Tržište hrane u Francuskoj pod sve većim je pritiskom zbog rasta cijena, što, kako pokazuje danas objavljena studija instituta IDDRI, ugrožava stabilan i pravedan prehrambeni sistem u zemlji.

Takva struktura tržišta, zajedno sa trajnim rastom cijena, produbljuje jaz između bogatih i siromašnijih domaćinstava.

Rast cijena hrane i faktori koji ga pokreću

Prema IDDRI, cijene hrane u Francuskoj nastaviće da rastu pod uticajem faktora kao što su klimatske promjene, troškovi energije i česte zdravstvene krize u stočarstvu.

Studija pokazuje da je prosječan godišnji rast cijena hrane u periodu 2020–2024. dostigao šest odsto, dok je u ranijim periodima bio manji od dva odsto. U 2023. godini cijene hrane u Francuskoj bile su za 10 odsto veće od evropskog prosjeka.

Uticaj na domaćinstva i porodične budžete

Sve veća nesigurnost u snabdijevanju i rast siromaštva dodatno opterećuju porodične budžete i izdatke za hranu, navodi institut.

Slične promjene beleže se i u drugim zemljama Evropske unije. “Visoki troškovi života i dalje pogađaju domaćinstva, a cijene hrane nastavljaju da rastu širom Evrope”, upozorava predstavnik Evropske organizacije potrošača (BEUC) Samuele Tonelo.

Da bi se ublažio pritisak na domaćinstva, IDDRI predlaže politike koje podstiču zdraviju i održiviju ishranu, uz posebnu podršku najugroženijima.

Na nivou Evropske unije, Tonelo smatra da su potrebne sistemske promjene, uključujući i duboku reformu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP).

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je kako želi da većini Amerikanaca isplati 2.000 dolara finansiranih od carina, čime nastoji da odbrani jedan ključnih stubova politike njegove administracije.
Tramp je svoju carinsku politiku hvalio kao pomoć Sjedinjenim Američkim Državama u prikupljanju novih prihoda, što je, kako je rekao, podstaklo rekordna ulaganja u domaću proizvodnju.

– Dividenda od najmanje 2.000 dolara po osobi (ne računajući ljude sa visokim prihodima) biće isplaćena svima – napisao je Tramp u nedjelju u objavi na svojoj mreži Truth Social.

Predsjednik nije pružio dodatne detalje o tome kako će se takvi povraćaji isplaćivati Amerikancima.

Tramp je ranije pokrenuo ideju o carinskim povraćajima za pojedince, a u julu je rekao da njegova administracija razmatra davanje Amerikancima malog povraćaja na osnovu milijardi koje je savezna vlada prikupila od carinskih prihoda otkako je stupio na dužnost.

Predsjednikov prijedlog dolazi u trenutku kada se ključni dio njegove carinske politike nalazi pred Vrhovnim sudom SAD, navodi Rojters.

Neke od sudija pomenutog suda prošle nedjelje su djelovale skeptično prema Trampovoj upotrebi Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine za donošenje širokog spektra uvoznih carina, dodaje agencija.

(Blic)

Načelnik Generalštaba francuskih oružanih snaga, general vazduhoplovstva Fabijen Mandon izjavio je danas da je u toku priprema pripadnika oružanih snaga te zemlje za moguć rat sa Rusijom.

General Mandon je, podsjetio, o tome govorio i u obraćanju pred poslanicima u parlamentu Francuske, kada je upozorio da vojska mora da bude spremna za mogući sukob sa Rusijom u roku od tri ili četiri godine.

Mandon je u intervjuu za Kvest Frans rekao da ga je predsjednik Francuske Emanuel Makron zamolio da predloži opcije kako bi se osigurala kontinuirana zaštita francuskog naroda i interesa te zemlje, o čemu je govorio i u svom obraćanju poslanicima u Odboru za odbranu francuskog parlamenta 22. oktobra.

“Podijelio sam svoja zapažanja sa narodnim predstavnicima kako bismo predvidjeli (događaje) i donijeli ispravne odluke. Vidim evoluciju Rusije – 2008. godine je napala Gruziju, 2014. godine je anektirala Krim, 2022. godine je to bila Ukrajina. Rusija smatra Evropu slabom. Znam da se vojno reorganizuje kako bi bila sposobna da se angažuje u borbi protiv zemalja NATO. Moramo se pripremiti za to”, kazao je Mandon.

Na pitanje koji dokazi ga navode na takav zaključak, Mandon je odgovorio da je to zbir različitih tragova i obavještajnih podataka.

“Ovu procjenu dijele i naši bliski saveznici. Šef njemačke obavještajne službe je nedavno o tome govorio, percepcija Njemačke je ista kao i naša, britanska takođe. Predsjednik Združenog generalštaba Sjedinjenih Američkih Država je takođe izuzetno zabrinut zbog Rusije i njenih sve bližih veza sa raznim silama – Iranom, Kinom i Sjevernom Korejom. Sjevernokorejci se bore protiv Ukrajine na našem kontinentu. Rusija je već globalizovala ukrajinski sukob”, istakao je Mandon.

On je kazao da francuske snage, u pripremama za potencijalni sukob sa Rusijom, redovno učestvuju u velikim vježbama u uslovima veoma ozbiljnih borbi sa protivnikom koji ima veliku moć, kao što je ima Rusija.

Mandon je najavio organizovanje nove vježbe naredne godine, pod nazivom “Orion 2026”, u kojoj će učestvovati oružane snage Francuske, kao i države saveznice.

General je naveo da smatra da je uključivanje cijelog francuskog društva ključno za zaštitu od agresije druge države.

“Šok ove prirode zahtijeva mnogo više od samo oružanih snaga, zahtijeva podršku cijele zemlje. Rusija je proučavala naša društva i zna da naša snaga leži u jedinstvu. Ako uspije da nas fragmentira i podijeli, može pobijediti”, ocenio je Mandon.

Kao nekoliko primjera pokušaja destabilizacije francuskog društva on je naveo lažne kovčege, koji su u junu bili postavljeni ispred Ajfelovog tornja, i svinjske glave koje su početkom septembra bile postavljene ispred više džamija u Francuskoj.