Connect with us

Hronika

Rekordna količina kokaina SLUČAJNO ZALUTALA u BiH

Carinici nisu pronašli svu drogu, pa paketi sa šećerom stigli u Doboj

Pošiljka od 73 kilograma veoma kvalitetnog kokaina, koja je u avgustu otkrivena u jednoj firmi u Doboju, najvjerovatnije je slučajno zalutala u BiH

rema našim saznanjima, ovo je samo dio kokaina koji je iz Kolumbije transportovan u Belgiju.

Izvor Srpskainfo ističe da je policija u Belgiji imala informacije o ovom transportu i da su ga presreli u luci Vasland, gdje je policija zaplijenila čak 734 kilograma kokaina, koji je bio sakriven u paketima sa šećerom.

– Iako izgleda kao da se radi o filmu, istraga je ipak pokazala da ova droga nije bila namijenjena za BiH, pa zbog toga niko nije uhapšen. Nakon što su radnici iz Doboja prijavili policiji da su u paketima sa šećerom pronašli kokain pokrenuta je veoma ozbiljna istraga – kaže naš sagovornik.

Belgija

Dodaje da je policija saslušala i istražila sve osobe koje su imale bilo kakav dodir sa ovim transportom, te je za sada utvrđeno da niko nije povezan s kokainom.

– Daljom istragom i međunarodnom saradnjom došlo se do informacija da je kokain iz Doboja samo manji dio pošiljke koja je stigla iz Kolumbije u Belgiju

Nakon što je kokain stigao u Belgiju, dileri koji su naručili, nisu ga uspjeli istovariti, jer je policija imala informacije šta prevoze. Zbog toga je više osoba uhapšeno u Belgiji.

Belgijski mediji su objavili da su 734 kilograma kokaina zaplijenili policajci i carinici iz Antverpena. Oni su pregledali kontejnere u kojima je iz Kolumbije stigao šećer i pronašli drogu.

Radilo se o ogromnoj količina šećera. U tim kontejnerima je bilo više od 50 tona šećera. Tom prilikom su pronašli pomenutu količinu kokaina i vjerovatno su mislili da je to sav kokain. Nakon toga, carinici su pustili šećer da ide prema kupcima koji su ga naručili – kaže sagovornik Srpskainfo.

Propust
Tako je šećer na paletama stigao u BiH, odnosno u Doboj, i radnici su na paletama pronašli pomenuti kokain.

Paketi sa šećerom su u BiH stigli 2. avgusta, a za sada još nije utvrđeno kako se tačno desio ovaj propust carinicima i policiji u Belgiji.

U ovom predmetu biće nastavljena dalja istraga kako bi se utvrdilo da li se ovdje radi o slučajnom propustu ili je neko namjerno pustio da kokain iz Belgije završi u drugim državama.

U Tužilaštvu BiH nisu odgovorili na pitanja Srpskainfo da li je završena istraga u ovom slučaju, kao ni da li su utvrdili da li su neke osobe iz BiH povezane sa krijumčarenjem kokaina.

Nastavak istrage

Kako smo ranije objavili, pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP Republike Srpske su 16. avgusta na području Doboja zaplijenili 73 kilograma kokaina.

Droga je bila sakrivena u pošiljci sa drugom naručenom robom koja se uvozila u BiH.

U sklopu istrage u ovom slučaju ostvarena je značajna međunarodna saradnja policijskih i pravosudnih organa.

Iz Tužilaštva BiH su tada potvrdili i da su, postupajući pod njihovim nadzorom, drogu pronašli pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP Republike Srpske.

– Radi se o jednoj od najvećih zapljena kokaina u postdejtonskoj BiH, a vrijednost zaplijenjenih narkotika na ilegalnom narko-tržištu iznosi više miliona evra. Istraga se sprovodi u saradnji s partnerskim agencijama država Evropske unije i Europolom. Tužilaštvo BiH nastavlja istragu s ciljem potpunog rasvjetljavanja i dokumentovanja ovog predmeta organizovanog kriminala – naveli su iz Tužilaštva.

VRIJEDNOST ODUZETE DROGE

Naši sagovornici pojašnjavaju da je vrijednost pronađene droge u Doboju veća od 12 miliona maraka. Prema operativnim podacima, cijena kilograma kokaina, kada se kupuju veće količine, je oko 70.000 maraka, a kada se rasparča, cijena grama se kreće od 100 do 200 maraka. To znači da kilogram kokaina na ulici dobije ukupnu vrijednost od 150.000 do 200.000 KM, a pošto je ovdje riječ o 73 kilograma, iznos na kraju dostiže i i više od 12 miliona maraka. Ukoliko se kokainu dodaju i prekursori, što dileri često rade kako bi dobili na masi, ova cifra se dodatno uveća.

Ovo, zasigurno, jeste jedna od rekordnih zapljena kokaina u BiH, ali ne i najveća. Podsjetimo, u oktobru 2000. godine iz Paname u BiH su uvezena 164 kilograma čistog kokaina, koji je otkriven u 14 egzotičnih ćupova u Banjaluci, a vrijednost mu je u to vrijeme procijenjena na 30 miliona KM. Za šverc te droge, osuđen je Slobodan Šolaja, nezvanični “kralj kokaina” iz Banjaluke, kojeg su neki mediji nazvali i bh. Eskobarom. On je prije pet godina preminuo i sahranjen je u Banjaluci.

Hronika

Okružno javno tužilaštvo NE ISTRAŽUJE spornu koncesiju za “VIADUKT”

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ne istražuje spornu koncesiju koja je data preduzeću “Viaduct”, a zbog koje su građani Republike Srpske na kraju izgubili oko 110,7 miliona KM, nego se predmet na kojem rade odnosi na dvije fakture koje je ta slovenačka kompanija izdala preduzeću “HES-Vrbas” Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra.

“HES Vrbas” Banjaluka je, podsjetimo, u vlasništvu “Viaducta”, a još niko se u ovom slučaju nije našao na optuženičkoj klupi, iako su građani ostali bez ogromne svote novca zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su nam potvrdili da su predmet koji se odnosi na “Viaduct” formirali 3. januara 2020. godine.

“Taj predmet se odnosi na radnju izdavanja dvije fakture preduzeća ‘Viaduct’ Portorož preduzeću ‘HES-Vrbas’ Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra. Ovo tužilaštvo je 3. januara 2020. godine uputilo zahtjev za provjere navoda prijave MUP-u RS – Upravi kriminalističke policije (UKP)”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako su dodali, postupajući po zahtjevu tužilaštva UKP MUP-a Republike Srpske je taj predmet dostavio glavnom tužiocu Tužilaštva BiH, a nakon razmatranja Tužilaštvo BiH je spis 10. oktobra 2022. godine vratilo Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

Iz banjalučkog tužilaštva podsjećaju da je UKP MUP-a Republike Srpske 26. jula 2024. godine ovom tužilaštvu dostavio izvještaj protiv B.G., V.Z., N.P. i “Viaducta”, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.

“U pogledu navoda iz izvještaja, a u vezi sa spornim fakturama, ovo tužilaštvo je pribavilo spis Okružnog privrednog suda u Banjaluci, pred kojim je vođen postupak. Na osnovu dosadašnjeg toka istrage utvrđeno je da su pomenute fakture već bile predmet sudskog odlučivanja. Nakon što se podaci iz sudskog spisa analiziraju sa podacima prikupljenim iz dosadašnjeg toka istrage i činjenica navedenih u arbitražnoj tužbi i presudi, tužilaštvo će tada biti u prilici utvrditi potpuno činjenično stanje i u skladu s tim odlučiti o tome da li eventualno postoje elementi krivičnog djela”, kažu iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Potvrdili su da oni ne vode istragu povodom dodjele sporne koncesije, odnosno njene realizacije.

“To nije u nadležnosti ovog tužilaštva, naročito imajući u vidu da su navodi o dodjeli sporne koncesije bili predmet postupka Republičkog javnog tužilaštva RS – Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, koje je o tome donijelo odluku”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva, odakle tvrde da su dali prioritetni značaj predmetu na kojem rade, a sa ciljem donošenja tužilačke odluke u što kraćem roku.

Prije nekoliko mjeseci je i Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, potvrdio da se Republičko javno tužilaštvo bavilo slučajem “Viaduct”. Iz onoga što je rekao može se zaključiti da se ni oni ne bave time ko je kriv za spornu koncesiju.

“Eventualne zloupotrebe glede koncesija su isključivo u nadležnosti entitetskih pravosuđa. Znam da je Republičko javno tužilaštvo krajem 2024. donijelo odluku o neprovođenju istrage”, rekao je tada Kajganić i dodao da je nemoguće očekivati od Tužilaštva BiH da kontroliše arbitražne postupke.

Podsjetimo, o aferi “Viaduct” već mjesecima se govori u BiH, a odgovora na neka od ključnih pitanja još nema. Ono što je poznato jeste da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 milion KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

Klub poslanika PDP-a je nedavno tadašnjem predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću postavio osam pitanja u vezi s ovim slučajem, a na njih je odgovorio Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

“Tribunal je svoju odluku obrazložio na sljedeći način: Tuženi je prekršio standard poštenog i ravnopravnog postupanja prema investiciji tužilaca. Tuženi je postupio na proizvoljan i diskriminatoran način kad je u pitanju investicija tužilaca i nije poštovao legitimna očekivanja tužilaca. Kao posljedica toga, tužioci imaju pravo na odštetu u iznosu od 39,8 miliona evra (u ovaj iznos je uračunata i kamata obračunata po kamatnoj stopi ponderisanog prosječnog troška kapitala, u periodu do 12. novembra 2021. godine)”, naveo je Đokić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, smatra da su u slučaju “Viaducta” institucije trebale da budu mnogo transparentnije.

“U tom slučaju nismo dobili dovoljno relevantnih informacija, niti smo ih dobijali pravovremeno. Tek kada je sve došlo na naplatu, onda smo, na insistiranje javnosti, a pogotovo medija, počeli da dobijamo informacije i kako su mediji raspakivali određeno pitanje – tako smo dobijali odgovore. Nije bilo unaprijed nikakvih istupa u javnost od strane javnih zvaničnika. Ono što još nemamo i što očigledno nećemo ni imati jeste odgovor na pitanje ko je kriv za sve”, rekao je Ožegović

Nastavi čitati

Hronika

RADNICI ISPALI IZ KORPE: Hitno prebačeni u bolnicu

U Trebinju se danas dogodio incident kada su dva radnika, prilikom čišćenja, ispala iz korpe na dizalici.

Hitna je intervenisala na licu mjesta te su radnici prevezeni u trebinjsku Bolnicu.

“Oba pacijenta su živa, povrijeđeni su i smješteni su na Odjeljenje hirurgije u Bolnici Trebinje. Za jednog pacijenta sumnjamo na potres mozga, drugi se žali na otežano disanje”, za ATV kaže Marko Paovica, šef Hitne pomoći u Trebinju.

Radnici su u vrijeme nezgode sjekli stabla u blizini trebinjske Biblioteke.

Na terenu je i policija koja obezbjeđuje mjesto na kojem se incident dogodio.

Svjedoci su rekli da je prizor bio strašan.

Nastavi čitati

Hronika

PAKAO U ŠKOLI! Zlostavljala učenika (17), pa pred sudom priznala sve

Bivša asistentkinja u srednjoj školi Mar Vista u Kaliforniji, Lizet Veles Ortega, priznala je krivicu za teška krivična djela seksualne prirode koja uključuju 17-godišnjeg učenika.

Slučaj je izazvao veliku zabrinutost i pokrenuo pitanja o bezbjednosnim provjerama osoblja koje radi s djecom, čak i kada su zaposleni preko spoljnih agencija, piše Njujork Post.

Lizet Veles Ortega (32) je u četvrtak na sudu u okrugu San Dijego priznala krivicu po dvije tačke optužnice: za protivzakonit polni odnos s maloljetnikom i oralni seks s maloljetnikom. Ovim priznanjem okončan je višemjesečni pravni proces koji je započeo njenim hapšenjem u maju ove godine. Izricanje presude zakazano je za sljedeći mjesec na sudu u Čula Visti. Prema informacijama iz ureda okružnog tužioca okruga San Dijego, priznanje krivice Lizet Veles Ortege nije deo nagodbe koja bi uključivala unapred dogovorenu kaznu. To znači da će sudija imati potpunu slobodu u odlučivanju o njenoj sudbini tokom izricanja presude koje je zakazano za 29. oktobar.

Ortega se suočava s maksimalnom kaznom do pet godina državnog zatvora. Njen slučaj privukao je pažnju javnosti ne samo zbog prirode zločina, već i zbog pozicije koju je obavljala. Radila je kao asistentkinja za podršku učenicima u srednjoj školi Mar Vista u Imperial Biču, ali nije bila direktno zaposlena u školi. Bila je bila zaposlena u jednoj firmi, spoljnom saradniku kojeg je školski okrug angažovao za pružanje medicinskog i pomoćnog osoblja. Istraga je pokrenuta 19. maja, kada su školski zvaničnici kontaktirali policiju okruga San Dijego zbog sumnji u neprimjeren odnos između Ortege i jednog učenika.

Samo dva dana kasnije, 21. maja, detektivi su uhapsili Ortegu, koja je u to vrijeme imala 31 godinu.

Prvobitno se suočila s pet teških krivičnih djela, koja su uključivala ne samo seksualne radnje, već i dogovaranje nezakonitog sastanka s maloljetnikom te pokušaj odvraćanja žrtve od saradnje s policijom. Istražitelji su utvrdili da se komunikacija primarno odvijala putem telefona, a navodni zločini događali su se izvan školskog kampusa tokom aprila i maja. Na prvom pojavljivanju pred sudom, Ortega se izjasnila da nije kriva, a određena joj je kaucija u iznosu od 250.000 dolara. Sudija je, u slučaju da bude puštena uz kauciju, naložio stroge mjere zabrane prilaska žrtvi i svim školama.

Reakcije firme i školskog okruga

Slučaj je stavio pod lupu i praksu zapošljavanja spoljnih saradnika u obrazovnim institucijama. Firma Ro Helthker, koja se bavi zapošljavanjem medicinskog osoblja za škole, popravne ustanove i privatnu njegu, odmah je reagovala na optužbe. U izjavi za medije, izvršni direktor Džef Vidmajer naglasio je posvećenost firme bezbijednosti.

U Ro Heltu, bezbijednost je naš glavni prioritet. Optužbe shvatamo izuzetno ozbiljno i činimo sve što možemo kako bismo istražili problem i adekvatno reagovali”, stoji u saopštenju. Firma je takođe istakla da njihov proces zapošljavanja uključuje rigorozne provjere prošlosti, uključujući proveru otisaka prstiju putem Ef Bi Ai i Ministarstva pravde.

Školski okrug Svitvoter Junion Haj Skul Distrikt takođe je izdao saopštenje u kojem potvrđuje da su upoznati s istragom koja uključuje njihovog spoljnog saradnika, te da u potpunosti sarađuju s policijom.

Nastavi čitati

Aktuelno