Connect with us

Region

RIJEŠENA DILEMA Kolika je kazna za odbijanje vojnog roka u Srbiji?

Kolika je kazna ako se odbije vojni rok? Pitanje koje muči mnoge, a evo šta piše u Krivičnom zakoniku Srbije.

Obaveza služenja vojnog roka ukinuta je 2011. godine, ali tokom godina se u više navrata pominjala mogućnost vraćanja.

Poslije posebne sjednice Vlade Srbije 14. septembra pokrenuta je procedura za vraćanje obaveznog vojnog roka koji će trajati 75 dana.

– Želim da vjerujem da će Vlada Srbije da usvoji tu odluku. Želim da vjerujem da svi razumijete koliko nam je potrebna jaka vojska, koliko ćemo još morati da kupujemo naoružanja, da pravimo, da stvaramo. Jer nije naša želja da bilo koga napadnemo. Niti ćemo to da činimo – rekao je predsedniik Srbije Aleksandar Vučić na promociji najmlađih oficira Vojske Srbije.

Ubrzo je premijer Miloš Vučević izjavio da je Vlada usvojila zaključak kojim se nalaže Ministarstvu odbrane da pokrene proceduru vraćanja obaveznog vojnog roka.

I dok se tema oko vojnog rasplamsava, često se može čuti pitanje – šta ako neko odbije obavezni vojni rok?

Kolika je kazna ako odbiješ da ideš u vojsku?

Kazna za odbijanje vojnog roka po Krivičnom zakoniku je definisana na sljedeći način.

Za neodazivanje na služenje vojnog roka predviđene su i sankcije.

Kako piše u Krivičnom zakoniku “onaj ko se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za izvršenje obaveze služenja vojnog roka ili izbjegava prijem poziva za izvršenje te obaveze, biće kažnjen novčano ili do jedne godine u zatvoru”, prenosi Nova.rs.

Svaki sljedeći stav vuče sa sobom ozbiljnije kazne.

Izbjegavanje obaveze sakrivanjem može da odvede nekoga na izdržavanje trogodišnje zatvorske kazne, a napuštanje zemlje da bi se izbjegla vojna obaveza bi po povratku donijela do osam godina u zatvoru.

Najzad, podsticanje više ljudi da izbjegnu obavezu, može da bude sankcionisano sa 12 godina iza rešetaka.

Olakšavajuća je okolnost da svako ko je izbjegavao obavezu, a naknadno se prijavi nadležnim organima, može i da izbjegne kaznu.

Region

NOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!

Od 1. juna u Hrvatskoj se primjenjuju nova evropska pravila za robu koja se drumskim ili željezničkim prevozom unosi u carinsko područje Evropske unije.

Obaveza podnošenja USD-a prvenstveno je na prevozniku, ali deklaraciju mogu podnijeti i njegov zastupnik, primalac robe ili druga ovlaštena osoba. Za podnošenje USD-a prevoznik, deklarant i zastupnik moraju imati aktivan EORI broj registrovan u Evropskoj uniji.

Rokovi za podnošenje deklaracije

Rokovi za podnošenje ulazne skraćene deklaracije zavise od vrste prevoza.

Drumski prevoz: najmanje jedan sat prije dolaska robe na carinska kancelarija prvog ulaska.

Željeznički prevoz: jedan sat prije dolaska ako putovanje od posljednje stanice u trećoj zemlji traje manje od dva sata.
Željeznički prevoz u ostalim slučajevima: dva sata prije dolaska.

Nepravovremeno podnošenje USD-a može uzrokovati kašnjenja i zastoje u daljnjim carinskim postupcima, piše “Slobodna Dalmacija”.

Šta vrijedi za lični prtljag?

Od obaveze podnošenja USD-a izuzeta je roba u ličnom prtljagu putnika. Ličnim prtljagom smatraju se lične stvari potrebne za putovanje te roba nekomercijalne naravi namijenjena ličnoj upotrebi.

Pri ulasku iz trećih zemalja oslobođenje od carine, PDV-a i akciza ostvaruje se za robu nekomercijalne naravi do:

430 evra u vazdušnom i pomorskom saobraćaju
300 evra u drumskom, željezničkom i ostalim oblicima prometa
150 evra za putnike mlađe od 15 godina

Za akcizne proizvode dodatno vrijede količinska oslobođenja. U drumskom i željezničkom saobraćaju dozvoljen je unos:

– 40 cigareta ili odgovarajuće količine drugih duvanskih proizvoda
– jedna litra jakog alkoholnog pića iznad 22 odsto alkohola ili 2 litre pića do 22 odsto alkohola
– četiri litre vina
– 16 litara piva

Oslobođenja za duvanske i alkoholne proizvode ne primjenjuju se na osobe mlađe od 17 godina.

Važno je napomenuti da se roba prevožena u teretnom prostoru vozila namijenjenih prevozu robe, poput građevinskog materijala, namještaja, kućanskih aparata ili rezervnih dijelova, ne smatra ličnim prtljagom te podliježe redovnom carinskom postupku.

Unos hrane životinjskog porijekla

Za putnike koji dolaze iz većine trećih zemalja, među kojima su BiH, Srbija, Crna Gora i Kosovo, vrijede posebna ograničenja.

Unos mesa, mlijeka i proizvoda od mesa i mlijeka nije dozvoljen.

Međutim, dozvoljen je unos:

  • do 20 kilograma ribe i proizvoda ribarstva po osobi
  • do 2 kilograma meda, jaja i drugih proizvoda životinjskog porijekla
  • do 2 kilograma hrane za dojenčad, medicinske hrane i posebne hrane za kućne ljubimce

Hljeb, keks, čokolada, tjestenina, dodaci prehrani i slični proizvodi koji ispunjavaju propisane uslove mogu se unositi bez posebnih količinskih ograničenja za ličnu upotrebu.

Proizvodi koji prelaze dozvoljene količine podliježu veterinarskom pregledu i moraju biti praćeni odgovarajućom dokumentacijom. Neprijavljeni ili nedozvoljeni proizvodi životinjskog porijekla oduzimaju se i uništavaju, a putnik može biti novčano kažnjen.

Nastavi čitati

Društvo

CRVENI ALARM: U Hrvatsku stigao insekt koji uništava stotine biljnih vrsta

U Park-šumi Maksimir 23. januara 2026. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen nalaz karantinskog štetnog organizma Popillia japonica Newman, poznatijeg kao japanski pivac, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Nalaz je potvrđen u sklopu službenog nadziranja, nakon što je jedna jedinka pronađena u feromonskoj lovki, a identifikaciju je potvrdila referentna laboratorijska analiza Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Kako će Hrvatska spriječiti širenje japanskog pivca?

S obzirom na nalaz u Maksimiru te mogućnost slučajnog unosa putem ljudi, opreme ili vozila, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske izradilo je Akcijski plan za sprečavanje njegova daljeg širenja i mogućeg udomaćivanja u toj zemlji.

“Planom su predviđene mjere nadzora, praćenja i, po potrebi, iskorjenjivanja štetnog organizma. Aktivnosti uključuju dodatno postavljanje feromonskih lovki, vizualne preglede terena te kontinuirano praćenje pojave štetnika”, navode iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Hrvatske.

Akcijski plan, navode iz ministarstva, biće fleksibilan i prema potrebi ažuriran u skladu s novim nalazima i rezultatima nadzora.

Šta građani treba da urade ako primijete japanskog pivca?

Ministarstvo je pozvalo građane, posjetioce i šetače u Maksimiru na saradnju tokom provođenja pojačanog nadgledanja.

Na području parka već su postavljene feromonske lovke koje služe za praćenje prisutnosti štetnika. Građani se mole da lovke ne diraju, ne premještaju i ne oštećuju kako bi se praćenje bilo što bolje.

U slučaju uočavanja sumnjivih jedinki ili znakova prisutnosti japanskog pivca, građani se pozivaju da jave, po mogućnosti uz fotografiju i lokaciju, dostave na e-mail Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Odjel za biljno zdravstvo: HR_plant.health@mps.hr ili Državnog inspektorata Republike Hrvatske fitosanitarna.inspekcija@dirh.hr.

Nadležne institucije ističu kako su pravodobna dojava i saradnja javnosti ključne za rano otkrivanje i sprečavanje širenja ove opasne invazivne štetočine.

Zašto je japanski pivac jedna od najopasnijih invazivnih štetočina

Inače, japanski pivac svrstan je među prioritetne karantinske štetne organizme Evropske unije zbog potencijalno velikih ekonomskih, okolišnih i društvenih posljedica. Riječ je o izrazito polifagnoj štetočini koji napada više od 400 biljnih vrsta, uključujući poljoprivredne, voćarske, povrtlarske i ukrasne kulture.

Odrasli oblici hrane se lišćem, cvjetovima i plodovima, dok larve oštećuju korijenov sistem, što može dovesti do slabljenja biljaka, propadanja travnjaka te značajnih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji.

Odakle dolazi japanski pivac i gdje je već pronađen?

Štetočina potiče iz istočne Azije, a u posljednjim decenijama proširio se na Sjevernu Ameriku te pojedine dijelove Evrope, gdje se smatra ozbiljnom prijetnjom biljnim kulturama i ekosistemima.

Prije dvije godine pronađen je u Sloveniji.

Nastavi čitati

Region

ZA RUBRIKU VJEROVALI ILI NE! Kamionom blokirao ulicu u Hvaru: “Nema na more”

Iz grada Hvara stiže priča iz rubrike “vjerovali ili ne”.

Kako piše portal morski.hr jedna je osoba svojim kamionom jednostavno zatvorila ulicu Put Podstina u samom gradu Hvaru i izazvala bijes i nevjericu ostalih građana.

Zatvaranje se navodno dogodilo 29. maja u jutarnjim časovima, a nezvanično, razlog je svojevrsni protest jer se u toj ulici gradi hotel. Čovjek koji je ulicu zatvorio tvrdi da mu je napukao zid kuće, dok drugi građani tvrde da ta kuća o kojoj priča uopšte nije njegova.

Bilo kako bilo, parkiranjem kamiona nasred ulice spriječeno je normalno kretanje drugih građana, što poseban problem predstavlja onim starijim.

– Otvorena nam je ulica s druge strane, ali kako komšijakaže ,,za poć u butigu mi je sad pet minuta vožnje dok je pri bila minut – kaže mještanin Hvara.

Osoba koja stoji iza zatvaranja ulice odlučila se malo i šaliti pa je na kamion stavila natpise koji kažu “nema na more” i “Ormuz”, očito aludirajući na najspominjaniji svjetski moreuz, kojim je, baš kao i ovom ulicom, gotovo nemoguće proći.

Kada su ga ostali građani upitali kada kamion misli pomaknuti on im je navodno odgovorio : “više nikad nećete tu prolaziti autima”. U ulici se izgleda nalazi i još jedan veći kamion koji je takođe blokiran i koji kroz drugi prolaz ne može proći jer se tamo nalazi tunel koji je za njega jednostavno premalen.

Redakcija portaa morski.hr poslala je upit gradonačelniku Grada Hvara Šimi Ravliću i o službenom će odgovoru obavijestiti javnost.

Nastavi čitati

Aktuelno