U Bosni i Hercegovini raste potražnja za heroinom, ali i trgovina i prisustvo kokaina.

To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, u svom izvještaju u kojem je BiH pozicionirala na nezahvalnoj, osmoj poziciji u Evropi, po indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu.

Tokom proteklih nekoliko godina, istaknuto je, došlo je do porasta nasilnih sukoba između kriminalnih organizacija koje se bave proizvodnjom i trgovinom kanabisa s ciljem da ostvare dominaciju na ilegalnom tržištu.

Bosna i Hercegovina je, kako se ističe, zemlja tranzita i krajnje odredište za heroin i hemikalije prekursora. Bh. tržište, ističe se, nadgledaju kriminalne grupe koje su povezane sa drugim balkanskim kriminalnim grupama.

“Tržište heroina i cijene heroina su ostale stabilne zbog niskog nivoa zapljene od strane organa za sprovođenje zakona, što je rezultat korupcije i fragmentacije policijskih snaga”, navodi se u obrazloženju.

Upozoreno je da novi obrasci šverca heroina iz Nizozemske u Bosnu i Hercegovinu ukazuju na povećanu potražnju za heroinom u zemlji, a potom je analizirano i stanje kada je riječ o švercu kokaina u BiH.

“Kako je tržište kokaina manje rasprostranjeno od tržišta drugih droga u zemlji, Bosna i Hercegovina i dalje je pretežno tranzitna ruta za drogu koja dolazi iz Crne Gore i prolazi ka EU. Sve je veća uključenost kriminalnih organizacija na tržište kokaina, posebno organizovanih kriminalnih grupa istočnog Balkana. Posljednjih godina zabilježene su zapljene velikih količina kokaina direktno povezane sa Bosnom i Hercegovinom, što ukazuje na porast trgovine i prisustva kokaina unutar zemlje, bilo za tranzit ili domaću potrošnju”, istaknuto je u obrazloženju.

Bosna i Hercegovina je, kako je ocijenjeno, tranzitna i odredišna zemlja za kanabis, koji je najviše korištena i zaplijenjena droga u zemlji.

“Kanabis u BiH ulazi iz Albanije i nakon toga se prodaje u zapadnoevropske zemlje”, ističe se u obrazloženju.

Kriminolog Marko Nicović, u izjavi za “Nezavisne novine”, ističe da je BiH idealno tlo narko-bandama za njihov biznis.

“Međusobno, etničke policije uopšte ne sarađuju, a s druge strane, uvijek kada se traži nešto, to se posmatra politički – je li benefit ili na štetu etničke grupacije. Samim tim to kriminalcima odgovara. Oni u stvari koriste tu, da kažemo, političku neslogu, tako da je to njima idealno. Oni lako prolaze kroz te ‘pukotine’, ali i lakše podmićuju ako, recimo, imate tri različite policije na jednom malom prostoru”, rekao je Nicović.

Podsjetimo, i u ranijim izvještajima je upozoravano da BiH i te kako ima problema kad je u pitanju suzbijanje narko-tržišta.

U jednom od njih, koji se odnosi na 2021. godinu, BiH je targetirana kao važna tranzitna zemlja za heroin i kanabis za Evropu. Istaknuto je i da su mafijaške grupe u BiH u velikoj mjeri umiješane u trgovinu drogom, posebno heroinom, ali i šverc oružja.

Kako su “Nezavisne novine” juče pisale, BiH je, prema globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu, gore pozicionirana u odnosu na većinu zemalja regiona, na rang-listi koja je obuhvatila ukupno 44 evropske države.

Naime, lošije od nas su Srbija (treće mjesto) i Crna Gora, koja se nalazi na petoj poziciji, dok je Albanija na 15, Hrvatska na 16. i Sjeverna Makedonija na 18. mjestu, a Slovenija je na 31.