Connect with us

Svijet

RASTU TENZIJE, PONESTAJE NOVIH VOJNIKA: Spor vojnog vrha i Zelenskog oko spuštanja starosne granice za mobilizaciju

Vojni vrh Ukrajine zalaže se za prijedlog zakona prema kom bi se starosna granica za mobilizaciju spustila sa 27 na 25 godina. Plan vojske nije naišao na odobrenje predsjednika Volodimira Zelenskog i većeg dijela javnosti.

Regrutovanje novih vojnika i do sada bilo otežano, ali vojni vrh ističe da je neophodno.

Ukrajina, jednostavno, ne može bez mobilizacije, upozorio je 17. decembra 2023. godine načelnik Glavne obavještajne vojne uprave Kirilo Budanov u obraćanju medijima.

“Ne postoji druga kampanja koja bi uspjela da okupi trenutnih 1,1 miliona vojnika. Moramo da odbacimo i pomisao da je moglo, i da će moći, drugačije.”

Slično upozorenje stiglo je i od general-majora ukrajinske vojske Dmitrija Marčenka nedjelju dana kasnije.

“U zemlji više nema dobrovoljaca i zato je neophodna regrutacija od vrata do vrata”, rekao je Marčenko u intervjuu za Dojče vele.

Međutim, potraga sa novim vojnicima ne ide prema planu, dok stanovništvo pruža otpor, a neposredni izvještaji ukazuju da vojna policija često prekoračuje ovlašćenja u namjeri da popuni redove.

Pojedincima su oduzeti pasoši, neki su zastrašeni i ucijenjeni, i na djelu je taktika prinude, bilješke su pravnika i aktivista koji štite prava ukrajinskih muškaraca u sporovima sa vojskom u analizi za Njujork tajms.

Pomjeranje starosne granice za mobilizaciju i ogorčena javnost
Suočen sa velikim brojem žrtava i zastojem na bojnom polju, a nakon što je kontraofanziva prema istoku i Rusiji, kako se procjenjuje, relativno lako odbijena, zvanični Kijev je reagovao agresivno i prema skoro svima.

Ministarstvo odbrane je prethodnih mjeseci i nedjelja opipavalo puls javnosti najavama o izmjenama zakona koji se odnose na procese mobilizacije i demobilizacije, kao i naznakama koje još kategorije stanovništva podliježu služenju vojnog roka.

Epilozi su prijedlog zakona koji predviđa smanjenje starosne granice za mobilizaciju sa 27 na 25 godina i prema izvještaju Unijana, još najmanje tri grupe građana koje će morati da odgovore na poziv za vojsku – muškarci koji su navršili 27 godina života, a nisu upisani u vojni registar zbog izbjegavanja vojne dužnosti; osobe kojima je za vrijeme mobilizacije istekao rok poziva za vojnu službu; oni Ukrajinci koji su zbog nesređenih vojnih registracija 2015. skinuti sa spiskova.

Javnost je, prema pisanju Volstrit džurnala, ogorčena zbog ideje da se starosna granica za mobilizaciju spusti za dvije godine.

To bi, kako prenose ukrajinski statističari, potencijalno obezbjedilo oko pola miliona vojnika, što se poklapa za zahtjevom vojne komande za najmanje 450.000 novih regruta.

Rastu tenzije između predsjednika i načelnika generalštaba
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ističe da je predloženi broj veliki, a pitanje osjetljivo, i da treba raspraviti na nacionalnom nivou.

Zelenskom se suprotstavlja načelnik generalštaba Valerij Zalužnji, koji je javno pozvao narod Ukrajine da prihvati mobilizaciju i kritikovao rad službe koja je odgovorna za regrutaciju.

Vojni analitičari reagovanje Zalužnjeg vide kao prvo priznanje nekog od ukrajinskih zvaničnika o velikom gubitku ljudstva nakon skoro dvije godine iscrpljujućeg rata sa Rusijom.

Kijev podatke o žrtvama smatra državnom tajnom, ali britanski i američki zvaničnici procjenjuju da je od početka sukoba poginulo, ili ranjeno, najmanje 120.000 ukrajinskih vojnika, piše Vašington post.

“Potreba za mobilizacijom je opšta. Nama su potrebni oružje i municija, ali najviše ljudi. Sve smo izračunali u planu za narednu godinu – one koje smo izgubili i one koje možemo izgubiti”, bio je neobično iskren Zalužnji.

Zelenski se, za sada, drži po strani i ne želi javno da podrži nacrt zakona, bar dok ne čuje dovoljno argumenata zašto je potreban toliki broj dodatnih trupa.

“Do sada nisam vidio demobilizaciju u njihovom planu. I to je pitanje broj jedan – pravda za one koji se tako dugo bore na ratnom frontu”, rekao je Zelenski.

Zalužnji je, u odgovoru, naveo da trenutno može samo da se nada da će oni koji Ukrajini služe od početka rata biti demobilisani do 2025.

Političko-ekonomske implikacije
Sredstva za ovaj poduhvat su posebna tačka sporenja. Vladin budžet je opterećen, a procjene su da je potrebno oko 13 milijardi američkih dolara da bi se izvršilo regrutovanje i obuka za nekoliko stotina hiljada ljudi.

Stranka “Batkivščina” već je odlučila da neće glasati za predloženi zakon o mobilizaciji u sadašnjem obliku. Informaciju je potvrdila i predsjednica opozicione partije i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko.

Ukoliko zakon bude prihvaćen, biće to najvažnija reforma vojnih zakona otkako je vlada u Kijevu u proleće 2022. godine zabranila da vojno sposobni muškarci starosti od 18 do 60 godina napuste zemlju.

Related Topics:

Svijet

“OPASNOST JE OGROMNA”: Evropa se sprema za VELIKU OLUJU, pale se alarmi, najveći nivo pripravnosti

Oluja Alis mogla bi da izazove ozbiljan haos u zapadnoj Evropi, pa je za špansku Kosta Blanku izdat najviši stepen opasnosti.

Cijela regija je u stanju visoke pripravnosti zbog obilnih padavina.

Španska meteorološka agencija AEMET juče je izdala crveno upozorenje zbog jakih kiša u turističkom središtu Alikanteu, u oblasti Valensije. Upravo to područje je u oktobru prošle godine pretrpjelo katastrofalne poplave u kojima je život izgubilo čak 220 ljudi. Ogromna opasnost. Moguće su poplave i bujični talasi. Pratite uputstva civilne zaštite – saopštila je agencija AEMET na X-u

Nevrijeme kreće danas u 10 i trajaće do ponedeljka
Meteorolozi su naveli da bi ukupna količina padavina mogla da pređe 140 milimetara u periodu od 12 sati, naročito u Valensiji.

Očekuje se da će oluja pogoditi i druge mediteranske obalne regije, uključujući susjednu pokrajinu Mursiju i Balearska ostrva.

Prema upozorenjima, obilne kiše trebalo bi da počnu danas oko 10 sati i da traju do ponedjeljka.

– Pljuskovi mogu da izazovu lokalne poplave u nizinskim područjima, potocima i jarugama, tako da je nivo potencijalne opasnosti veoma visok – dodaje se u saopštenju.

Hitne službe su u pripravnosti i na ostrvu Ibica, gdje je zbog kiša i oluja na snazi narandžasto upozorenje, prenosi Daily Mail.

I prošlog mjeseca ovu regiju u Španiji pogodile obilne poplave
Podsjetimo, prošlogodišnja katastrofa izazvala je proteste stanovništva, koji su optuživali lokalne vlasti da nisu blagovremeno izdali upozorenja, prenosi Jutarnji.hr.

Tokom prošlog mjeseca ovu špansku regiju ponovo su pogodile obilne padavine, zbog čega su bile zatvorene brojne škole i univerziteti, a došlo je i do prekida željezničkog i drumskog saobraćaja, kao i lokalnih poplava.

Nastavi čitati

Svijet

STANOVNICI GAZE O PRIMIRJU: “Ne znamo odakle da počnemo”

Mnogi stanovnici Gaze s olakšanjem su dočekali vijest o primirju između Izraela i Hamasa, ali njihovu nadu prate i sumnje.

“Osjetili smo sreću, ali bol i patnja ostaju”, rekao je Ibrahim Šurab iz Kan Hunisa, koji sada živi u šatorskom kampu u Muvasiju, prenosi Sky News.

Nevin Kudih dodala je da je to prvi trenutak stvarnog olakšanja otkako je počeo rat.

“Još smo na ulici”, rekla je, čekajući povratak kući.

U Deir al-Balahu su djeca slavila, ali mnogi odrasli osjećali su gorčinu.

“Izgubili smo voljene, domove i čitavu generaciju učenika. Ne znamo odakle početi s obnovom”, rekao je Mohamad al Fara.

Neki strahuju da se prekid vatre neće održati.

“Vrlo smo oprezni, vazdušni udari se još događaju”, izjavio je Mohamed al Nashar iz Gaze.

Uprkos sumnjama, mnogi se i dalje nadaju trajnom miru.

Primirje u Gazi trebalo bi stupiti na snagu u subotu rano ujutro, 24 sata nakon što ga je izraelska vlada službeno odobrila.

Nakon početka primirja, taoci bi trebali biti oslobođeni u roku od 72 sata. Vjeruje se da je 20 talaca još živo, a zauzvrat će Izrael osloboditi stotine Palestinaca iz zatvora, prenosi Index.

Sukob, koji je počeo napadom Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, odnio je desetine hiljada palestinskih života, raselio velik broj ljudi i doveo dijelove Gaze do gladi.

Nastavi čitati

Svijet

RATIFIKOVANO PRIMIRJE U GAZI: Dogovoreno oslobađanje talaca i povlačenje izraelskih trupa

Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.

Izraelska vlada je ratifikovala primirje sa palestinskom militantnom grupom Hamas, otvarajući put za obustavu neprijateljstava u Gazi u roku od 24 sata i oslobađanje izraelskih talaca koji se tamo nalaze u roku od 72 sata nakon toga.

Izraelska vlada odobrila je rano jutros sporazum, otprilike 24 sata nakon što su posrednici objavili sporazum, kojim se poziva na oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike i početak postepenog povlačenja izraelskih trupa iz Gaze u okviru inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje dvogodišnjeg rata u Gazi.

Prethodno je i lider Hamasa u Pojasu Gaze Halil el Haja izjavio je da je postignut sporazum o okončanju rata i trajnom prekidu vatre, koji uključuje otvaranje graničnog prelaza Rafa, ulazak humanitarne pomoći i razmjenu zatvorenika s Izraelom.

“Vlada je upravo odobrila okvir za oslobađanje svih talaca – živih i preminulih”, navodi se na Iks nalogu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

Rat je produbio međunarodnu izolaciju Izraela i preokrenuo Bliski istok, evoluirajući u regionalni sukob koji je uvukao Iran, Jemen i Liban. Takođe je testirao odnose SAD i Izraela, jer je predsjednik SAD Donald Tramp vršio pritisak na izraelskog premijera da postigne dogovor.

Izraelci i Palestinci su proslavljali objavljivanje sporazuma, nadajući se okončanju dvogodiših sukoba u kojem je ubijeno preko 67.000 Palestinaca, i vraćanju posljednjih talaca koje je Hamas oteo u napadima kojima je započet sukob.

Nastavi čitati

Aktuelno