Ljetna turistička sezona je pred vratima, a turistički radnici u Sloveniji upozoravaju da se ugostiteljstvo i turizam suočavaju s brojnim izazovima, među kojima je najveći nedostatak radne snage.

Procjenjuje se da u ovoj branši nedostaje više od 10.000 radnika. Iako su plate u ovom sektoru od 2019. godine porasle za gotovo 50 odsto, one i dalje ostaju najniže u ekonomiji, piše Slovenska tiskovna agencija (STA).

Činjenica je da u ugostiteljstvu i turizmu već godinama nedostaje odgovarajući kadar. Usljed nedostatka radne snage, mnogi ugostitelji bili su primorani prilagoditi svoje poslovanje, a jedan od načina bio je i skraćivanje radnog vremena lokala ili ugostiteljskih objekata, navode iz Obrtno-preduzetničke komore Slovenije.

Izrazili su zadovoljstvo što su prošle godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o zapošljavanju, samozapošljavanju i radu stranaca, koje su omogućile sezonski rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu. Ipak, priželjkivali su rješenje po uzoru na privremeni ili povremeni rad u poljoprivredi, koji omogućava sezonski rad na kraći period na osnovu građanskopravnog odnosa, dok je u ugostiteljstvu i turizmu on dostupan samo na osnovu ugovora o radu.

Problem kod zapošljavanja stranih radnika i dalje predstavljaju dugotrajne administrativne procedure. Ti postupci traju toliko dugo da strani radnici u međuvremenu pronađu posao negdje drugdje u Evropskoj uniji.

Zbog jezika su u turizmu i dalje najtraženiji radnici iz zemalja Balkana, ali je sve više i Azijata iz Bangladeša, Indije, Nepala i s Filipina.

Iz sindikata upozoravaju da su kadrovske prilike ove godine još teže nego lani, te da ni rast plata ni poboljšanje uslova rada nisu bili dovoljni.

Glavni sekretar Sindikata radnika ugostiteljstva i turizma Slovenije Jasna Bračun izjavila je za STA da mnogi potencijalni kandidati izbjegavaju ovu branšu.

– Razlozi su dobro poznati: zahtjevno radno vrijeme, izražena sezonalnost posla i, što je ključno, plate koje su, prema podacima statističkog zavoda, najniže među svim privrednim granama u zemlji. Takvi uslovi ne omogućavaju privlačenje i zadržavanje kadra koji je sektoru hitno potreban za normalno funkcionisanje – upozorila je Bračun.

Fena

Dva policijska službenika spasila su juče, u petak, 19. juna, na plaži u Medveji u Hrvatskoj život 37-godišnjoj državljanki Indije, koja u trenutku njihovog dolaska nije davala znakove života.

Policajci, koji tokom ljetne sezone rade na ispomoći u Policijskoj stanici Opatija, zatekli su se na mjestu događaja tokom obavljanja redovnih zadataka i odmah priskočili u pomoć.

Riječ je o policijskim službenicima iz Policijske stanice Ivanić-Grad i Policijske stanice Daruvar.

Policajci preuzeli reanimaciju

Kako je saopštila policija, žena nije davala znakove života, a policajci su bez oklijevanja preuzeli pružanje prve pomoći od građana koji su već pokušavali da joj pomognu i nastavili postupak oživljavanja.

Njihova brza reakcija i upornost pokazale su se kao presudne.

Ponovo počela da diše

Nakon reanimacije žena je ponovo počela da diše, a policajci su nastavili da prate njeno stanje i pružaju joj pomoć sve do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.

Po dolasku na mjesto događaja, medicinski tim preuzeo je dalje zbrinjavanje pacijentkinje.

Prevezena u bolnicu u Rijeci

Nakon ukazane prve pomoći, 37-godišnja državljanka Indije prevezena je u Klinički bolnički centar Rijeka radi daljeg liječenja.

Iz policije su istakli da ovaj slučaj pokazuje kako su policijski službenici često prvi koji pružaju pomoć u situacijama kada su sekunde presudne za spasavanje ljudskog života, prenosi Telegraf.

Projekat nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka jedan je od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u Hrvatskoj zbog svoje saobraćajne, privredne i evropske uloge.

Kako su saopštili iz HŽ Infrastrukture, dionice Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani trenutno su u fazi izrade idejnog projekta, a plan je da do kraja 2026. godine budu podneseni zahtjevi za izdavanje lokacijskih dozvola.

„Paralelno s tim, u toku je postupak javne nabavke za uslugu tehničke pomoći za nabavku i sprovođenje takozvanog Alliance ugovora za projektovanje i izgradnju nizinske pruge“, naveli su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o pripremnom koraku za model ugovaranja koji bi trebalo da objedini projektovanje i izvođenje radova te ubrza realizaciju jednog od najsloženijih željezničkih projekata u Hrvatskoj.

Alliance ugovor prvi put u Hrvatskoj

Alliance ugovor predstavlja savremeni model ugovaranja velikih i složenih infrastrukturnih projekata koji se zasniva na partnerstvu između naručioca i izvođača. Cilj je da se izbjegnu dosadašnja iskustva s dugotrajnim procedurama, prije svega javnim nabavkama, jer se broj postupaka svodi na jedan.

„To znači da ćemo u ovoj fazi dobiti konsultante čiji će zadatak biti da pripreme i sprovedu budući postupak javne nabavke za izvođenje radova, izrade nacrt ugovora i savjetuju nas tokom faze projektovanja i radova na izgradnji nizinske pruge“, poručili su iz HŽ-a.

Dodaju da je ovaj korak neophodan jer takav model do sada nije korišten u Hrvatskoj. Projekat nizinske pruge trebalo bi da bude prva primjena Alliance pristupa u nacionalnom infrastrukturnom sistemu.

Tačna vrijednost radova, izvor finansiranja i rokovi izgradnje biće definisani nakon završetka idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja tendera za izvođenje radova.

Ključna veza između Rijeke i srednje Evrope

Nizinska pruga dio je tri važna transevropska saobraćajna koridora – Mediteranskog, Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – istočni Mediteran. Ovi koridori povezuju luku Rijeka s Mađarskom i drugim državama srednje Evrope.

Dužina pruge od Zagreba do Rijeke iznosiće približno 175 kilometara, što je 56 kilometara manje u odnosu na postojeću trasu. Planirano je da bude dvokolosiječna i elektrificirana, projektovana za brzine do 160 kilometara na čas.

Na novoj pruzi biće izgrađeno pet novih željezničkih stanica i jedno stajalište.

Nova trasa trebalo bi da omogući saobraćaj vozova dužine do 750 metara, značajno poveća bezbjednost i kapacitet željezničkog saobraćaja te dodatno otvori prostor za razvoj riječkog lučkog bazena.

Iz HŽ-a ističu da je projekat važan i za puni razvoj novoizgrađenog terminala Rijeka Gateway, jer bi njegovom realizacijom znatno više tereta iz riječke luke prema Mađarskoj i zemljama srednje Evrope moglo da se prevozi željeznicom.

Dugoročno, nova pruga otvara mogućnost daljeg razvoja riječke luke, uključujući i potencijalno proširenje lučkih kapaciteta na području Omišlja na Krku, čime bi luka Rijeka dodatno ojačala svoju poziciju među lukama sjevernog Jadrana.

Više od 30 tunela i vijadukata

Pošto će nova trasa prolaziti kroz veoma zahtjevan teren, predviđena je izgradnja velikog broja željezničkih objekata. Ukupno je planirano više od 30 vijadukata i tunela, među kojima bi trebalo da bude i najduži tunel u Hrvatskoj, dug oko 14 kilometara.

Projekat je podijeljen na dvije glavne dionice. Na dionici Karlovac – Skradnik planirana je kombinacija rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih dijelova pruge.

To podrazumijeva rekonstrukciju postojećeg kolosijeka na pojedinim poddionicama, izgradnju drugog kolosijeka te potpuno novu dvokolosiječnu prugu dugu oko 36 kilometara.

Ta dionica obuhvata 11 vijadukata ukupne dužine 8,1 kilometar i pet tunela sa dvije cijevi ukupne dužine 4,6 kilometara, prenosi Bauštela.hr.