokretačka snaga nacionalne industrije”.

– Kompanije BAE Systems i Thales UK realizuju ugovore za proizvodnju vojne opreme za Kijev u vrednosti od više milijardi – navodi se saopštenju ruske službe.

Nastavi čitati

Svijet

POGINULO 6 LJUDI: Rusi žestoko udarili na Kijev

Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

USvjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povrijeđenih, napisao je Tkačenko na Telegramu.

Ranije saopšteno da su dvije osobe poginule, a sedam povrijeđeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje djece.

U Kijevu je snabdjevanje grijanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

U Dnjeprovskom okrugu, gdje je pogođena devetospratna stambena zgrada, dvije osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje djece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

Nastavi čitati

Svijet

BEZ POSLA OSTAJE 900 RADNIKA: Porodični biznis pred finansijskim kolapsom

Tokom 90 godina, Piper je izrastao i postao, prema sopstvenim izjavama, najveći porodični lanac parfema u Njemačkoj (120 filijala).

Sada se 900 zaposlenih plaši za svoja radna mjesta. Tradicionalna kompanija je na ivici finansijskog kolapsa, prenosi Fenix magazin.

Kompanija, osnovana 1931. godine u Bohumu (sjedište: Herne), podnijela je u četvrtak zahtjev za pokretanje postupka stečaja lokalnom sudu, objavljeno je u petak popodne. Sud je već odobrio pokretanje postupka stečaja.

Šta to znači? Više od 900 zaposlenih će nastaviti da prima plate u naredna tri mjeseca. Sve filijale i onlajn prodavnica ostaće otvorene. Piper se nada dobroj božićnoj rasprodaji kako bi “dugoročno restrukturisao kompaniju i repozicionirao je za budućnost”.

Parfimerija Piper u Kelnu takođe nastavlja sa radom, barem za sada.

Advokat Sara Volf iz advokatske kancelarije Ankor u Duizburgu imenovana je za stečajnog upravnika u postupku. Ona će nadgledati tok postupka stečaja. Pored toga, odluke upravnog odbora – na čelu sa Oliverom Piperom, unukom osnivača kompanije – pratiće generalni direktor i stručnjak za restrukturisanje. Cilj je, između ostalog, očuvanje radnih mjesta.

Gerhard Piper i njegova majka Ana otvorili su prvu prodavnicu sapuna u Bohumu 1931. godine. Dodatne filijale su otvorene u oblasti Rur već 1936. godine. Kompanija takođe ima onlajn prodavnicu od 2009. godine.

Kroz akvizicije i širenje, Piper je prije deset godina imao 140 filijala u Sjevernom Vest-Rojsu, Donjoj Saksoniji, Bremenu i Hamburgu. Trenutno je otvoreno još 120 prodavnica, sa više od 900 zaposlenih.

Piper prodaje parfeme, proizvode za njegu, šminku, proizvode za njegu kose, prirodnu kozmetiku i modne dodatke. U 2021. godini prijavili su godišnju prodaju od 113,7 miliona evra.

Nastavi čitati

Aktuelno