Connect with us

Svijet

RASPOREDIĆEMO VOJSKU I ORUŽJE u blizini granice sa Finskom

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da će Rusija rasporediti vojsku i oružje u blizini granice s Finskom. On je u intervjuu agenciji RIA Novosti i televiziji Rossiya-1 ulazak Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez nazvao “beznačajnim korakom”.

“Tamo (na finskoj granici) nismo imali vojnika, sada će oni biti tamo. Nije bilo sistema za uništavanje, sada će se tamo pojaviti. Sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa, ovo (za Finsku i Švedsku) je apsolutno beznačajan korak”, izjavio je Putin.

Finska, neutralna decenijama, postala je 31. članica NATO-a prošlog aprila, Švedska se pridružila savezu u martu ove godine. Obje države, kao i njihovi saveznici, uvjerene su da će članstvo u grupi za kolektivnu odbranu pridonijeti njihovoj sigurnosti, ali i sigurnosti cijelog saveza.

“Kada je ruski predsjednik Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, želio je smanjiti utjecaj NATO-a, steći veću kontrolu nad svojim susjedima i uništiti Ukrajinu kao suverenu državu. Ali nije uspio u tome. Sjevernoatlantski savez je još jača, a Ukrajina je bliža NATO-u kao nikada prije”, komentirao je nedavno zbivanja u savezu njegov čelnik Jens Stoltenberg.

Moskva je već izjavila da će odgovoriti na širenje odbrambenog saveza u pravom trenutku i bez žurbe.

Spremnost za nuklearni rat
Predsjednik Putin također je u intervjuu za agenciju RIA Novosti izjavio da je Rusija spremna za nuklearni rat s vojno-tehnološkog gledišta.

Kada je njezin opstanak u opasnosti, spreman je upotrijebiti nuklearno oružje. Međutim, Putin je rekao i da ne vodi sve nuklearnom ratu. Prema njegovim riječima, nikada nije bilo potrebe za raspoređivanjem nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini: “Zašto bi nam trebalo oružje za masovno uništenje? Nikada se takva potreba nije pojavila”, rekla je predsjednica.

Putin je dalje rekao da ako Sjedinjene Američke Države provedu nuklearne pokuse, Rusija bi mogla učiniti isto. Istovremeno je poručio SAD-u da će ih Rusija, ako se američki vojnici pojave u Ukrajini, tretirati kao interventne snage.

“U SAD-u ima dovoljno stručnjaka u području rusko-američkih odnosa i u području strateškog obuzdavanja. Stoga ne mislim da sve vodi (nuklearnom sukobu), ali mi smo spremni za to. Oružje je tu da se koristi”, rekao je Putin u intervjuu.

Ruski predsjednik također je u intervjuu ustvrdio da je Rusija spremna pregovarati o Ukrajini, ali samo ako se razgovori temelje na “stvarnosti”.

“Ovo ne bi trebao biti pauza za ponovno naoružavanje neprijatelja, već ozbiljan razgovor koji uključuje sigurnosne garancije za Rusku Federaciju”, rekao je Putin.

Mogućnost mira
Kijev je u više navrata upozorio da odbija kompromis oko svojih zahtjeva u potencijalnim mirovnim pregovorima – između ostalog, povlačenja ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i vraćanja granica zemlje na stanje iz 1991., dakle uključujući i poluotok Krim. Moskva to odbacuje.

Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., ruski je predsjednik u više navrata govorio o spremnosti za korištenje nuklearnog oružja, posljednji put u svom govoru o stanju u zemlji u februaru, kada je upozorio Zapad da produbljivanje njegove upletenosti u borbe u Ukrajina bi značila opasnost od nuklearnog rata.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Putin je naredio da se ruske nuklearne snage stave u visoku razinu borbene spremnosti, prošle godine također je rasporedio nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji i suspendirao je sudjelovanje Rusije u Novom START sporazumu, koji ograničava broj nuklearne bojeve glave i njihovi nosači.

U vezi s postupcima Rusije, američki predsjednik Joe Biden rekao je u febrauru da “uvijek moramo brinuti o nuklearnom sukobu”.

Putin se u intervjuu kratko osvrnuo na nedavne ukrajinske napade na ruske regije.

“Ne sumnjam da je glavni cilj, ako ne poremetiti predsjedničke izbore u Rusiji, onda barem na neki način poremetiti normalan proces izražavanja volje građana”, rekao je.

U intervjuu je predsjednik Putin komentirao i američke izbore.

“Ne miješamo se ni u kakve izbore. Kao što sam već mnogo puta rekao, radit ćemo sa svakim čelnikom koji ima povjerenje američkog naroda, američkih glasača”, kazao je Putin, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno