Connect with us

Politika

RASPRAVA O BANKAMA I CRNOJ LISTI: Pravnim licima oduzeta šansa da posluju, fizičkim osnovno pravo

Bojan Vujić, predsjednik inicijativnog odbora po pitanju dopuna Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojim se traži način da se osobama i firmama koje su stavljene na listu OFAC-a pri Ministarstva finansija SAD, otvore računi u bankama u Srpskoj, kazao je da su prikupili oko 9.000 potpisa za ovo pitanje jer su izostale reakcije Agencije za bankarstvo RS i drugih institucija i tako udareno na osnovna prava tih ljudi.

“Jako dobro znam šta znači dočekati prvi u mjesecu, kako je teško zaraditi svaku marku i obezbijediti platu sebi i porodici”, rekao je Vujić.

Poručio je da je pravnim licima oduzeta šansa da posluju, a fizičkim licima osnovno pravo.

“Bez banaka nema platnog prometa, propisa, niti sistema. Takva samovolja banaka je direktno odgovorna za prestanak rada naše tehnološke grupacije. Banke su onemogućile da se otvore računi čak i ljudima koji su otišli iz sankcionisanih firmi samo zato jer su eto radili u tim firmama”, istakao je on.

Pozvao se na zakone koji kažu da su banke dužne da otvore račune pravnim licima, ali da nigdje ne piše da ne mogu otvoriti račun bez zakonskog osnova.

“Zato se želimo zaštititi od samovolje banaka. Ovdje ne govorimo o zašititi nekih firmi, već o zaštiti prava na poslovanje, prava na rad firmi i svakog građanima Republike Srpske. Govorimo o tome dali će banke mogu same donijeti odkluku na osnovu inostranih sankcija da ukinu pristup i pravo fizičkim i pravnim licima, da banke donesu odluku da ne otvore račun na osnovu rekla- kazala. Nema suvereniteta ako se naši zuakoni ne primjenjuju, a to su banke uradile, stavile su van snage zakone Republike Srpske. Danas ne odlučujete o jednoj firmi i jednom zakonu, već o zaštiti osnovnih principa, institucija prava”, poručio je Vujić.

Mirjana Orašanin, poslanik u Klubu SDS-a u NS RS, istakla da je da nema ništa protiv ovoga, ali da je očigledno zakon pisan za firme bliske vlasti.

“Treba naći banku koja će obavljati unutrašnji platni promet za sankcionisana lica, i to treba regulisati u članu 10. Tražićemo da Agencija za bankarstvo da svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona jer ga u inicijativi nema“, rekla je Orašanin.

Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red, rekao je da su građanske inicijative uvijek dobrodošle, ali da se iza ovog nacrta krije politika i da nema nekih građanskih pobuda.

“Ovaj zakon se već zove Prointer zakon. Ovim se pokušava zaobići međunarodna intervencija, banke treba da se prisile da rade sa sankcionisanim licima, pa se postavlja pitanje da li je to dobro rješenje. Ovdje su predlagači naružili Agenciju za bankarstvo RS. Imamo situaciju da banke funkcionišu po međunarodnim pravilima i regulatorima i postoji veliki rizik od nekih blokada ako se ovo usvoji, pa se pitam kako mislite da natjerate banke da na ovaj način rade. Banke ovim gube diskrediciono pravo da raskidaju ugovore i rekli ste ako nema presude u BiH, banka mora otvoriti račun ako je Agencija tjera na to što je apsurdno jer onda bilo ko može napraviti neko krivično djelo vani, poput pranja novca negdje u inostranstvu, a da ovdje nema problema da se to riješi. Mislim da su i bankari lobirali da se ovo ne usvoji”, naveo je Vučinić.

Iz PDP su se najviše osvnuli na to da ni Vlada Srpske nije javno podržala nacrt dopuna ovog zakona.

“Imam besplatan savjet za predlagača, da se predloži zakon kojim će biti zabranjeno da se ljudima sa crne liste otvori račun. Jer smo imali situaciju da se nakon bilo kojeg usvojen zakona u NS RS radi suprotno, odnosno da se ne primjenjuju. Da li vi sad želite da se ovdje donese još jedan zakon koji se neće primijeniti?”, pitao je Bojan Kresojević, poslanik u Klubu PDP-a.

Njegov kolega, Slaviša Marković, kazao je da je ovo nastavak loše prakse da se ide u korist pojedincima.

“Sve sam očekivao, ali da se Prointer žali na vlast ovdje, i to firma koja je dosad dobila preko 1.000 ugovora, preko 320 miliona KM, to zaista nisam mislio da ćemo dočekati. Od kad ste se vi iz Prointera povukli, mi nismo imali problema sa IT sistemom ovdje. Da li je normalno da neko ko ima 80 odsto ugovora ovdje sa IT sektorom, nakon sankcija, više nema nijednog poremećaja od kad ste na crnoj listi?”, konstatovao je Marković.

On je upozorio i na mogućnost da banke tuže Srpsku.

“Ako bi usvojili ovaj nacrt dovodimo se u situciju da dođemo pred novu arbitražu, tužbu, pogotovo od strane banaka čije je sjedište van BiH. Tu smo imali primjer iz Hrvatske, gdje su imali želje da zaštite svoje klijente, a francuska banka koja je tužila Hrvatsku dobila je tužbu i preko 30 miliona evra”, rekao je Marković.

Related Topics:

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Politika

GOSPODAR PRAZNIH SELA: Mit o vođi i stvarnost koja neumoljivo odlazi

U ogledalu politike, Milorad Dodik stoji kao figura satkana od čistog prkosa. Pred kamerama i govornicama, njegova retorika grmi o liderima koji se kale u vatri, o ponosu i kičmi koja se ne savija pred stranim pritiscima

Za njegove vjerne pristaše, on je neustrašivi štit naroda – jedini političar koji ima hrabrosti da bez kompromisa brani Republiku Srpsku, držeći ključeve njene sudbine i opstanka. U tom narativu, narod ide samo za onim ko ne uzmiče, a svaka njegova pobjeda slavi se kao pobjeda cijele nacije.

Međutim, kada se ugase televizijski ekrani, iza te epske kulise pomalja se gorka stvarnost zemlje koja tiho krvari. Dok vođa i njegova politička elita uživaju u neograničenoj moći – kontrolišu budžet, pravosuđe, policiju i medije – stvarna Republika Srpska se drastično smanjuje.

Nekadašnji gradovi i sela postaju pusti, pretvarajući se u prostore bez ljudi. Narod, umoran od decenijskih obećanja, korupcije i sistema u kojem podobni dobijaju sve, a sposobni ništa, spasava se u bjekstvu preko granice.

Kritičari i ogorčeni posmatrači u tome vide vrhunski paradoks: dok se svakodnevno vodi medijska bitka za spas srpstva, stvarni narod ubrzano nestaje. Vladavina koja traje četvrt vijeka prelama se kroz prazne školske klupe i pusta ognjišta.

Za jedne heroj i spasilac, za druge nedodirljivi vladar koji uzima koliko želi dok društvo ekonomski i demografski odumire – političko nasljeđe ove ere ostaće duboko podijeljeno između mita o velikom vođi i surove istine o praznoj zemlji.

Radovan Jazić, dipl. inž. mašinstva i matematike

Nastavi čitati

Politika

PROCURIO DOKUMENT SNSD-a: Otkriven sistem pritisaka i kontrole birača pred oktobar

U javnost je procurio interni dokument banjalučkog SNSD-a koji otkriva detaljan plan praćenja, pritisaka i ucjena građana pred izbore.

Birači se dijele po bojama, a za prikupljanje glasova otvoreno se nalaže zloupotreba javnih institucija i ličnih podataka. SNSD-ova mašinerija krenula je na teren sa jasnim uputstvima: cilj je “obojiti” sve birače u crveno, a sredstva se ne biraju. Plan je da se stranački spiskovi prave preko Fonda PIO, centara za socijalni rad i Poreske uprave.

Dokument, koji potpisuje šef banjalučkog Gradskog odbora SNSD-a i direktor Poreske uprave Goran Maričić, predstavlja jasnu zloupotrebu ličnih podataka i pritisak na birače, što je posao za tužilaštvo, upozoravaju iz organizacije Transparency International BiH. Damjan Ožegović iz ove organizacije ističe da bi postupanje po ovom dokumentu umnogome uticalo na slobodu opredjeljenja birača.

„To je predviđeno kao prekršaj i Izbornim zakonom, međutim i Krivičnim zakonikom Republike Srpske. Vidjeli smo zapravo da je riječ i o imenu, prezimenu, vrlo vjerovatno i o nekim drugim ličnim podacima poput matičnog broja, eventualno adrese stanovanja i slično. Dakle, zaista je ovdje prilika da se, ukoliko je ovo zaista istina, uključi veliki broj nadležnih organa koji bi trebali da ispitaju ove nepravilnosti i da eventualno utvrde da li je došlo do kršenja u prvom redu zaštite ličnih podataka“, navodi Ožegović.

Prema procurjelom uputstvu, vladajućoj stranci su posebno važni penzioneri. Podsjećanja radi, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je još 2018. godine javno krenuo u otvorenu kupovinu njihovih glasova: „A sad su penzioneri… dobiće ovih dana jednokratnu pomoć da dođu na izbore i glasaju za nas… Ako slučajno ne glasate, mi ćemo uzeti novac pa ga vratiti.“

Kako izgleda uslovljavanje radnim mjestom najbolje znaju radnici Termoelektrane Gacko, kojima je Dodik u septembru 2018. godine otvoreno poručio: „Nemoj ko slučajno, ko je zaposlen u RiTE Gacko, da glasa za Govedaricu i SDS, izbacićemo ga s posla. A vas molim, koga vi vidite da glasa a radi, samo mi javite, ja ću ga izbaciti, ne treba vama. Direktore, nemoj mi biti tako ozbiljan, ja ti veoma otvoreno kažem, neću više da ih gledam tamo.“

Prema najnovijem planu, građani su danas podijeljeni u boje. Sigurni glasači su crveni, opozicioni plavi, a oni nesvrstani – bijeli. Da su ucjene oproban SNSD-ov recept za glasove, podsjeća i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

„To za mene nije nikakva novost jer pred svake opšte i lokalne izbore imate jednu bolesnu situaciju da direktori javnih preduzeća, načelnici odjeljenja jednostavno prave spisak gdje idu od radnika do radnika koji mora da se potpiše da će doći na stranački skup, da će prikupiti dovoljan broj sigurnih glasova. Ukoliko neko odbije da se potpiše, on biva izložen određenom pritisku – ‘nemoj se zamjerati, mi ćemo ponovo pobijediti, zašto ne misliš na svoju porodicu, zašto ne misliš kako ćeš vratiti kredit’“, ističe Bodiroga.

Da je ovakvim uputstvom pogažen i Ustav i zakon, upozorava doktor pravnih nauka Milan Blagojević. U svojoj analizi on ističe da je dokument dokaz debakla pravne države u kojoj institucije služe isključivo vladajućem režimu. Dijeljenjem građana na crvene, plave i bijele, zaključuje Blagojević, ogoljena je pogubna politika koja već 20 godina za sobom ostavlja pustoš i duboku, neprijateljsku podijeljenost u narodu.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno