Connect with us

Svijet

RASTU TENZIJE, PONESTAJE NOVIH VOJNIKA: Spor vojnog vrha i Zelenskog oko spuštanja starosne granice za mobilizaciju

Vojni vrh Ukrajine zalaže se za prijedlog zakona prema kom bi se starosna granica za mobilizaciju spustila sa 27 na 25 godina. Plan vojske nije naišao na odobrenje predsjednika Volodimira Zelenskog i većeg dijela javnosti.

Regrutovanje novih vojnika i do sada bilo otežano, ali vojni vrh ističe da je neophodno.

Ukrajina, jednostavno, ne može bez mobilizacije, upozorio je 17. decembra 2023. godine načelnik Glavne obavještajne vojne uprave Kirilo Budanov u obraćanju medijima.

“Ne postoji druga kampanja koja bi uspjela da okupi trenutnih 1,1 miliona vojnika. Moramo da odbacimo i pomisao da je moglo, i da će moći, drugačije.”

Slično upozorenje stiglo je i od general-majora ukrajinske vojske Dmitrija Marčenka nedjelju dana kasnije.

“U zemlji više nema dobrovoljaca i zato je neophodna regrutacija od vrata do vrata”, rekao je Marčenko u intervjuu za Dojče vele.

Međutim, potraga sa novim vojnicima ne ide prema planu, dok stanovništvo pruža otpor, a neposredni izvještaji ukazuju da vojna policija često prekoračuje ovlašćenja u namjeri da popuni redove.

Pojedincima su oduzeti pasoši, neki su zastrašeni i ucijenjeni, i na djelu je taktika prinude, bilješke su pravnika i aktivista koji štite prava ukrajinskih muškaraca u sporovima sa vojskom u analizi za Njujork tajms.

Pomjeranje starosne granice za mobilizaciju i ogorčena javnost
Suočen sa velikim brojem žrtava i zastojem na bojnom polju, a nakon što je kontraofanziva prema istoku i Rusiji, kako se procjenjuje, relativno lako odbijena, zvanični Kijev je reagovao agresivno i prema skoro svima.

Ministarstvo odbrane je prethodnih mjeseci i nedjelja opipavalo puls javnosti najavama o izmjenama zakona koji se odnose na procese mobilizacije i demobilizacije, kao i naznakama koje još kategorije stanovništva podliježu služenju vojnog roka.

Epilozi su prijedlog zakona koji predviđa smanjenje starosne granice za mobilizaciju sa 27 na 25 godina i prema izvještaju Unijana, još najmanje tri grupe građana koje će morati da odgovore na poziv za vojsku – muškarci koji su navršili 27 godina života, a nisu upisani u vojni registar zbog izbjegavanja vojne dužnosti; osobe kojima je za vrijeme mobilizacije istekao rok poziva za vojnu službu; oni Ukrajinci koji su zbog nesređenih vojnih registracija 2015. skinuti sa spiskova.

Javnost je, prema pisanju Volstrit džurnala, ogorčena zbog ideje da se starosna granica za mobilizaciju spusti za dvije godine.

To bi, kako prenose ukrajinski statističari, potencijalno obezbjedilo oko pola miliona vojnika, što se poklapa za zahtjevom vojne komande za najmanje 450.000 novih regruta.

Rastu tenzije između predsjednika i načelnika generalštaba
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ističe da je predloženi broj veliki, a pitanje osjetljivo, i da treba raspraviti na nacionalnom nivou.

Zelenskom se suprotstavlja načelnik generalštaba Valerij Zalužnji, koji je javno pozvao narod Ukrajine da prihvati mobilizaciju i kritikovao rad službe koja je odgovorna za regrutaciju.

Vojni analitičari reagovanje Zalužnjeg vide kao prvo priznanje nekog od ukrajinskih zvaničnika o velikom gubitku ljudstva nakon skoro dvije godine iscrpljujućeg rata sa Rusijom.

Kijev podatke o žrtvama smatra državnom tajnom, ali britanski i američki zvaničnici procjenjuju da je od početka sukoba poginulo, ili ranjeno, najmanje 120.000 ukrajinskih vojnika, piše Vašington post.

“Potreba za mobilizacijom je opšta. Nama su potrebni oružje i municija, ali najviše ljudi. Sve smo izračunali u planu za narednu godinu – one koje smo izgubili i one koje možemo izgubiti”, bio je neobično iskren Zalužnji.

Zelenski se, za sada, drži po strani i ne želi javno da podrži nacrt zakona, bar dok ne čuje dovoljno argumenata zašto je potreban toliki broj dodatnih trupa.

“Do sada nisam vidio demobilizaciju u njihovom planu. I to je pitanje broj jedan – pravda za one koji se tako dugo bore na ratnom frontu”, rekao je Zelenski.

Zalužnji je, u odgovoru, naveo da trenutno može samo da se nada da će oni koji Ukrajini služe od početka rata biti demobilisani do 2025.

Političko-ekonomske implikacije
Sredstva za ovaj poduhvat su posebna tačka sporenja. Vladin budžet je opterećen, a procjene su da je potrebno oko 13 milijardi američkih dolara da bi se izvršilo regrutovanje i obuka za nekoliko stotina hiljada ljudi.

Stranka “Batkivščina” već je odlučila da neće glasati za predloženi zakon o mobilizaciji u sadašnjem obliku. Informaciju je potvrdila i predsjednica opozicione partije i bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko.

Ukoliko zakon bude prihvaćen, biće to najvažnija reforma vojnih zakona otkako je vlada u Kijevu u proleće 2022. godine zabranila da vojno sposobni muškarci starosti od 18 do 60 godina napuste zemlju.

Svijet

TRAMP NAKON RAZGOVORA SA ZELENSKIM: Putin želi da nastavi da ubija ljude

Donald Tramp je opisao svoj razgovor sa Zelenskim kao “dobar”, a rekao je i neke stvari koje se nikako neće dopasti Vladimiru Putinu.

Američki predsjednik Donald Tramp i Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, razgovarali su telefonom u petak 4. jula, a američki predsjednik danas je otkrio detalje razgovora. Nakon razgovora se oglasio Zelenski koji je naveo da je Tramp “dobro obaviješten” o svemu na frontu, a sada je svoje mišljenje iznio i sam američki predsjednik, piše “Ukrinform“.

Imali smo veoma dobar razgovor. Pričali smo o različitim stvarima i bio je to vrlo kvalitetan razgovor. Mislim da je bio vrlo strateški važan razgovor. Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju Ukrajinu. Pomagali smo im i nastavićemo da pomažemo. Vrlo je teška situacija, vidjećemo šta će se dešavati“, rekao je Tramp predstavnicima medija u avionu.

Dodao je da su Ukrajini potrebni američki raketni sistemi. Ova izjava dolazi nakon što su SAD obustavile izvoz PVO projektila zbog problema sa zalihama.

Nešto će im trebati, prilično su pogođeni. Izgleda da Vladimir Putin želi da ide do kraja i da nastavi da ubija ljude. To nije dobro. Nisam zadovoljan time“, pojasnio je Tramp detalje razgovora sa ruskim predsjednikom u četvrtak 3. jula.

Nastavi čitati

Svijet

UKRAJINSKE SNAGE NAPALE RUSIJU: Pogođen vojni aerodrom (VIDEO)

Ukrajinske odbrambene snage tvrde da su izvele napad na aerodrom Borisoglebsk u Voronježkoj oblasti, koja je domaćin ruskim vojnim avionima Su-34, Su-35S i Su-30SM.

Prema informacijama koje je prenio Ukrinform, napad je danas izveden, a operaciju su izvele jedinice Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine, u saradnji s drugim komponentama Odbrambenih snaga.

Napad je imao za cilj smanjenje sposobnosti Rusije da izvodi vazdušne napade.

Prema prvim izvještajima, pogođeni su teretni brodovi koji su prevozili navođene bombe, kao i avion za obuku, dok je moguće da su oštećeni i drugi avioni na tom aerodromu.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da se rezultati napada još uvijek razjašnjavaju.

Ovaj napad dogodio se dan nakon što je, 4. jula, u Moskovskoj oblasti pogođena firma koja proizvodi dijelove za borbene bespilotne letjelice “šahed”, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

KATASTROFA U TEKSASU: Poplave usmrtile više ljudi, proglašeno vanredno stanje (VIDEO)

Centralni Teksas pogođen je razornim bujičnim poplavama koje su usmrtile više ljudi i natjerale stotine na evakuaciju. Vanredno stanje proglašeno je u dolini rijeke Gvadalupe

Nekoliko ljudi je poginulo, a nekoliko se još uvijek vodi kao nestalo pošto su bujične poplave pogodile dijelove centralnog Teksasa. Zbog ozbiljnosti situacije, proglašeno je vanredno stanje za područja brdovite zemlje i doline Končo

Spasilačke operacije i evakuacije traju od ranih jutarnjih sati, a vlasti upozoravaju da bi moglo doći do daljih poplava, čak i ako kiša ne bude jaka. “Čak i uz slabu kišu, moguće su nove poplave”, rekao je vršilac dužnosti guvernera Den Patrik.

Guverner Teksasa Greg Abot rekao je da država obezbjeđuje “sve neophodne resurse za Kervil, Ingram, Hant i cijelo područje Teksaškog brda koje se suočava sa ovom razornom poplavom”.

“Molim vas, ne rizikujte”
Područje pogođeno poplavama je sjeverozapadno od grada San Antonija. Snimci sa mjesta događaja prikazuju bujne kiše koje su preplavile mostove i puteve, a brza voda odnosi sve pred sobom.

Tačan broj poginulih i nestalih još nije zvanično potvrđen. “Molimo vas da ne rizikujete. Budite oprezni, slušajte lokalna upozorenja za vanredne situacije i nikada ne vozite poplavljenim putevima”, rekao je komesar Ministarstva poljoprivrede Teksasa Sid Miler

Kancelarija šerifa okruga Ker opisala je događaj kao “katastrofalnu poplavu” i potvrdila da je bilo smrtnih slučajeva. Građanima koji žive u blizini potoka, riječnih tokova i rijeke Gvadalupe savjetovano je da se odmah evakuišu na više terene.

Nastavi čitati

Aktuelno