U 16 ministarstava Vlade Republike Srpske angažovana su ukupno 54 pomoćnika ministara, od kojih značajan broj funkciju obavlja kao vršilac dužnosti. Najviše pomoćnika ima Ministarstvo finansija i to devet, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova nema nijednog.

Prema podacima koje su CAPITAL-u dostavili iz Vlade RS, osim u broju resora kojima pomoćnici rukovode, razlike postoje i u načinu njihovog imenovanja, s obzirom na to da dio njih ima višegodišnje mandate, dok su drugi na funkcijama u statusu vršilaca dužnosti na period od 90 dana.

Kako smo već naveli najveći broj pomoćnika, čak devet, ima ministarka finansija Zora Vidović i svi se nalaze u statusu vršilaca dužnosti.

Resorom za makroekonomsku analizu i politiku rukovodi Jelena Popović, dok je na čelu resora za fiskalni sistem Slobodanka Popović.

Za resor upravljanja dugom donedavno je bila zadužena Bojana Vasiljević Poljašević koju je na tom mjestu zamijenio Bojan Dejanović, dok resor za programiranje i koordinaciju finansijske podrške Evropske unije vodi Maja Perić.

Poslove u resoru za računovodstvo i reviziju obavlja Snježana Kelečević, dok         je za resor budžeta i javnih finansija zadužena Svetlana Radovanović.

Na čelu resora za finansijski sistem nalazi se Snježana Rudić, resorom za upravljanje investicijama rukovodi Suzana Šalić, dok poslove pomoćnika ministra za pravne poslove obavlja Stojan Krnjaić.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na čijem je čelu Anđelka Kuzmić ima angažovanih pet pomoćnika i to Sašu Lalića, pomoćnika resora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj čiji mandat ističe 7. oktobra 2028. godine.

S druge strane na čelu resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi za pomoćnika ministra postavljen je Goran Bursać čiji mandat ističe 22. juna sljedeće godine.

Pomoćnik ministra koji se nalazi na čelu resora za šumarstvo je Radenko Laketić, a njegov madant ističe istog datuma kao i Lalićev, tačnije 7. oktobra 2028. godine.

Vršilac dužnosti pomoćnika ministra za veterinarstvo je Negoslav Lukić, a njegov mandat ističe 19. avgusta ove godine.

Za pomoćnika ministra za vodoprivredu za vršioca dužnosti je postavljen Milan Gavrić čiji mandat ističe 26. juna ove godine.

Isti broj pomoćnika ima i ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić.

Na čelu resora za rudarstvo i geologiju nalazi se pomoćnik ministra Esad Salčin, koji je na funkciju imenovan 9. septembra 2022. godine na period od pet godina.

Pomoćnik ministra za pravne poslove i evropske integracije je Mladen Mitrović, koji je imenovan 8. septembra 2023. godine, takođe na mandat od pet godina.

Resor za elektroenergetiku vodi Milan Baštinac, dok je na čelu resora za energente Zoran Savić. Obojica su na funkcije pomoćnika ministra imenovani 9. septembra 2022. godine na period od pet godina.

Funkciju sekretara ministarstva od 27. decembra 2022. godine obavlja Jelena Derajić, a njen mandat traje pet godina.

Ministarstvo privrede i preduzetništva RS koje vodi ministar Radenko Bubić ima angažovana četiri pomoćnika.

Slobodanka Dubravac je pomoćnik ministra za ekonomsku saradnju, a njen mandat ističe 7. jula 2027. godine.

Na čelu Resora za privredni razvoj nalazi se pomoćnik ministra Ivana Sandić Blagojević, čiji petogodišnji mandat ističe 22. marta sljedeće godine.

Pomoćnik ministra za industriju Sonja Tovilović rukovodi Resorom za industriju, a njen petogodišnji mandat ističe 5. septembra 2028. godine.

Za pomoćnika ministra za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva imenovan je Rajko Lajić, koji se nalazi na čelu istoimenog resora. Njemu mandat istiće 16. septebmra sljedeće godine.

Ministarstvo pravde RS, odnosno ministar Goran Selak takođe ima angažovana četiri pomoćnika.

Na čelu resora pravosuđa nalazi se vršilac dužnosti pomoćnika ministra Neda Blagojević, kojoj mandat ističe 13. septembra 2026. godine.

Resor za poslove notarijata, advokature, pravobranilaštva i besplatne pravne pomoći vodi pomoćnik ministra Brankica Grahovac, čiji mandat traje do 25. maja sljedeće godine.

Pomoćnik ministra u resoru za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije je Bojana Milanović Kresojević, kojoj mandat ističe 25. februara 2028. godine.

Na čelu resora za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija nalazi se Pero Dunjić, čiji mandat ističe 25. maja 2027. godine.

Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, tačnije ministarka Irena Ignjatović ima angažovana tri pomoćnika i to Jelenu Kurtinović, vršioca dužnosti pomoćnika ministra za porodicu, čiji mandat ističe 14. juna ove godine.

„Završena je procedura za njeno naredno postavljenje na period do 90 dana, a čeka se objavljivanje u “Službenom glasniku Republike Srpske”“, istakli su za CAPITAL u ovom ministarstvu.

Na čelu resora za omladinu kao vršilac dužnosti pomoćnika ministra nalazi se Helena Kerkez, a njen mandat ističe 20. avgusta ove godine.

Vršilac dužnosti pomoćnika ministra za sport je Danijela Ćapin, čiji mandat je istekao 14. juna ove godine.

I za njeno naredno postavljanje na period od 90 dana je završena procedura, te se takođe čeka objavljivanje u Službenom glasniku RS.

U Ministarstvu trgovine i turizma RS, koje vodi ministar Ned Puhovac angažovana su tri pomoćnika ministra.

Za oblast turizma i ugostiteljstva zadužen je Predrag Tešić, čiji v.d. mandat traje do 28. jula 2026. godine.

Poslove pomoćnika ministra za pravne poslove obavlja Mišo Stojanović, kojem mandat ističe 30. decembra 2028. godine.

Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za trgovinu trenutno obavlja Ljubiša Markanović. Procedura za njegovo imenovanje na period do 90 dana je završena, a u toku je objavljivanje odluke u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, na čelu sa Alenom Šeranićem ima angažovana tri pomoćnika ministra.

Poslove pomoćnika ministra u resoru za planiranje, analizu, finansiranje i implementaciju projekata obavlja Milenko Dulić, čiji mandat traje do 31. jula 2026. godine.

Za resor farmacije zadužena je pomoćnik ministra Vesna Vipotnik, kojoj mandat ističe 8. decembra 2026. godine.

U resoru za socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu funkciju pomoćnika ministra obavlja Vladimir Makarić, a njegov mandat traje do 31. jula 2026. godine.

Ministarstvo prosvjete i kulture RS koje vodi ministar Borivoje Golubović ima angažovana tri pomoćnika ministra.

Resor za predškolsko i osnovno vaspitanje i obrazovanje vodi Nataša Cvijanović, koja je na petogodišnji mandat imenovana 22. aprila 2026. godine.

Pomoćnik ministra za kulturu je Tanja Đaković, čiji petogodišnji mandat traje od 29. decembra 2021. godine.

Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za srednje obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje odraslih obavlja Bojana Kos, koja je na tu poziciju imenovana na period do 90 dana, počev od 20. maja 2026. godine.

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS  na čijem čelu je ministar Bojan Vipotnik angažovana su tri pomoćnika ministra, koji su na funkcije imenovani nakon sprovedenog postupka javne konkurencije na mandat od pet godina.

Za oblast urbanizma i prostornog planiranja zadužen je Dragan Jevtić, čiji mandat traje do 2027. godine.

Resor građevinarstva vodi Slobodan Šiljegović, kojem mandat ističe 2029. godine.

Pomoćnik ministra za ekologiju je Duško Solomun, a njegov petogodišnji mandat traje do 2030. godine.

Ministarstvo saobraćaja i veza RS, odnosno ministar Zoran Stevanović ima angažovana tri pomoćnika ministra.

Za oblast željezničkog, vodnog i vazdušnog saobraćaja zadužena je Vesna Vožni, koja je na funkciju imenovana 7. septembra 2023. godine na mandat od pet godina.

Resor poštanskog saobraćaja, telekomunikacija i evropskih integracija vodi Mladen Đurić, čiji petogodišnji mandat teče od 20. aprila 2023. godine.

Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za drumski saobraćaj obavlja Dragan Miletić, koji je na tu poziciju imenovan 11. decembra 2025. godine na period od 90 dana, nakon čega mu je mandat produžen.

Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS na čelu sa ministrom Zlatanom Klokićem ima angažovana tri pomoćnika ministra.

Resor za saradnju sa dijasporom vodi Helena Krnetić, koja je na funkciju pomoćnika ministra imenovana na petogodišnji mandat koji traje od 21. juna 2024. do 21. juna 2029. godine.

Poslove vršioca dužnosti pomoćnika ministra za evropske integracije obavlja Radmila Štrbac, čiji mandat traje od 19. marta do 19. juna 2026. godine.

Za međunarodnu saradnju zadužen je vršilac dužnosti pomoćnika ministra Nemanja Kovačević, koji je na tu funkciju imenovan za period od 20. maja do 20. avgusta 2026. godine.

Kako su u Vladi RS za CAPITAL odgovorili Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS koje vodi ministarka Senka Jujić ima angažovana dva pomoćnika ministra.

Na čelu resora uprave nalazi se Aleksandar Šuvak, koji je na funkciju pomoćnika ministra imenovan 2023. godine nakon sprovedenog javnog konkursa. Njegov petogodišnji mandat traje do 2028. godine.

Resor lokalne samouprave trenutno vodi vršilac dužnosti pomoćnika ministra Đorđe Papak.

Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS na čijem čelu je ministar Draga Mastilović ima angažovana dva vršioca dužnosti pomoćnika ministra.

Na čelu resora za visoko obrazovanje nalazi se Biljana Rađenović, koja je za vršioca dužnosti pomoćnika ministra imenovana na period do 90 dana.

Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra za naučnotehnološki razvoj obavlja Zoran Bjelajac, koji je takođe imenovan na period do 90 dana.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS, na čelu sa ministrom Radanom Ostojićem ima angažovana dva pomoćnika ministra.

Resor za rad i zapošljavanje vodi Andrea Milinčić, koja je na funkciju imenovana u januaru 2024. godine na mandat od pet godina, koji traje do januara 2029. godine.

Funkciju vršioca dužnosti pomoćnika ministra u resoru za boračko-invalidsku zaštitu i zaštitu civilnih žrtava rata obavlja Mladen Radić. On je na tu poziciju imenovan u junu 2026. godine na period do 90 dana.

Jedino ministarstvo koje nema angažovane pomoćnike je Ministarstvo unutrašnjih poslova RS na čelu sa ministrom Budimirom.

Pojedini pomoćnici ministara su u više mandata bili na tim pozicijama, a među najdugovječnijim pomoćnicima svakako su Snježana Rudić i Pero Dunjić.

Na plenarnoj sjednici Akcionog plana Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) u Parizu, međunarodnog nadzornog tijela Savjeta Evrope za praćenje pranja novca i finansiranja terorizma, prošle sedmice je donesena odluka o stavljanju Bosne i Hercegovine i Iraka na popis zemalja pod pojačanim nadzorom, tzv. sivu listu Moneyvala.

Bosna i Hercegovina je tako označena kao nesigurna zemlja za investiranje s potencijalnim problemima pri transakcijama.

Bosna i Hercegovina se na sivoj listi već nalazila od 2015. do 2018. godine, kao država koja ima ozbiljne nedostatke u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, ali radi na njihovom otklanjanju.

Raport otkriva da će BiH najvjerovatnije ostati na sivoj listi u naredne dvije i po godine, a dobila je 13 uslova preporuka koje treba završiti.

BiH nije usvojila dva ključna zakona da izbjegne sivu listu.

Radi se o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Nacrtu zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.

Jedno od spornih pitanja koje se BiH obavezala, a nikada nije riješila jeste registar stvarnih vlasnika u FBiH, koji je takođe bio ključan za otklanjanje nedostatka iz izvještaja Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Ali, ovdje je zanimljivo ko se sve nalazi na kažnjeničkoj listi FATF-a.

Na sivoj listi nalaze se ukupno 22 države.

To su Angola, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kamerun, Obala Slonovače, Demokratska Republika Kongo, Haiti, Irak, Kenija, Kuvajt, Laos, Liban, Monako, Nepal, Papua Nova Gvineja, Južni Sudan, Sirija, Venecuela, Vijetnam, Djevičanska ostrva te Jemen.

Kada je u pitanju BiH, posljednja evaluacija Moneyvala bila je u martu 2025. godine.

Zabrinjavajuće je, a što se navodi i na stranici FATF-a kada je u pitanju procjena Moneyvala.

Navedeno je da je mogući period evaluacija na licu mjesta tek za pet godina, tačnije u oktobru 2031. godine.

Da stvar bude gora, moguća plenarna diskusija o BiH planirana je tek u maju 2032. godine.

Navodi se da ovi datumi i dalje mogu biti promijenjeni.

(Raport)

Gradski odbor SNSD-a ponovo pokušava da obmane građane Banjaluke plasiranjem netačnih informacija o funkcionisanju sistema vodosnabdijevanja, poručili su iz Pokreta Sigurna Srpska.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić istakao je da je riječ o svjesnom pokušaju skretanja pažnje sa problema koje je upravo prethodna vlast ostavila iza sebe.

„Da li se u Gradskom odboru SNSD-a prave naivni ili zaista ne razumiju kako funkcionišu sistemi vodosnabdijevanja? Odgovor je jednostavan – svjesno pokušavaju da obmanu građane. Teško je drugačije objasniti njihove tvrdnje, jer se kružni tokovi, parkovi i zelene površine u Banjaluci ne zalijevaju pitkom vodom, već vodom iz rijeke Vrbas. Zato je ovo još jedan pokušaj stvaranja lažne slike i prebacivanja odgovornosti za probleme koji su se godinama gomilali“, rekao je Drinić.

On je naglasio da bi SNSD prije svega trebalo da odgovori građanima na pitanja o vlastitim propustima kada je riječ o izgradnji i planiranju vodovodne infrastrukture.

„Bilo bi dobro da građanima objasne kako su to oni riješili pitanje vodosnabdijevanja platoa Manjače, kada su upravo zbog njihovih propusta ostali problemi koje danas rješavamo. Plato Manjače godinama je imao poteškoće zbog rezervoara nedovoljnog kapaciteta, zbog čega je kroz proširenje sistema bilo neophodno uložiti dodatna dva miliona maraka kako bi se obezbijedile dovoljne količine vode“, naveo je Drinić.

Posebno je ukazao i na probleme sa vodovodnom mrežom u Potkozarju.

„Građani Potkozarja zaslužuju odgovor zašto su ugrađivane cijevi manjeg prečnika od potrebnog, zbog čega sistem nije mogao da obezbijedi dovoljan protok vode do krajnjih korisnika. To nisu problemi koji su nastali preko noći. To su posljedice godina lošeg planiranja, neodgovornog upravljanja i odluka koje danas plaćaju građani“, poručio je Drinić.

Iz PSS-a ističu da je nevjerovatno da oni koji su ostavili neriješene infrastrukturne probleme danas pokušavaju da drže lekcije onima koji rade na njihovom rješavanju, te dodaju da građani najbolje znaju ko je probleme stvarao, a ko ih danas sistemski otklanja.