Connect with us

Svijet

RASTU TENZIJE, PONESTAJE NOVIH VOJNIKA: Spor vojnog vrha i Zelenskog oko spuštanja starosne granice za mobilizaciju

Vojni vrh Ukrajine zalaže se za prijedlog zakona prema kom bi se starosna granica za mobilizaciju spustila sa 27 na 25 godina. Plan vojske nije naišao na odobrenje predsjednika Volodimira Zelenskog i većeg dijela javnosti.

Regrutovanje novih vojnika i do sada bilo otežano, ali vojni vrh ističe da je neophodno.

Ukrajina, jednostavno, ne može bez mobilizacije, upozorio je 17. decembra 2023. godine načelnik Glavne obavještajne vojne uprave Kirilo Budanov u obraćanju medijima.

“Ne postoji druga kampanja koja bi uspjela da okupi trenutnih 1,1 miliona vojnika. Moramo da odbacimo i pomisao da je moglo, i da će moći, drugačije.”

Slično upozorenje stiglo je i od general-majora ukrajinske vojske Dmitrija Marčenka nedjelju dana kasnije.

“U zemlji više nema dobrovoljaca i zato je neophodna regrutacija od vrata do vrata”, rekao je Marčenko u intervjuu za Dojče vele.

Međutim, potraga sa novim vojnicima ne ide prema planu, dok stanovništvo pruža otpor, a neposredni izvještaji ukazuju da vojna policija često prekoračuje ovlašćenja u namjeri da popuni redove.

Pojedincima su oduzeti pasoši, neki su zastrašeni i ucijenjeni, i na djelu je taktika prinude, bilješke su pravnika i aktivista koji štite prava ukrajinskih muškaraca u sporovima sa vojskom u analizi za Njujork tajms.

Pomjeranje starosne granice za mobilizaciju i ogorčena javnost
Suočen sa velikim brojem žrtava i zastojem na bojnom polju, a nakon što je kontraofanziva prema istoku i Rusiji, kako se procjenjuje, relativno lako odbijena, zvanični Kijev je reagovao agresivno i prema skoro svima.

Ministarstvo odbrane je prethodnih mjeseci i nedjelja opipavalo puls javnosti najavama o izmjenama zakona koji se odnose na procese mobilizacije i demobilizacije, kao i naznakama koje još kategorije stanovništva podliježu služenju vojnog roka.

Epilozi su prijedlog zakona koji predviđa smanjenje starosne granice za mobilizaciju sa 27 na 25 godina i prema izvještaju Unijana, još najmanje tri grupe građana koje će morati da odgovore na poziv za vojsku – muškarci koji su navršili 27 godina života, a nisu upisani u vojni registar zbog izbjegavanja vojne dužnosti; osobe kojima je za vrijeme mobilizacije istekao rok poziva za vojnu službu; oni Ukrajinci koji su zbog nesređenih vojnih registracija 2015. skinuti sa spiskova.

Javnost je, prema pisanju Volstrit džurnala, ogorčena zbog ideje da se starosna granica za mobilizaciju spusti za dvije godine.

To bi, kako prenose ukrajinski statističari, potencijalno obezbjedilo oko pola miliona vojnika, što se poklapa za zahtjevom vojne komande za najmanje 450.000 novih regruta.

Rastu tenzije između predsjednika i načelnika generalštaba
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ističe da je predloženi broj veliki, a pitanje osjetljivo, i da treba raspraviti na nacionalnom nivou.

Zelenskom se suprotstavlja načelnik generalštaba Valerij Zalužnji, koji je javno pozvao narod Ukrajine da prihvati mobilizaciju i kritikovao rad službe koja je odgovorna za regrutaciju.

Vojni analitičari reagovanje Zalužnjeg vide kao prvo priznanje nekog od ukrajinskih zvaničnika o velikom gubitku ljudstva nakon skoro dvije godine iscrpljujućeg rata sa Rusijom.

Kijev podatke o žrtvama smatra državnom tajnom, ali britanski i američki zvaničnici procjenjuju da je od početka sukoba poginulo, ili ranjeno, najmanje 120.000 ukrajinskih vojnika, piše Vašington post.

“Potreba za mobilizacijom je opšta. Nama su potrebni oružje i municija, ali najviše ljudi. Sve smo izračunali u planu za narednu godinu – one koje smo izgubili i one koje možemo izgubiti”, bio je neobično iskren Zalužnji.

Zelenski se, za sada, drži po strani i ne želi javno da podrži nacrt zakona, bar dok ne čuje dovoljno argumenata zašto je potreban toliki broj dodatnih trupa.

“Do sada nisam vidio demobilizaciju u njihovom planu. I to je pitanje broj jedan – pravda za one koji se tako dugo bore na ratnom frontu”, rekao je Zelenski.

Zalužnji je, u odgovoru, naveo da trenutno može samo da se nada da će oni koji Ukrajini služe od početka rata biti demobilisani do 2025.

Političko-ekonomske implikacije
Sredstva za ovaj poduhvat su posebna tačka sporenja. Vladin budžet je opterećen, a procjene su da je potrebno oko 13 milijardi američkih dolara da bi se izvršilo regrutovanje i obuka za nekoliko stotina hiljada ljudi.

Stranka “Batkivščina” već je odlučila da neće glasati za predloženi zakon o mobilizaciji u sadašnjem obliku. Informaciju je potvrdila i predsjednica opozicione partije i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko.

Ukoliko zakon bude prihvaćen, biće to najvažnija reforma vojnih zakona otkako je vlada u Kijevu u proleće 2022. godine zabranila da vojno sposobni muškarci starosti od 18 do 60 godina napuste zemlju.

Svijet

AUSTRIJA KAZNILA svoje DRŽAVLJANE zbog prisustva na NASTUPU TOMPSONA

Austrija je kaznila nekoliko svojih državljana koji su bili na koncertu Marka Perkovića Thompsona na zagrebačkom hipodromu.

Državljani Austrije navodno su kažnjeni novčanim kaznama jer su istražna tijela utvrdila da su prekršili stroge austrijske zakone vezane uz nedozvoljene povike i simbole, nezvanično saznaje 24sata.

“U području krivičong progona, austrijske vlasti imaju mogućnost, pod određenim uslovima, sprovoditi istrage izvan granica zemlje. To je utvrđeno u austrijskom krivičnom zakoniku”, rekli su iz austrijskog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova.

Austrijska istražna tijela navodno pregledaju snimke i fotografije s nedavnog koncerta na kojem je više od 18.000 ulaznica prodano u Austriji.

Prije sedam godina austrijska vlada izmijenila je zakon kojim se proširuje lista zabranjenih simbola, a među njima su se našli i simboli ustaškog pokreta i NDH čije promovisanje i prikazivanje predstavlja ozbiljno kršenje austrijskih zakona, prensi Dnevnih.hr.

Nastavi čitati

Svijet

Pripreme u toku – BIJELA KUĆA o mogućem sastanku PUTINA i ZELENSKOG

Bijela kuća je saopštila da se obavljaju pripreme za potencijalni sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i da su dvije strane izrazile spremnost za direktne razgovore.

“Prema mom shvatanju, pripreme za taj sastanak su u toku”, rekla je novinarima portparol Bijele kuće Karolina Livit.

Ona je istakla da su dva lidera izrazila spremnost da se sastanu. “Naš tim za nacionalnu bezbjednost će pomoći objema zemljama da to urade”, dodala je Livitova.

Portal “Politiko” objavio je da Bijela kuća razmatra Budimpeštu kao mjesto za mogući trilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, Putina i Zelenskog.

Američka tajna služba se priprema za samit u jednoj centralnoevropskoj zemlji, a njen glavni grad se pojavljuje kao prvi izbor za Bijelu kuću, rekli su “Politiku” izvori iz američke administracije.

Nastavi čitati

Svijet

EU od članica ZAHTIJEVA! Minimalna PUTARINA 0,359 € po litri BENZINA

Evropska unija zahtijeva od država članica da uvedu minimalnu putarinu od 0,359 evra po litri na benzin, izvještava taxfoundation.org.

Tržište dizelskih vozila u EU stalno opada, ali ona i dalje čine gotovo 10 odsto registracija novih automobila. Neki evropski potrošači se suočavaju s naknadama na dizel umjesto na benzin.

Minimalna putarinu koju zahtijeva EU nešto je niža za dizel i iznosi 0,330 evra po litri. Samo se Malta pridržava minimalnog poreza na benzin, dok sve ostale zemlje EU nameću više naknade. S minimalnim porezom od 0,359 evra po litri, Malta ima najniži porez na benzin, a slijede je Bugarska s 0,363 evra po litri i Mađarska s 0,399 evra po litri. Nizozemska ima najviši porez na benzin u EU, koji iznosi 0,789 evra po litri, a slijede je Italija s 0,713 evra po litri i Danska s 0,711 evra po litri, prema AERS-u.

Poređenja minimalna putarina na benzin u EU od 1,60 USD po galonu viša je od najvišeg poreza na benzin u SAD-u, koji u Kaliforniji iznosi otprilike 1,255 USD po galonu (kombinovajući savezne i državne poreze, uključujući i naknadu za okolinu). Sve države članice EU takođe naplaćuju dodatni porez na dodanu vrijednost (PDV) na prodaju benzina i dizelskog goriva, prenosi SEEbiz.

Putarine se naplaćuju prije primjene PDV-a. Zajedno, ovi porezi stvaraju relativno veliko opterećenje za potrošače i evropsku privredu. Porezi na benzin i dizel i dalje su istaknuta politička pitanja širom Evrope. Dok EU provodi sveobuhvatne promjene za svoju zelenu tranziciju kako bi do 2050. postala klimatski neutralna, porezi na gorivo vjerojatno će ostati ključni aspekt rasprava o politici.

Nastavi čitati

Aktuelno