Connect with us

Svijet

RASPOREDIĆEMO VOJSKU I ORUŽJE u blizini granice sa Finskom

Ruski predsjednik Vladimir Putin je kazao da će Rusija rasporediti vojsku i oružje u blizini granice s Finskom. On je u intervjuu agenciji RIA Novosti i televiziji Rossiya-1 ulazak Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez nazvao “beznačajnim korakom”.

“Tamo (na finskoj granici) nismo imali vojnika, sada će oni biti tamo. Nije bilo sistema za uništavanje, sada će se tamo pojaviti. Sa stajališta osiguranja vlastitih nacionalnih interesa, ovo (za Finsku i Švedsku) je apsolutno beznačajan korak”, izjavio je Putin.

Finska, neutralna decenijama, postala je 31. članica NATO-a prošlog aprila, Švedska se pridružila savezu u martu ove godine. Obje države, kao i njihovi saveznici, uvjerene su da će članstvo u grupi za kolektivnu odbranu pridonijeti njihovoj sigurnosti, ali i sigurnosti cijelog saveza.

“Kada je ruski predsjednik Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu prije dvije godine, želio je smanjiti utjecaj NATO-a, steći veću kontrolu nad svojim susjedima i uništiti Ukrajinu kao suverenu državu. Ali nije uspio u tome. Sjevernoatlantski savez je još jača, a Ukrajina je bliža NATO-u kao nikada prije”, komentirao je nedavno zbivanja u savezu njegov čelnik Jens Stoltenberg.

Moskva je već izjavila da će odgovoriti na širenje odbrambenog saveza u pravom trenutku i bez žurbe.

Spremnost za nuklearni rat
Predsjednik Putin također je u intervjuu za agenciju RIA Novosti izjavio da je Rusija spremna za nuklearni rat s vojno-tehnološkog gledišta.

Kada je njezin opstanak u opasnosti, spreman je upotrijebiti nuklearno oružje. Međutim, Putin je rekao i da ne vodi sve nuklearnom ratu. Prema njegovim riječima, nikada nije bilo potrebe za raspoređivanjem nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini: “Zašto bi nam trebalo oružje za masovno uništenje? Nikada se takva potreba nije pojavila”, rekla je predsjednica.

Putin je dalje rekao da ako Sjedinjene Američke Države provedu nuklearne pokuse, Rusija bi mogla učiniti isto. Istovremeno je poručio SAD-u da će ih Rusija, ako se američki vojnici pojave u Ukrajini, tretirati kao interventne snage.

“U SAD-u ima dovoljno stručnjaka u području rusko-američkih odnosa i u području strateškog obuzdavanja. Stoga ne mislim da sve vodi (nuklearnom sukobu), ali mi smo spremni za to. Oružje je tu da se koristi”, rekao je Putin u intervjuu.

Ruski predsjednik također je u intervjuu ustvrdio da je Rusija spremna pregovarati o Ukrajini, ali samo ako se razgovori temelje na “stvarnosti”.

“Ovo ne bi trebao biti pauza za ponovno naoružavanje neprijatelja, već ozbiljan razgovor koji uključuje sigurnosne garancije za Rusku Federaciju”, rekao je Putin.

Mogućnost mira
Kijev je u više navrata upozorio da odbija kompromis oko svojih zahtjeva u potencijalnim mirovnim pregovorima – između ostalog, povlačenja ruskih trupa s ukrajinskog teritorija i vraćanja granica zemlje na stanje iz 1991., dakle uključujući i poluotok Krim. Moskva to odbacuje.

Od početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022., ruski je predsjednik u više navrata govorio o spremnosti za korištenje nuklearnog oružja, posljednji put u svom govoru o stanju u zemlji u februaru, kada je upozorio Zapad da produbljivanje njegove upletenosti u borbe u Ukrajina bi značila opasnost od nuklearnog rata.

Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu, Putin je naredio da se ruske nuklearne snage stave u visoku razinu borbene spremnosti, prošle godine također je rasporedio nuklearno oružje u susjednoj Bjelorusiji i suspendirao je sudjelovanje Rusije u Novom START sporazumu, koji ograničava broj nuklearne bojeve glave i njihovi nosači.

U vezi s postupcima Rusije, američki predsjednik Joe Biden rekao je u febrauru da “uvijek moramo brinuti o nuklearnom sukobu”.

Putin se u intervjuu kratko osvrnuo na nedavne ukrajinske napade na ruske regije.

“Ne sumnjam da je glavni cilj, ako ne poremetiti predsjedničke izbore u Rusiji, onda barem na neki način poremetiti normalan proces izražavanja volje građana”, rekao je.

U intervjuu je predsjednik Putin komentirao i američke izbore.

“Ne miješamo se ni u kakve izbore. Kao što sam već mnogo puta rekao, radit ćemo sa svakim čelnikom koji ima povjerenje američkog naroda, američkih glasača”, kazao je Putin, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Svijet

NEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukoliko Evropa otpočne rat sa Rusijom, Moskva neće imati “sa kim da pregovara”.

– Rusija nema namjeru da ratuje sa evropskim zemljama, ali ako Evropa počne rat, Rusija je spremna na to odmah – rekao je Putin novinarima, prenosi Sputnjik. Putin je izjavio danas, tokom održavanja investicionog foruma “Rusija zove”, da je Pokrovsk (Krasnoarmejsk) “dobra baza” za rješavanje svih zadataka protivvazdušne odbrane (PVO) i pozvao strane novinare da posjete taj grad i “sve vide svojim očima”

– Krasnoarmejsk je dobra baza za rješavanje svih zadataka snaga protivvazdušne odbrane, odavde je pogodno kretati se u bilo kom pravcu koji Generalštab Ruske Federacije smatra potrebnim – naveo je Putin dodajući da su mu zato ruske i ukrajinske oružane snage pridavale poseban značaj, prenosi Sputnjik.

Ranije je komandant grupe Centar Valerij Solodčuk obavestio ruskog Putina da je Pokrovsk “zauzet” i da je u gradu u toku potraga i uništavanje manjih grupa ukrajinskih oružanih snaga. Međutim, Ukrajina je demantovala te tvrdnje, navodeći da ukrajinske snage nastavljaju odbrambene operacije na, kako su naveli, teškim dijelovima fronta.

“Uspješno se borimo sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju”
Putin je tokom govora na forumu naveo i da je turbulentnost u savremenom svijetu izazvana nekonkurentnim metodama borbe nekih zapadnih zemalja, navodeći da se Rusija uspješno bori sa spoljnim pritiskom na svoju ekonomiju.

On je dodao da zapadne zemlje žele da uklone konkurente i sačuvaju svoje nekadašnje privilegije i monopol koji im, kako je naveo, izmiče.

Prema Putinovim riječima, Zapadu ne uspjeva da upravlja svetskom ekonomijom pomoću sankcija, prenio je Sputnjik.

Istakao je da je apsolutna većina zemalja sveta nastrojena pragmatično i da će Rusija sa njima sarađivati.

– Što se tiče Rusije, ona svakako osjeća spoljni pritisak. Međutim, naša zemlja i naša ekonomija se uspješno nose sa ovim izazovima – rekao je Putin na forumu pod nazivom “Rusija zove” koji je organizovala VTB međunarodna grupacija banaka i finansijskih kompanija.

Forum okuplja kreatore politike, investitore i poslovne ličnosti u cilju promocije dijaloga i strateških investicija u rusku privredu.

Nastavi čitati

Aktuelno