Connect with us

Svijet

RAT SVE VIŠE BJESNI! Raketni udari, pogođene fabrike i aerodromi

Rat na Bliskom istoku dodatno se proširio u posljednja 24 časa, uz napade na ključnu infrastrukturu u zemljama Zaliva, raketne udare na Izrael i nastavak izraelskih operacija u Iranu i Libanu.

Napadi na ključnu infrastrukturu u Zalivu

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima zabilježen je najveći broj balističkih napada u posljednjih nekoliko sedmica. Kompanija Emirates Global Aluminium saopštila je da je njihovo veliko postrojenje u Abu Dabiju pogođeno i značajno oštećeno, a više zaposlenih je povrijeđeno.

Napad je potvrđen i u Bahreinu, gdje je kompanija Aluminium Bahrain (Alba), jedan od najvećih svjetskih proizvođača aluminijuma, saopštila da su dva radnika zadobila lakše povrede. Istovremeno, vlasti Kuvajta navode da je radarski sistem na međunarodnom aerodromu ozbiljno oštećen.

Ministarstva odbrane UAE i Kuvajta saopštila su da su tokom noći aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane, koji su presretali balističke i krstareće rakete, kao i dronove, prenosi BBC.

Sukob se širi: Huti napali Izrael

Istovremeno, sukob se proširio i na druge dijelove regiona. Pobunjenici Huti iz Jemena izveli su raketne napade prema Izraelu, što dodatno povećava rizik od šire destabilizacije, posebno ukoliko bi napadi bili usmjereni i na brodove u Crvenom moru.

Izraelski udari na Teheran i aktivirana odbrana

Izraelska vojska saopštila je da je izvela novi talas udara na Teheran, gađajući komandne centre i lokacije za proizvodnju oružja. Prema navodima izraelskih snaga, dio tih centara bio je premješten u mobilne jedinice nakon ranijih napada, ali su i oni sada uništeni.

U Izraelu su aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane nakon detekcije projektila lansiranih iz Irana, dok su građani u pogođenim područjima upozoreni da potraže skloništa.

Poginuo izraelski vojnik, veliki broj civilnih žrtava

Na jugu Libana potvrđena je pogibija jednog izraelskog vojnika tokom kopnenih operacija koje traju skoro dvije sedmice. U istom incidentu povrijeđena su još tri vojnika.

Prema podacima libanskog Ministarstva zdravlja, u dosadašnjem toku sukoba u toj zemlji poginulo je više od 1.100 civila, među njima i 120 djece.

Stotine napada u Iranu, najveći broj u Teheranu

Prema podacima organizacije Hrana, samo tokom jednog dana zabilježeno je najmanje 701 napad širom Irana, što je među najvećim brojevima od početka rata prije nešto više od mjesec dana.

Većina udara, oko 74 odsto, dogodila se u Teheranu. Ukupan broj poginulih civila u Iranu procjenjuje se na 1.551, uključujući najmanje 236 djece.

Život pod napadima: Građani gube osjećaj za vrijeme

Život u iranskoj prijestonici dodatno je otežan. Zbog ograničenja interneta, stanovnici teško komuniciraju, a svakodnevicu obilježavaju eksplozije, podrhtavanje prozora i poremećaji sna.

Neki navode da gube osjećaj za vrijeme i dane u sedmici.

SAD razmatra kopnene operacije

U međuvremenu, „Washington Post“ navodi da Pentagon razmatra višenedjeljne kopnene operacije u Iranu, iako još nije jasno da li će američki predsjednik Donald Tramp odobriti takav potez.

Prema tim navodima, riječ bi bila o ograničenim operacijama specijalnih i regularnih snaga, a ne o potpunoj invaziji.

Napetosti rastu širom regiona

Napetosti rastu i u širem regionu. Saudijska Arabija saopštila je da je presrela dronove i balističku raketu usmjerene prema Rijadu, dok Katar tvrdi da je bio meta napada dronovima lansiranim iz Irana, koji su presretnuti bez žrtava.

Zemlje Zaliva poručuju da, s obzirom na prijetnje njihovoj ekonomiji i svakodnevnom životu, moraju imati ulogu u eventualnim mirovnim pregovorima, ali su podijeljene oko budućih odnosa sa Iranom i Sjedinjenim Američkim Državama.

Related Topics:

Svijet

USKORO KRAJ RATA IZMEĐU SAD I RANA? Evo šta piše u 14 tačaka memoranduma, Amerikanci lete u Evropu radi pripreme

Četiri aviona američkog Ratnog vazduhoplovstva poletjela su ka Evropi radi potpisivanja sporazuma između SAD i Irana o okončanju rata.

Američki sajt Aksios objavio je da su četiri aviona američkog Ratnog vazduhoplovstva poletela za Evropu u okviru priprema za moguću ceremoniju potpisivanja sporazuma između SAD i Irana o okončanju rata.

Izvori ovog medija upoznati sa pripremama navode da avioni idu ka švajcarskom gradu Ženevi gdje se očekuje da će potpredsjednik SAD Džej Di Vens potpisati sporazum u ime Vašingtona.

Aksios otkriva, pozivajući se na diplomatu iz jedne od zemalja posrednika u pregovorima i neimenovanog američkog zvaničnika, takođe i sadržaj Memoranduma o razumijevanju između SAD i Irana, za koji predsjednik Donald Tramp tvrdi da će uskoro biti potpisan.

U tom dokumentu se poziva na hitnu debokadu Ormuskog moreuza bez naplate “putarina” na toj pomorskoj ruti, kao i na ublažavanje sankcija Iranu u skladu sa time koliko Teheran bude poštovao sporazuma.

Memorandum bi produžio aktuelni prekid vatre na 60 dana, uključujući i teritoriju Libana, a tokom tog perioda bi se vodili pregovori o nuklearnom programu Irana.

Tekst uključuje i okvir za rješavanje problema iranskih zaliha obogaćenog uranijuma, mada bi bilo kakva akcija u vezi s iranskim nuklearnim programom zavisila od drugog, detaljnijeg sporazuma koji tek treba da uslijedi.

Iako Tramp tvrdi da bi sporazum mogao da bude potpisan već ovog vikenda, nakon prijetnje američkim zauzimanjem ostrva Harg ključnog za izvoz nafte, Iran je saopštio da još nije donio konačnu odluku.

Iranska agencija Mer objavila je detaljan spisak uslova koji se navodno nalaze u nacrtu memoranduma o razumijevanju sa SAD.

Ona se poziva na izvor blizak iranskom pregovaračkom timu, ali detalje nisu javno potvrdili ni Teheran ni Vašington.

U izvještaju se navodi da tekst još uvek nije zvanično odobrilo iransko rukovodstvo.

Prema mediju iz Teherana, nacrt memoranduma sadrži 14 tačaka:

1. Trajni i trenutni prekid rata na svim frontovima, uključujući Liban

2. “Posvećenost SAD nemiješanju u unutrašnje poslove Irana” i poštovanje njegovog suvereniteta

3. Ukidanje američke pomorske blokade u roku od 30 dana

4. Povlačenje američkih snaga iz područja blizu Irana

5. Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od 30 dana “uz iranske aranžmane”

6. Suspenziju američkih sankcija na iransku naftu

7. SAD i saveznici će izraditi planove za obnovu Irana “vrijedne najmanje 300 milijardi dolara”

8. 60 dana pregovora radi postizanja konačnog sporazuma “zasnovanog na nuklearnim pitanjima i potpunom ukidanju” sankcija

9. Ponovno potvrđivanje iranskog obećanja da neće proizvoditi nuklearno oružje

10. Tokom pregovora, SAD neće povećavati svoje snage u regionu niti uvoditi nove sankcije

11. Oslobađanje 24 milijarde dolara blokiranih iranskih sredstava

12. Uspostavljanje mehanizma za praćenje sprovođenja sporazuma

13. Konačni sporazum treba da bude odobren rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN

14. Završni pregovori neće početi pre oslobađanja polovine zamrznutih iranskih sredstava, suspenzije sankcija na naftu i ukidanja pomorske blokade

Navodi se da su “razgovori o iranskom raketnom programu i podršci organizacijama otpora (proiranske paravojne formacije u regionu, prim. nov,) definitivno skinuti sa dnevnog reda”.

Nastavi čitati

Svijet

Horor na auto-putu u Mađarskoj, OSAM POGINULIH

Najmanje osam osoba izgubilo je život u dvije povezane saobraćajne nesreće koje su se dogodile u petak ujutro na auto-putu M1 u zapadnoj Mađarskoj, saopštila je policija.

Najteži incident dogodio se u blizini grada Đer, oko 120 kilometara zapadno od Budimpešte, kada je minibus sa devet putnika udario u kamion koji je stajao u koloni formiranoj nakon prethodne nesreće.

U sudaru minibusa i kamiona poginulo je sedam osoba, dok su dvije povrijeđene i prevezene u bolnicu. Prema informacijama mađarskih vlasti, svi stradali u ovom vozilu bili su muškarci.

Policija je navela da je minibus imao moldavske registarske oznake, dok je i kamion iz prve nesreće takođe bio registrovan u Moldaviji.

Lanac nesreća na prometnom auto-putu

Do tragedije je došlo nakon ranijeg sudara kamiona i građevinskog vozila na istoj dionici autoputa, u kojem je jedna osoba poginula.

Taj udes izazvao je višekilometarsku kolonu, a upravo je zaustavljeni saobraćaj bio jedan od razloga zbog kojeg je došlo do drugog, znatno smrtonosnijeg sudara.

Mađarski premijer Peter Mađar izrazio je saučešće porodicama nastradalih i potvrdio da su žrtve strani državljani, ali nije precizirao njihovu nacionalnost.

“Izražavam iskreno saučešće porodicama stradalih”, poručio je premijer putem društvenih mreža.

Auto-put M1 predstavlja jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Budimpešte i granice sa Austrijom, a svakodnevno njime prolazi veliki broj teretnih vozila i putnika.

Policija nastavlja istragu kako bi utvrdila sve okolnosti nesreća, dok su saobraćajne gužve na tom području trajale satima nakon tragedije, prenosi “TimesLive”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA KUPOVINU SKUPOCJENIH STVARI U EU: Bez ovih podataka o vama trgovci neće moći da prodaju robu

Nova pravila EU donose obavezu otkrivanja JMBG-a i PIB-a prilikom luksuznih kupovina.

Uskoro luksuzna kupovina više neće moći da se obavi pod velom tajnosti. Prilikom kupovine automobila, skupocjenog sata, nakita ili nekretnina, građani će morati da otkriju svoj JMBG, PIB ili druge osjetljive podatke koji su do sada bili zaštićeni. Nova, rigorozna pravila donosi Evropska unija, a stupanje na snagu planirano je za jul 2027. godine.

Evropska uredba poznata pod skraćenicom AMLR (Regulativa o sprečavanju pranja novca) ima jasan cilj: efikasnije suzbijanje pranja novca i zatvaranje kanala za finansiranje kriminalnih radnji. Primjena ovog zakona iz korijena će promijeniti način poslovanja velikog broja firmi, jer drastično proširuje obim ličnih podataka koje su preduzetnici dužni da prikupljaju direktno od svojih klijenata.

Ko se nalazi na udaru novih pravila?

Nove odredbe više se ne odnose samo na tradicionalni bankarski i finansijski sektor. Pod lupom regulatora naći će se širok spektar delatnosti. Nova pravila obavezuju:

  • Pružaoce usluga vezanih za kriptoimovinu i crowdfunding platforme,
  • Zajmodavce i agente za nekretnine,
  • Prodavce luksuzne robe i dilere automobila,
  • Umjetničke galerije i aukcijske kuće.
  • Identifikacija obavezna za sve transakcije iznad 10.000 evra

Kako prenosi ugledni list Dziennik Gazeta Prawna, nova pravila EU primjenjivaće se na sve transakcije čija vrijednost prelazi 10.000 evra (što na domaćem tržištu iznosi oko 1,17 miliona dinara).

Mala opaska: U originalnim izvještajima medija često se navodi iznos od 43.000 (što je vrijednost u poljskim zlotima), ali preračunato u našu valutu, limit iznosi pomenutih milion i po dinara.

Ukoliko vrijednost kupovine prelazi ovaj prag, kupac je u obavezi da prodavcu dostavi sve podatke potrebne za sprovođenje detaljne identifikacione procedure. U zavisnosti od vrste transakcije, trgovci će zahtevati JMBG, PIB, IBAN računa i druge dokaze o identitetu.

Bankovni transfer gubi status “automatskog dokaza”

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na status samog plaćanja. Naime, bankovni transfer više neće automatski potvrđivati zakonitost porijekla novca. Dok su do sada ove provjere uglavnom bile isključiva odgovornost banaka i matičnih finansijskih institucija, spisak subjekata koji moraju da vrše rigorozne provjere sada se drastično širi na same trgovce. Namera evropskih zakonodavaca je jasna – ujednačiti pravila u svim zemljama i maksimalno otežati prikrivanje sumnjivog kapitala.

Trka sa vremenom za preduzetnike

Dok će kupci morati da se naviknu na gubitak privatnosti pri velikim kupovinama, pravi teret promjena podnijeće biznisi. Preduzetnici u luksuznim sektorima moraće u kratkom roku da implementiraju napredna tehnološka rešenja za usklađivanje sa propisima, prođu kroz proces obuke zaposlenih i pripreme kompleksnu dokumentaciju. Budući da je krajnji rok jul 2027. godine, vremena za prilagođavanje novoj eri poslovanja ima sve manje.

Nastavi čitati

Aktuelno